Razgovor – Sanja Marin

UŽITAK JE GLUMITI I PJEVATI
U PREDSTAVI “GESTE I GRIMASE”

Povod našem razgovoru premijera je predstave GESTE I GRIMASE, autora predstave i glazbe Arsena Dedića, kabaretni kolaž složen iz Arsenovih kazališnih songova i Arsenove poezije inspirirane kazalištem. Jer gotovo od početka Histriona, od 1975. godine i predstave DOMAGOJADE, Arsen Dedić je za Histrione što skladao što ispjevao, što glazbenom kulisom oplemenio dvadeset i šest predstava. Mnoge su od njih nagrađivane, a ovaj glazbeno-scenski prikaz još je jedan od onih koji se temelji na nepresušnoj Arsenovoj ostavštini.
Arsen je jednom rekao: „Histrioni su plovili u doslovnom i prenesenom značenju. S njima sam od samog početka. S njima mi je bilo mučno, dosadno, dugo, loše plaćeno, neizvjesno, teško, strašno, loše ocijenjeno, osobito u vrijeme elitnih kazališnih gesta i grimasa, ali to je ipak moje najljepše provedeno vrijeme, i kazališno i prijateljsko“.

U posljednjim ste pripremama prije predstave „Geste i grimase“. Arsen Dedić je bio blisko prijateljski i profesionalno povezan s Histrionima i njihovim osnivačem ravnateljem kazališta i glumcem Zlatkom Vitezom. Kakav je odabir Arsenove poezije i uglazbljenih pjesama, posvećenih kazalištu? Uživate li u izvođenju?

Kao što ste već i sami rekli u pitanju, u ovoj predstavi isprepliću se Arsenovi songovi i njegova poezija, okupljeni oko zajedničke teme – kazališta, odnosno glumaca, glumačkog života, kazališnih djela…
Arsen, ponekad nježno, ponekad trpko i oporo, ali uvijek beskrajno točno i duhovito komentira i socijalni i politički i duboko ljudski aspekt ove teme tako da u slušatelju uvijek izazove različite emocije: ponekad je to smijeh, ponekad „knedla“ u grlu, a nekad se potkrade i pokoja suza.
Redatelj Zlatko Vitez je izabrao i velik broj songova iz histrionskih predstava za koje je Arsen pisao glazbu, ali to je i dalje tematski manji dio Arsenova „histrionskog opusa“ – sve ipak ne bi stalo u ovu našu predstavu.
Tako pjevamo songove iz Kavane Torzo, Krležijade, Diogeneša, Kćeri Lotrščaka i drugih predstava.
Ja sam imala veliku sreću i čast dosta često surađivati s Arsenom, a neke od pjesama koje izvodimo baš je i pisao za mene tako da mi je iznimno zadovoljstvo biti dio ove predstave, pjevati te pjesme, prisjećati se trenutaka kad smo ih zajedno vježbali i gledateljima na neki način prenijeti dio svega toga.

Koliko ste Vi kao glumica nazočni u Histrionima i imate li prema njima poseban odnos?

Moji prvi glumački koraci izvan Akademije dramskih umjetnosti bili su upravo na histrionskim daskama i zbog toga ću uvijek prema Histrionima imati poseban odnos. Prva predstava u kojoj sam igrala bila je Grička vještica. Nakon toga sudjelovala sam u mnogim histrionskim predstavama: Kći Lotrščaka, Kavana Torzo, Vitez slavonske ravni, Domagojada, Krležijada, Zagreb kak Zagreb, Legenda o sv. Muhli, Mjehur od sapunice…
Zanimljivo mi je bilo prošlog ljeta na Opatovini ponovno zaigrati u predstavi Grička vještica. Dakle, moja nazočnost u Histrionima nekako traje, na obostrano zadovoljstvo. I nadam se, svakako bih željela, da potraje.

Kazališna ste, filmska i televizijska glumica. Na čemu još sada radite, snimate li nešto i je li kazalište Vaša najveća ljubav?

U svojem matičnom kazalištu Komedija igram predstave koje su premijeru imale prošle ili pretprošle sezone, a nedavno smo imali i premijeru predstave: Tulum u samostanu.
Uskoro idem na gostovanje u Gradišće s predstavom Nikad nije prekasno, a zatim ćemo s tom predstavom gostovati i u nekim hrvatskim gradovima i mjestima.
U dogovorima sam oko predstave za Histrionsko ljeto na Opatovini i oko sudjelovanja u jednoj seriji, ali to su tek dogovori, treba još uskladiti termine i mogućnosti.
Kazalište sigurno jest moja velika ljubav, ali jako volim raditi i na televiziji i na filmu. Bilo bi mi zapravo lijepo kad bi se to češće izmjenjivalo jer svaki od tih aspekata mojeg posla ima svoje posebne draži i svugdje se dobro osjećam, na drukčiji način.

Imate li najdražu ulogu? Što biste voljeli igrati u kazalištu?

Kao mlada glumica odigrala sam puno uloga koje sam baš željela: počevši od Shakespearove Julije, pa Anouilhove Colombe, pa Zagorkine Manduše… i nastavila još dosta dugo igrati uloge nevinih i naivnih žena, nježnih junakinja…
Nakon nekog vremena, počela sam priželjkivati drukčije uloge i to se u posljednjih nekoliko godina i ostvaruje pa su se sad zaredale uloge ekstravagantnih jakih, odlučnih žena, ponekad problematična ponašanja, ponekad i negativki tako da mogu reći da opet igram uloge kakve sam si priželjkivala.
A najdraža uloga? Uvijek ona koju upravo igram!

Je li Kazalište „Komedija“ Vaša matična kuća, dio ste ansambla? Volite li komediju kao žanr, dobili ste priznanje na Festivalu smijeha u Puli godine 1993. za ulogu Luciane u Komediji zabuna?

To priznanje mi je iznimno drago i jako sam ponosna što sam ga dobila. Zašto sam ga dobila? Tada sam igrala predstave u Komediji, Hrvatskom narodnom kazalištu, Histrionima, snimala sam na televiziji gdje sam igrala u dramskim serijama i zabavnim programima, radila sam i na filmu… Samo jednog ljeta na Opatovini odigrala sam preko osamdeset predstava, Krležijadu smo odigrali preko dvjesto puta, Kći Lotrščaka preko stotinu… pa pretpostavljam da je nagrada došla zbog, kako bih to nazvala, nekog dosta širokog doprinosa u raznim „granama“ ovog našeg posla (a nadam se i kvalitetnog).

Uz koje ste kazališne redatelje profesionalno rasli, recimo tako?

Imala sam sreću odrastati uz ponajbolje kazališne redatelje, kao npr. uz dragog profesora Vladu Habuneka, Georgija Para, Joška Juvančića, Ivicu Kunčevića, Zlatka Viteza, Vladu Štefančića, JiÅ™ija Menzela, Miru Međimorca….

Što je glumac bez slobode?

Arsen je to tako lijepo i točno rekao. Sigurno ne bih mogla bolje pa ću ga citirati:

Što je glumac bez slobode?
Brod na kraju, brod bez vode.
Teško brodu bez svog mora,
Pitanju bez odgovora.
Što je glumac u tamnici?
Brijeg na samu, u ravnici.
Teško brijegu bez svog gorja,
Pitanju bez odgovora.

Premijera „Gesta i grimasa“ zatvara ovogodišnje XII. Gumbekove dane. Mislite li da će građani uživati na predstavi, spoju Arsenove glazbe i poezije i histrionskog duha? Mislim da je to sigurno.

U ovim i brojnim drugim Arsenovim prekrasnim stihovima i glazbi uživat će gledatelji ako dođu na predstavu Geste i grimase u Histrionski dom! Dobar provod je zajamčen!

Zahvaljujemo na razgovoru.
Razgovarala: Dubravka Vidak