Iz Talijina dvora

PREMIJERA U ZKL

 

Raspjevana i poučna Snjeguljica

 

Braća Grimm, Snjeguljica, redatelj Zoran Mužić

 

Klasik braće Grimm bajka Snjeguljica, koja se više puta prikazivala u ZKL-a, ovaj put u dramatizaciji Petre Mrduljaš, režiji Zorana Mužića sa sugestivnom scenografijom Gordane Krebelj je šarmantna i, usprkos zlu u liku maćehe, pomalo zvrkaste mlade kraljice, brzo je osvojila srca publike. Simpatične lutke (Neda Ilijević-Vuković), suvremeni duhoviti tekst, melodiozni songovi (Mario Mirković) i lakoća glume (Ana-Marija Percaić, Matija Prskalo, Željko Šestić, Anđelko Petric, Ivan Bošnjak, Borna Galinović, Adam Skendžić, Mladen Čutura) jesu atributi koji nose ovu predstavu.
Naravno, ni poruka ne izostaje jer, kao i svaka bajka, i ova nudi rješenje. Iako suočena sa zlom, dobra i naivna Snjeguljica poštuje pravila koja, između ostalog, upućuju da se žednog napoji, a kamoli kad je starica u pitanju. No, ni opreza nikad dovoljno. Zlo je prikriveno, treba ga znati prepoznati pa je nužno odrasti koliko god bio mukotrpan taj proces, da bismo shvatili kako se ne razgovara sa strancima, ne izlazi iz kuće kad je pred vratima nepoznata osoba, ne prihvaćaju se darovi nepoznatih. Snjeguljica nije odmah ozbiljno shvatila patuljke i njihova upozorenja i to ju je gotovo stajalo života. Ali, tko može odoljeti ljepoti koja se ne hvasta, koja na obrazima nosi srce i dušu?! Mladi princ tome ne može odoljeti i kad Snjeguljica, prilikom pada, izbaci otrovnu jabuku iz grla i oživi, njih dvoje odlaze zajedno u njezino kraljevstvo, a zla kraljica nestaje.
ZKL je i ovoga puta, po prepoznatljivoj recepturi, napravilo predstavu koja će se rado gledati.

 

Biserka BALENOVIĆ

 

 

MUKE PO COVIDU 19 I POTRESU

 

Nadamo se punom gledalištu

 

Prestanak rada zbog pandemije trajao je tri mjeseca. No, usprkos teškoćama pripreme su za sezonu 2020/21. započele

 

U kakvim okolnostima djeluju kazališne kuće nakon karantene zbog koronavirusa i potresa u Zagrebu, što planiraju za sezonu 2020/21. i hoće li mjere Grada i Ministarstva kulture biti dovoljne pitali smo ravnatelja kazališta Exit Matka Raguža, ravnatelja GK Žar ptica Dragu Utješanovića, i v.d. ravnatelja GK Komedije Damira Lončara.
Prestanak rada zbog pandemije trajao je tri mjeseca. Tijekom tog vremena kazališta nisu imala vlastite prihode pa je financijska šteta velika. „Za nezavisno kazalište koje najvećim dijelom opstaje od prodaje ulaznica to je nezavidna i nezahvalna situacija”, naglasio je Matko Raguž. Da je financijska šteta velika slaže se i Damir Lončar: “Procjenjujemo da je manjak vlastitog prihoda u našoj blagajni za period od polovine ožujka do kraja sezone oko dva milijuna kuna. Daljnja šteta je nastala zbog oštećenja od potresa, a bit će procijenjena nakon završetka detaljnog pregleda mjerodavnih stručnjaka za građevinarstvo.“ U sličnoj situaciji je i GK Žar ptica koja je u izradi elaborata stanja zgrade nakon potresa i troškovnika sanacije štete, dok se neposredna šteta zbog nemogućnosti rada (prihod od prodaje ulaznica) procjenjuje na oko 250.000 kuna. „Glavno je da je zgrada sigurna i da ćemo dobiti dopuštenje za ponovno otvaranje vrata publici”, istaknuo je Drago Utješanović.
No, usprkos teškoćama pripreme za sezonu 2020/21. su započele. Tako Žar ptica priprema premijeru za rujan i za kraj listopada nastojeći sustići izgubljeno vrijeme i uspostaviti stari ritam premijera.
No, Matko Raguž nije previše optimističan: “Sezona 2020/21. donosi neizvjesnost jer ne znamo hoće li na jesen biti drugi val pandemije. Ako ga ne bude, sezona će ići regularno, no, ako bude drugog vala, bojim se da će kazalište morati na dulje vrijeme zatvoriti svoja vrata, ako ne i trajno jer je u tom slučaju naš opstanak vrlo upitan.“
Kazalište Komedija donijet će plan premijera kako to zakon propisuje, ali to ne uključuje samo želje ansambla da zadrži kvalitetnu produkciju već i financijske mogućnosti vlasnika kazališta. A što se koronavirusa tiče, nadaju se ukidanju fizičke distancije i punom gledalištu. „Sve ostalo je privid i surogat pravog kazališta i smisla njegova postojanja”, zaključio je Damir Lončar.
Iako se brzo reagiralo s paketom mjera koji je djelomično ublažio financijski udar u prvom razdoblju, gubitci ostaju i njih treba nadoknaditi pojačanim radom. „Također se nadamo da će – kako je to rekao Drago Utješanović – Grad i Ministarstvo pomoći ponajprije onim kazalištima koja na jesen ne će moći otvoriti vrata svojih zgrada radi oštećenja nastalih u potresu.“
Nadajmo se da Covid 19 više ne će imati takve razmjere i da će Grad i Ministarstvo učiniti sve da pomognu kazalištima jer najgore i najtužnije je kada Muze šute.

 

Biserka BALENOVIĆ

 

 

NAGRADA ZA ŽIVOTNO DJELO

 

“Ivan Šibl” Darku Dovraniću

 

Darko Dovranić, novinar, redatelj, urednik u Dokumentarnom programu, autor je značajnoga dokumentarnog opusa

 

Široki su Dovranićevi interesi: Domovinski rat, politički i povijesni dokumentarac, putopisni i turistički dokumentarac te teme iz suvremenog života.
Darko Dovranić rođen je u Zadru. Profesor je komparativne književnosti i filozofije, a 1985. počeo je na HTV kao novinar – honorarac za Zagrebačku panoramu. God. 1989. za „Program plus“ radi serijal od šest epizoda „Izrael izbliza”, a potom serijal u deset nastavaka „Kult mjesta”. Slijedi povijesni dokumentarac „Emilije plemeniti Laszowsy” . Kako već 1990. postaje očito da mirnog razlaza u Jugoslaviji ne će biti, Dovranić je novinar informativnog programa i kao ratni izvjestitelj uključuje se u rat za slobodu. Spomenimo ukratko njegov ratni put: Pakrac, Plitvice, ponovno Pakrac, Zadar, Osijek, Vinkovci, Vukovar, Županja, Okučani, pa ponovno Vinkovci i Vukovar. Prvi je izvjestio o početku agresije JNA na Borovo Naselje, kada je ekipi HTV bio propucan kombi. Prvi kukuruznim putem ulazi u okupirani grad, a kao posljednji HTV-ov čovjek izlazi iz Vukovara 28. rujna 1991. Odlazi u Bjelovar i Viroviticu, te Grubišno Polje i prati prvu oslobodilačku operaciju „Otkos 10”. Pad Vukovara dočekuje u Vinkovcima i odatle odlazi prema Pakracu koji se grčevito brani. Za potrebe Informativnog programa radi dokumentarac „100 dana Vukovara” koji je i danas inspirativan mnogim autorima dokumentaraca o Vukovaru. Brojne su njegove reportaže u programu „Za slobodu”. Počekom 1992. za Informativni program radi novi dokumentarac „Vitez u bijelom – dr. Juraj Njavro”. Iste godine postaje i urednik Vijesti. Godinu dana prati rad UNPROFOR-a te uređuje emisiju „Hrvatski spomenar“.
Od ratnog reporterstva oprašta se 1993. nakon operacije“ Maslenica“, kada prvi s ekipom pod granatama prelazi pontonski most i šalje sliku u svijet.
Za svoj rad dobio je Spomenicu 1990., Spomenicu Domovinskog rata i medalje „Bljesak” i „Oluja”.
Prelaskom u Dokumentarni program posebno se posvećuje obradi tema iz Domovinskog rata. Od 120 naslova iz njegova opusa više od 50 posto vezano je uz Domovinski rat. Posebnu cjelinu čine filmovi o Vukovaru. Uz „Vukovarski poliptih” u šest epizoda, tu su i mnogi pojedinačni naslovi o junacima i žrtvama vukovarske tragedije. Posebno se ističu filmovi o Blagi Zadri, dr. Vesni Bosanac, Jurju Njavri, pukovniku Ivanu Grujiću, posljednjem zatočeniku srpskih logora Frenkiju Petriću i proboju iz okupiranog Vukovara.
Nakon „Bljeska” radi film „Ratni zločin – logor Bučje”, te još nekoliko dokumentaraca s pakračkog područja. Neposredno pred „Oluju” radi film „Križ moje braće”, a po okončanju operacije dvodjelni prikaz pod naslovom „Ljubim to suro kamenje”. Iz toga opusa ističe se i dvodjelna saga „Zatočenici kninskih zatvora”.
Uz Domovinski rat svakako treba vezati i serijal „Hrvatska policija u Domovinskom ratu” te pojedinačne, „Velike pobjede Domovinskog rata – Otkos 10”, „4. GBR Pauci”, ”112. Zadarska brigada”, ”Andrija Matijaš Pauk”, „Junaci hrvatskog Pounja – Mile Blažević Čađo”, ”Izdrži prijatelju, stižem – Damir Tomljanović Gavran”, a i „Pucanj u istinu – Žarko Kaić”.
Poseban je opus „Olovne godine“ – političko povijesni serijal.

Darko Dovranić dobitnik je i međunarodnih nagrada. Posebno je zaljubljen u more i Velebit kojma posvećuje niz putopisno-poetskih priča. Autor je i dokumenatarnog filma “Kamenička vuzmica“.

 

Dragan VICKOVIĆ