Najnoviji broj Hrvatskog slova

Hrvatska kulturna zaklada

Baner

Raspored događanja

TRIBINA HRVATSKO SLOVO UŽIVO

News image

      Na tribini Hrvatsko slovo uživo 21. ožujka 2019. predstavljena je knjiga autora dr. sc. Miroslava Međimorca i akademika Josipa Pečarića: „General Praljak – S prijezirom odbacujem...

Predavanje i razgovor HRVATSKI DEMOGRAFSKI IZAZOVI

News image

?etvrtak, 18. travnja u 19 sati Pozivamo Vas na predavanje i razgovor. prof. dr. sc. Stjepan terc HRVATSKI DEMOGRAFSKI IZAZOVI

Projekcija dokumentarnog filma

News image

      Četvrtak, 11. travnja u 19 sati   Srdačno Vas pozivamo na projekciju dokumentarnog filma     o fra Iliji Barišiću   “OD RAME DO KONGA” Sudjeluje:Ivica Barišić...

ANA GUBERINA - LICE TVOJE TRAŽIM, GOSPODINE

News image

    Otvorena je izložba GALERIJA AZ   ANA GUBERINA   LICE TVOJE TRAŽIM, GOSPODINE Otvorena je do 30. travnja.

Kolumne

KRSTIONICA - PLANINARSKI KRIŽNI PUT HVARSKE BISKUPIJE

News image

  ŽIVI SPOMENIK SVJEDOČENJA VJERE NAŠIH PREDAKA     Ima vjerskih događaja koji po svom značaju i vjerničkom doživljaju nadilaze okvire isključivo vjerskog sadržaja i zavrjeđuju da budu medijski...

DOMOVINSKI RAT - Pokopan Rade Stojić „Raća“

News image

  Pokopan Rade Stojić „Raća“ - hrvatski domoljub, uznik i branitelj   Uz počasne plotune vojske, posljednji ispraćaj Rade Stojića Raće bio je u nedjelju 7. travnja 2019. godine...

DOMOVINSKI RAT - SJEĆANJE NA JOSIPA JOVIĆA

News image

    SJEĆANJE NA JOSIPA JOVIĆA – JUNAKA DOMOVINSKOGa RATA   Prvi hrvatski branitelj koji je život položio na Oltar Domovine   Među mnogima koji su dali svoje živote...

DUHOVNI VELIKANI

News image

  SV. RUŽA IZ VITERBA   - MIRISNI CVIJET   Rođena je  1234. u Viterbu. Otac joj se zvao Ivan a majka Katarina. Još u ranoj dječjoj dobi, imala je...

NARODSKI REČENO (Piše: Anto PRANJKIĆ)

News image

    UČINAK DRUŠTVENIH MREŽA NA NAŠE ŽIVOTE   Stvaranjem novog načina komunikacije, komunikacije na društvenim mrežama, riječ gubi svoju smisao. Na facebooku možete napisati što hoćete i ne...

HRVATSKA ZBILJA - Hrvoje Hitrec

News image

  Bagdasarova Armenija u hrvatskom divot-izdanju   Formatom velika i sjajno dizajnirana, s velikim brojem dojmljvih fotografija, knjiga „Armenija – Noina zemlja“ Artura Rafaeloviča Bagdasarova doista je divot-izdanje kakvo...

Karte na stol

KARTE NA STOL

News image

    Saborskim zastupnicima, hrvatskoj javnostiVjerujemo da Vam je teško slušati kako saborski zastupnik Milorad Pupovac u Hrvatskom saboru igra ulogu gospodara života i smrti, te odlučuje o tome koje su žrtve ubijene u Drugom svjetskom ratu i neposredno nakon njega nevine, a koje su „ostavile krvave tragove“, što bi valjda, u skladu s njegovim izjavama, trebalo značiti da su i trebale tako završiti, ubijene i bačene u jame diljem križnoga puta, sve do Makedonije? Pa bi nam, slušajući njega, bilo zabranjeno nazočiti misi za te ljude. On se...

Glazba

GLAZBENA ŠKOLA PAKRAC

News image

  Iznimno žarište glazbenoga života   priredila: Eva KIRCHMAYER- BILIĆ (pakrackilist.hr)   Prva glazbena škola u Hrvatskoj osnovana odlukom mjerodavnog Ministarstva nakon završetka Domovinskog rata upravo je Glazbena škola...

28. SVEČANOSTI PASIONSKE BAŠTINE

News image

  Kristova Muka i Urskrnuće – temelj zapadnoeuropske umjetnosti   priredila: Eva KIRCHMAYER- BILIĆ   I ove će se godine, u korizmenom vremenu i hodu, dvadeset i osmi put,...

OTKRIVANJE ZABORAVLJENE GLAZBENE OSTAVŠTINE

News image

  Kad „Zora svjetlom svijetli“   Nosač zvuka svećenika i skladatelja Matije pl. Ivšića „Aurora lucis“, nakon predstavljanja u Velikom Kaptolu u Sisku 28. veljače, predstavljen je i u...

SIMFONIJSKi ORKESTAR HRT U KD “VATROSLAVA LISINSKOG” U ZAGREBU

News image

  Majstorski ritam i zvuk udaraljkaša Filipa Merčepa   Brojnu publiku privukao je na posljednji koncert Majstorskoga ciklusa Simfonijskog orkestra HRT-a „Ritam i zvuk“, 28. veljače 2019., nastup mladoga...

Četvrtak, 04 Travanj 2019 14:17   
Z V J E Z D A R N I C A

 

Gdje mi to živimo? Na kori smo kugle, koja se vrti oko Sunca, a svi skupa s Mliječnom stazom rotiramo... Zapravo smo u svakom trenutku na drugom mjestu, samo to kretanje ne osjetimo. Pogled prema nebu daje nam neke odgovore na to pitanje. Jedno malo istarsko mjesto se upisalo na astronomsku kartu svijeta - Višnjan. Astronomsko društvo Višnjan i Zvjezdarnica Višnjan djeluju već više od četrdeset godina. Osim otkrivanja niza malih tijela Sunčeva sustava, asteorida, kometa, meteoroida. Zvjezdarnica se bavi i obrazovanjem, u području STEAM-a, s naglaskom na rad s visoko motiviranim i darovitim učenicima. Jačanjem svjetlosnog zagađenja, zvjezdarnica je premještena na obližnje brdo Tičan. Gradnja Zvjezdarnice Tičan započela je 1998., a 2002. montiran je metarski teleskop imena Dagor. Prvo svjetlo u pokusnom radu ostvareno je 2014. Tu se odvija edukacija iz prirodnih znanosti, tehnologije i kulture, još od davne 1989., kad je bila stvorena prva Jugoslavenska škola astronomije, koja ubrzo posta Višnjanska škola astronomije.  Nedavno su tu održana predavanja o: asteroidima, kometima, dupinima Istre i Tršćanskog zaljeva, o razlikovanju jestivih i otrovnih gljiva, o prirodnoj tjelesnoj imunoterapiji od tumora.  Od 2001. djeluje i Ljetna škola znanosti, a od 2002. razvija se Znanstveni kamp mladih, za osnovnoškolce, koji tu borave i uče. Astronomsko društvo djeluje u edukacijskim aktivnostima kao suorganizator, sa Znanstveno edukacijskim Centrom Višnjan. Godine 2007. započe s radom klub istraživača Explora, s namjenom zaštite bioraznolikosti močvarog ušća Mirne u Jadran. Na nagovor roditelja 2013. klubu istraživača priključuju se i predškolci u ekološko-znanstvenom šumskom vrtiću. Zvjezdarnica omogućuje skupne posjete cijelu godinu, a individualne samo ljeti, u prethodnu najavu. Predavanje tom prilikom je u skladu s dobnom razinom slušatelja. Vodi se do nove Zvjezdarnice na Tičanu, kamenog kruga, te promatra teleskopom (Sunce ili objekti noćnog neba).
Zvjezdarnica Tičan sagrađena je i opremljena zajedničkim naporima Astronomskog društva Višnjan, Općine Višnjan, Grada Poreča, Županije istarske, državnom potporom te mnogim sponzorima i trudom mnogih pojedinaca, na brdu Tičan. Preuzima astronomska opažanje asteroida koji su godinama vršeni iz samog mjesta Višnjan. Otvorena je 2009. Kupola je promjera od osam metara, s automatiziranim reflektorom od 1000mm. Spiritus movens cijelog pothvata je astronom Korado Korlević. Nagrađen je godišnjom Nagradom Ivan Filipović 2002. za područje znanstvenog i stručnog rada.
Arhitektonski zgrada izlazi iz okvira uobičajeno kockaste arhitekture, koja dominira desetljećima. Umjesto toga izabran je tlocrt zakrivljenih zidova, kamenih pročelja, koji se nadovezuje na istarsku arhitekturu, a  ne globalističku modu. Hvalevrijedan je ovaj pokušaj valorizacije tradicionalne estetike, u kombinaciji s novim. Izgledom suvremeni cilindrični volumen podno kupole pokriven je uspravnim metalnim profilima. Zbog relativne vitkosti posegnuto je za gotovo zaboravljenim strukturalnim elementom kontrafore, tipične za gotičku arhitekturu crkava. Ovo upravljanje u vis sukladno je namjeni zvjezdarnice. K tome, rabe se srednjovjekovne plitke niše, s polukružnim tjemenom. Pojavljuje se i apsida. Ovakav tretman istarskog kamena tvori epitel koji skupa s izabranim zakrivljenim volumenima proigrava igru svjetla i sjene. Vrhovi istarskih brda često su mjesta crkava, tornjeva, a tu je sad zdanje koje nas dodatno povezuje s nebom, sa širim kontekstom od zemaljskog. Obližnji hrast medunac dugo je bio sam, i na vjetrometini munja.
Tičanska zvjezdarnica je u svjetskom vrhu. Druga je po redu u otkrivanju asteroida koji bi mogli ugroziti Zemlju, odmah iza velike NASA-e, ispred američke vojske i Europske svemirske agencije, prema podatcima Centra za mala tijela Međunarodne astronomske unije. Hrvatski je tim od početka 2019. otkrio čak 54,5% mimoilaznih moguće opasnih tijela (Near Earth Objects - NEO). Dakle, budno tićansko oko motri i pazi na svemirske opasnosti. Time se suzuje prijetnja Zemlji, jer su najopasniji oni neznani. Znamo za približno 19.000 tijela, s vjerojatnošću katastrofalnog udara u omjeru 1:100.000. Sjetimo se udara meteorita kod Čeljabinska u Rusiji 2013.! Superbolidni asteroid promjera od 20 metara dojurio je brzinom od preko 60.000km/h, obasjavši područje južno od Urala svjetlošću jačom od sunčeve, vidljivu i sto kilometara daleko. Ulaskom u atmosferu pod blagim kutom eksplodirao je na visini od trideset kilometara, izazvavši udar jačine 400–500 kilotona TNTa, iliti 26-33 puta jače od atomske bombe bačene na Hiroshimu. Pri tome je pretvoren u krhotine nastavio s padom, i 1.500 ljudi je ozlijeđeno. Bio je to najveći poznati udar asteroida od katastrofalnog u tunguskoj šumi 1908., kad je asteroid promjera od 60 do 190m sravnio sa zemljom 2,000km2 šume. Promatrači neba su globalno umreženi, i međusobno se nadopunjuju u praćenju neba. Prema kazivanju astronoma Korada Korlevića jedan od opasnih asteroida je Apophis, koji bi mogao naići 2036. Već 2029. znat će se njegova preciznija putanja, te će se u skladu sa spoznajama moći primijeniti mjere, bilo evakuacije primorskog područja zbog mogućega tsunamija, ili krenuti u svemirsko uništavanje asteroida. Rano otkrivanje općenito daje mogućnost evakuacije iz područja za koje se izračuna vjerojatnost pogotka. Ulaganje u zvjezdoznanstvo je minimalno u odnosu na blagodat koju donosi. Koliko je razvijena svijest o tome u društvu? Reklo bi se - minimalno. U koliko područja smo u svjetskom vrhu, osim nogometa?

Ati SALVARO

 
Četvrtak, 04 Travanj 2019 14:14   
José María Merino

 

José María Merino (1941.) španjolski je prozaist, pjesnik, esejist i akademik.

 

Dezerter

 

Ljubav je nešto vrlo posebno. Zbog toga, kada je vidio sjenu pokraj vrata u mjesečevu svjetlu koja mu je davala upravo zbog svojeg slabog svjetla stanovitu veliku i ravnu prikazu, nije ima straha. Znao je da se vraćao kući. Blagost ivanjske noći, kada je nebo prozračno, puno svježeg mirisa na travu, na šum vode, poj slavujâ i obuhvaća uskoro najkorisnije od prirode u zadobivenoj nazočnosti.
Bračni život trajao je jedva pet mjeseci kada je izbio rat. Pisali su joj, a ona je to i sama doznavala između crta, iz onih kratkih i punih mrlja pisama, o prevrtljivosti fronte. No pisma, koja su u početku davala izvješća, premda zbrkana, o uspjesima i izjednačenjima, svodila su se sve više na jednostavnu kroniku čežnje, na želju za povratkom. Dolazila su sada bez mrlja i bila su natopljena tako otvorenom samoćom da je ona uvijek zaplakala kada ih je čitala.
Tada nije bila sama. U kući je još uvijek živjela njegova stara majka, i premda je bila bolesna, bila mu je društvo svojom jednostavnom nazočnošću zauzeta često sitnicama, ili svakodnevnim brbljanjima i u raspravljanju o njegovim pismima, i o mračnim vijestima s bojišta. Te godine je umrla. Umrla je u kuhinjskoj stolici, s grozdom u krilu i zrnom grožđa među prstima desne ruke. Ona je doznala iz drugog njegova pisma, kada joj je došla vijest o smrti njegove majke, i šefovi više nisu razmatrali svrhovitom ikakvu dopusnicu, jer je sprovod obavljen prije dosta vremena.
Tada je stanovala sama u kući, šutljiva veći dio dana – osim kada bi se približila sestri na kratko brbljenje – u jednom također tihom selu, u kojem nije bilo ni mladića ni oženjenih mladih muškaraca i živjela tu odsutnost nepokretna duha.
Gubila se u poslovima s moćnom voljom za zaborav. I tako, strogo se držeći dnevne rutine, radila je na čišćenju i u kuhinji, u praonici ili štali, i rasporedom posla u polju, žanjući i okrećući sijeno, vadeći povrće i berući voće, meljući ječam. Zadubljivala se u poslove koji su joj zahtijevali, uz fizički napor, poseban ritam, te je mislila na njegovu odsutnost kao na neku maglenu uspavanost glede svega stvarnog, iza čega je odmah dolazilo buđenje.
No vrijeme je prolazilo, a rat nije završavao. On nije dobro shvaćao motive rata. S oltara župnik im je govorio o neprijatelju kao o nekom strašnom i vražjem zlu, kao o nekoj zaraznoj bolesti. Na koncu, ni rat ni neprijatelj nisu prestajali nuditi stvaran odnos, kao da je ratni napor imao za cilj prekomjernu obranu pred invazijom nekih groznih bića koja stižu iz neke udaljene i smrtonosne zemlje; do te mjere dok u jednoj prilici, kada je kroz selo prolazio konvoj sa zatvorenicima a susjedi su ih izlazili gledati sa strašnom znatiželjom, nije neka ženturača pokazala svojim živim usklicima razočaranog iznenađenja da neprijatelji nisu izgledali onako kako ih je župnik prikazivao:
- Nemaju ni rep!
Nisu imali ni rep, ni kopita, ni rogove. Bili su ljudi. Tužni, mračni, odjeveni u prljave kapute, s iznošenim kapama. Na dlakavim glavama nosili su vojničke kape. Gotovo svima je na mršavim licima narasla brada, premda su imali izgled golobradih mladića.
Njoj je odmah pogled na te zlostavljane vojnike doveo u pamet sliku vlastitog muža kojega su, možda, u ovim trenutcima vozili u nekom natkrivenom kamionu zamotana u sivi kaput. Štoviše, povjerovala je da je u različitim licima prepoznala drago lice, uronjeno u trenutnu zbrku koja ju je ispunila strahom.
Prolazi vrijeme. Još jedna godina. Selo je i dalje gubilo ljude i, napokon, su ostali samo djeca, žene i starci. Bdijenja su pružila veselu priliku da se pričaju basne i podsjećaju na uspjehe, i bili su tek motivi za molitvu. Krunice i litanije, devetnice i mise, ispunile su sate zajedničkih veza.
Kada je tada stigao Ivandan, više nisu vjerovali da se sjećaju vremena da su momci, s kraljem, palili velike tradicionalne lomače na vrh brda. Djeca su bila ta koja su izazvala sjećanje na starinsku proslavu i palili su veliku vatru na trgu. Vatra je privukla odrasle koji su se okupili oko nje. Bila je vedra noć, topla i bez ćuha vjetra.
Djeca su kričala oko vatre, na rubu vrućeg odsjaja. Stariji su se sjećali drugih ivanjskih noći, svojih dječaka koji su bili puni veselja i nereda. Što se u djetinjstvu prihvaćalo s obvezom pomiješanom popustljivošću i zlovoljom što je dovodilo do podložnosti jednom neizbježnom ritualu, te noći se čeznulo kao jedan dio amputacije svojeg života.
Jer te godine, kao u prošlosti, nije bilo potrebe za bdijenjem nad jajima, ubijanjem, čajnicima. Nitko nije postao šutljiv u noći krađe. I nitko nije izbrisao staze niti je profanirao nemir ognjišta.
Selo je ostalo bez mladosti i slatki dah noći mu je davao to očitovanje, bolnije još zbog okolnosti koje su ga motivirale, neka posebna nujnost.



Sa španjolskoga preveo
Josip Hećimović Nikšić

 

Likovnost

OBRISI (Piše: Branka Hlevnjak)

News image

  Sinergija Zlatice Kovačićek-Poljan i Josipa Poljana   Skupna izložba slikarice i kipara u Galeriji “Vladimir Filakovac” u Zagrebu  svakako ima svojih prednosti. Dvodimenzionalni izričaj u kombinaciji s trodimenzionalnim...

L O V R I J E N A C

News image

    L O V R I J E N A C   Najljepši rođendan provedoh u mirisnom Dubrovniku, s pitosporom u glavnoj ulozi. Kao petogodišnjak u teget-odori s...

Kazališna nadahnuća Joze Kljakovića

News image

    Kazališna nadahnuća Joze Kljakovića   Scenografija Joze Kljakovića za Dubrovački diptihon i Dubravku koji se ovom izložbom po prvi put predstavljaju javnosti, nastale su dvadesetih godina prošlog...

OBRISI (Piše: Branka Hlevnjak)

News image

  Uz odlazak Ivana Obsiegera(Koprivnica 11. siječnja 1939. - Zagreb, 21. ožujka 2019.)     Kad se spomene ime Ivana Obsiegera asociraju se dva značajna lokaliteta nezaboravnih događanja, izložbi...

Film i TV

PREMIJERA U SPLITSKOM GK LUTAKA

News image

  Bajkovita likovnost   Lilian Muur, Mali rakun u režiji Ljudmile Fedorove     U Gradskom kazalištu lutaka Split 15. ožujka izvedena je peta ovosezonska premijera, predstava “Mali rakun”,...

Književnost

Mladen VUKOVIĆ

News image

  Stihovi i aforizmi Ivana Bradvice   Stih i aforizam su kratke književne vrste u kojima se najdublje zrcali čarolija umjetnosti riječi, koji često žive u lirskoj simbiozi, međusobno...

NATJEČAJ MATICE HRVATSKE VUKOVAR

NATJEČAJ MATICE HRVATSKE VUKOVAR Nastojeći promicati vrjednote stvaranja i obrane hrvatske države te potaknuti književno stvaralaštvo na tu temu, predsjedništvo Ogranka Matice hrvatske u Vukovaru raspisujePeti natječaj za kraće književno...

Nikola BIĆANIĆ Nadahnuće vjerom i domoljubljem

News image

  Marija Vukić-Perković:Uzdah, Ogranak Matice hrvatske, Zadar, 2018.     Poslije zbirka Sunce iza oblaka (2003.), Velebite, postajo moje ljubavi (2006.) i Što ljubav može (2009.), Uzdah je četvrta...

Đuro VIDMAROVIĆ Svijet u pjesničkim detaljima

News image

Ljerka Vladović: Žene šetaju, Ogranak Matice hrvatske,  Zaprešić, 2018.     Ljerka Vladović (diplomirala na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu i Muzičkoj akademiji), djeluje više godina kao profesorica na Glazbenoj školi, pjesnikinja...

Šport

PORT (Pie: Tomislav OVAGOVI?)

News image

Poezija na parketu Kako je „Jugoplastika“ 1989. godine iznenadila samo one koji nisu vjerovali da na Gripama niče najbolja europska momčad 20. stoljeća Ako je...

Kazalište

IZ TALIJINA DVORA

News image

  NAGRADA “Iso Velikanović” Mati Marasu     Nagradu za životno djelo “Iso Velikanović” za 2018. dobio je prevoditelj Mate Maras, a godišnja nagrada dodijeljena je prevoditeljici Andi Bukvić-Pažin...

IZ TALIJINA DVORA

News image

    U SPOMEN Josip Zovko(1970. - 2019.)     Nemilosrdna smrt odnosi Talijinu djecu, odnosi veterane i zaslužnike ali i Talijine mlađahne privrženike poput, primjerice, darovitoga mladića Roberta...

IZ TALIJINA DVORA

News image

  UZ SVJETSKI DAN KAZALIŠTA   Kazalište postaje i opstaje   Povodom Svjetskog dana kazališta, koji se svake godine obilježava 27. ožujka, međunarodnu je poruku kazalištarcima i kulturnoj javnosti...

IZ TALIJINA DVORA

News image

    U spomen Ada Nagy (1920.-2019.)     Dana 26. veljače u 99. godini preminula je glumica Ada Nagy koja je glede dugovječnosti zamalo “sustigla” Zvonimira Rogoza (1887.-1988.),...

Your are currently browsing this site with Internet Explorer 6 (IE6).

Your current web browser must be updated to version 7 of Internet Explorer (IE7) to take advantage of all of template's capabilities.

Why should I upgrade to Internet Explorer 7? Microsoft has redesigned Internet Explorer from the ground up, with better security, new capabilities, and a whole new interface. Many changes resulted from the feedback of millions of users who tested prerelease versions of the new browser. The most compelling reason to upgrade is the improved security. The Internet of today is not the Internet of five years ago. There are dangers that simply didn't exist back in 2001, when Internet Explorer 6 was released to the world. Internet Explorer 7 makes surfing the web fundamentally safer by offering greater protection against viruses, spyware, and other online risks.

Get free downloads for Internet Explorer 7, including recommended updates as they become available. To download Internet Explorer 7 in the language of your choice, please visit the Internet Explorer 7 worldwide page.