45.OSORSKE GLAZBENE VEČERI

Od utemeljenja mudro programski osmišljen festival

Od 23. srpnja do 16. kolovoza održano je u okviru jubilarnih 45. OGV deset koncertnih programa

Dr. sc. Zdenka WEBER

Osorske glazbene večeri, ljetni glazbeni festival koji je u slikovitom, drevnom gradiću Osoru na prevlaci otoka Cresa i Lošinja 1976. utemeljio tadašnji televizijski redatelj Danijel Marušić (1931.-2009.), u kronološkom su nizu najmlađi hrvatski nacionalni festival, a u pogledu programske orijentacije svakako jedan od vrlo mudro osmišljenih. Naime, prije 45 godina, ljetujući u Osoru došli su Danijel Marušić, jedan od najuglednijih redatelja u ono vrijeme popularnih televizijskih serija i drugih programa i Zlatko Stahuljak, ugledni hrvatski violist i glazbeni pedagog, kasnije i veleposlanik u slobodnoj Hrvatskoj, na ideju da u predivnoj osorskoj crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije, nekadašnjoj katedrali iz slavne prošlosti kada je Osor bio biskupijsko sjedište, organiziraju koncerte i turistima koji dolaze na otoke pruže zanimljive i vrijedne umjetničke doživljaje. Činjenica da su obojica začetnika festivala bila izrazito hrvatski orijentirana u temeljima je trajne programske osmišljenosti Osorskih glazbenih večeri kao niza koncerata na kojima je u središtu pozornosti glazbeno stvaralaštvo hrvatskih skladatelja svih stilskih razdoblja i generacija, te trajno poticanje živućih skladatelja na pisanje novih djela koja u Osoru doživljavaju svoje prve izvedbe. Dakle, na programima su ravnopravno raspoređena ostvarenja velikih majstora svjetske glazbene baštine s djelima hrvatskih autora, a svakoga ljeta više novih skladbi doživi praizvedbe obogaćujući na taj način ukupni fundus glazbenih djela pisanih uglavnom za soliste i manje komorne sastave, budući da na festivalu najčešće gostuju vrsni hrvatski solisti i manji ansambli. Uz to, uspijevalo se organizirati i gostovanje po kojeg inozemnog uglednog glazbenika i komornog sastava, pa je tako zahvaljujući svojoj programskoj orijentaciji i visokoj razini izvedbi glazbeni festival u Osoru 2011. dobio status nacionalnog festivala.
Ovoga ljeta, u prigodi 45. dakle jubilarnog izdanja Osorskih glazbenih večeri, morali su se organizatori prilagoditi svim ograničenjima koja su pogodila kulturna događanja i ne samo u Hrvatskoj a uvjetovana su pandemijom zaraze korona virusom. Tako smo svjedoci da su svi glazbeni festivali u Lijepoj Našoj ovoga ljeta skraćeni u odnosu na broj događaja kao i ograničeni na nastupe isključivo domaćih umjetnika. Za 45. OGV to je značilo skraćeno trajanje festivala i dakako pozivanje samo onih hrvatskih glazbenika koji su mogli osigurati boravak u domovini čak i u slučajevima da inače djeluju u inozemstvu.
Svečano otvorenje u ozračju Mediterana
Od 23. srpnja do 16. kolovoza održano je u okviru 45. OGV deset koncertnih programa i jedino je na svečanom otvorenju nastupio veći izvođački sastav, dok su sve druge koncerte osigurali bilo solisti bilo manji sastavi. Kako je tradicija da svečana otvaranja nacionalnih ljetnih festivala prenosi HRT u prvom su koncertu mogli uživati mnogobrojniji slušatelji od drastično smanjenog broja publike kojoj je bio dopušten ulazak u osorsku crkvu. Naime, tek četrdesetak uzvanika, uglavnom predstavnika lokalnih i crkvene vlasti, razmješteno je u crkvi i sa zaštitnim maskama na licu pratilo nastup Ženskog zbora HRT-a i Festivalskog ansambla pod ravnanjem Tomislava Fačinija. Protokolarni pozdravni govor uputila je gradonačelnica Malog Lošinja Ana Kučić, a festival je prigodnim riječima otvorio dr. sc. Ivica Poljičak, državni tajnik u Ministarstvu kulture RH. Za svečanost otvorenja odabrana su djela koja se sadržajno vežu uz Mediteran pa je tako odlično uvježbani Ženski zbor HRT-a na početku izveo More, skladbu za ženski zbor i vrpcu Igora Kuljerića skladanu 1983. na stihove Josipa Pupačića, potom je a cappela predstavljena obradba popjevke za glas i klavir Les angélus Claudea Debussya koju je za ženski zbor uredio njemački skladatelj, dirigent i muzikolog fokusiran na koralnu glazbu Clytus Gottwald, a na kraju je izvedena zbirka madrigala za djevojački zbor i obligatne instrumente Spiriti eccellenti Petra Bergama nastala u razdoblju od 1993. do 1997. na čakavske stihove hrvatske pjesnikinje Marine Čapalija. Kako je svečanom otvorenju i televizijskom prijenosu prethodila emisija urednice Ive Lovrec Štefanović na Hrvatskom radiju bilo je moguće čuti razgovor sa skladateljem Petrom Bergamom budući da je uključivanje njegove danas već antologijske zbirke madrigala bilo u povodu njegova nedavnog 90. rođendana.
Riječ je tri o skladbe koje u punini zvučne dojmljivosti ženskih glasova, a zahvaljujući skladateljskim maštama i ingenioznosti ostvarivanja ugođaja, postižu sasvim iznimne atmosfere vokalnih preljeva boja, a u Bergamovim nadasve nadahnutim madrigalima ti su koloristički efekti dopunjeni još i pratećim instrumentalnim zvučanjima oboe, trublji i raznorodnih udaraljki. Bila je to doista svečanost glazbe 20. stoljeća i novih skladateljskih promišljanja kojima su, osobito dvojica hrvatskih majstora, odabrane pjesničke predloške pretopili u glazbena trajanja čije je djelovanje na manje iskusnog slušatelja zbog nepoznatosti nedvojbeno iznenađujuće, dok slušatelju verziranom u doživljavanju zvukovnosti novovjekog glazbenog izražavanja, a tu je upravo Debussyev primjer bio mudro odabrani pandan, takve skladbe pružaju osobite emocionalne užitke.
Monika Leskovar ponovno okupila sjajne glazbenike
Iako je zbog osobnih razloga na prošlogodišnjim 44. OGV izostao takozvani „mini festival“ u okviru OGV-a koji je osiguravala ugledna violončelistica Monika Leskovar ove je godine obnovljena tradicija koncerata pod nazivom „Monika Leskovar i prijatelji“ te je tako glazbenica, koja se nakon uspješne međunarodne karijere vratila u domovinu i preuzela razred violončelista na zagrebačkoj Muzičkoj akademiji, osmislila dvije koncertne večeri okupivši aktualno ponajbolje hrvatske glazbenike. Na koncertu održanom 26. srpnja nastupili su violinisti Katarina Kutnar i Krunoslav Marić, violist Aleksandar Milošev, violončelistica Monika Leskovar, pijanistica Martina Filjak i klarinetist Davorin Brozić i na zadivljujuće profesionalan, tehnički i umjetnički u cijelosti pouzdan i uvjerljiv način interpretirali Kvintet za klarinet i gudače u A-duru, KV 581 W. A. Mozarta i Klavirski kvintet u A-duru, op. 81 Antonína Dvořáka te praizveli Rondo za gudački kvartet Viktorije Čop. Osobito divljenje izazvalo je virtuozno muziciranje klarinetista Davorina Brozića.
Tradicija narudžbi novih djela za festival, koje Ministarstvo kulture RH kao glavni financijski podupiratelj OGV-a novčano potpomaže pa su tako skladatelji honorirani za pisanje novih djela koja se praizvode u Osoru, osigurala je nastanak sada već više stotina novih, pretežno komorno-glazbenih partitura i gotovo da nema hrvatskog skladatelja/skladateljice klasično-glazbenog izraza koji se nije nekim novim naslovom predstavio na dosadašnjim izdanjima osorskih glazbenih svečanosti. Za ovu su godinu potporu dobili Viktorija Čop, Dalibor Bukvić, Srećko Bradić, Nenad Firšt, Goran Listeš i Ivan Josip Skender. Kako sam imala zadovoljstvo čuti samo prvih šest koncerata, jer pratiti cijeli festival na isključivo vlastiti trošak ipak nije bilo moguće usprkos nadasve ugodnom ljetovanju u Nerezinama (pitanje medijske podpore i glazbeno-kritičkog praćenja ljetnih festivala posebna je tema kojoj bi u javnosti trebalo posvetiti veću pozornost budući da su dnevni listovi već odavno odustali od izvješćivanja o klasičnim koncertima i uspjesima koje ostvaruju glazbenici zahtjevnije naobrazbe!), nisam u mogućnosti izvijestiti o svim praizvedbama. Pa ipak, od djela koja sam čula, a to su osim Ronda Viktorije Čop, skladbe Requiem aeternam za violončelo i klavir Dalibora Bukvića (praizvele Monika Leskovar i Martina Filjak), skladbe za gudače kojoj je autor Srećko Bradić dao naslov Sorrow inspiriran crtežom Vincenta Van Gogha (praizveo Acoustic Project Strings), te gudačkog kvarteta naslovljenog Festivo Nenada Firšta (praizveo Gudački kvartet Sebastian), istakla bih Bradićevo novo djelo koje otkriva istinsko, duboko proživljeno umjetničko nadahnuće, znalački skladateljsko-tehnički pristup izradi gudačkih dionica i strukturiranju djela u cjelini protoka kao i ostvarivanju nadasve dojmljive atmosfere zdvojnosti, glazbene evokacije tuge kao temeljnog osjećaja koji preplavljuje slušatelja asocirajući mnogo šira prostranstva današnjem vremenu prispodobiva očaja i straha u susretanju s mnogim događajima s kojima se čovječanstvo aktualno suočava.
Na drugom koncertu koji je programski osmislila Monika Leskovar s prijateljima, održanom 28. srpnja, praizveden je na početku Bukvićev glazbeni kroki kojemu su Monika Leskovar i Martina Filjak dodale potrebnu tugaljivost, a potom su vrsni hrvatski umjetnici uzbudljivim interpretacijama Beethovenova Klavirskog trija u D-duru, op. 70, br. 1, Duh i Brahmsova Klavirskog kvinteta u f-molu, op. 34 oduševili zbog epidemioloških mjera prorijeđeno ali očito klasičnoj glazbi privrženo slušateljstvo. Uopće, valja naglasiti da su za sve koncerte kojima sam nazočila sva raspoloživa mjesta bila prodana, dakle zanimanje za koncerte nije izostalo, pa je to razlog više koji ide u prilog svima koji su uložili trud da se 45. OGV svakako održe makar i u skraćenom trajanju. Za lokalnu upravu, za općinu Mali Lošinj kojoj Osor pripada, kao i za oba otoka, Cres i Lošinj, činjenica da postoji osorski glazbeni festival itekako je važna, a budući da je festival inicijalno pametno koncipiran njegova bi budućnost trebala biti sigurna.
Spomenuti noviji sastav mlađih glazbenika koje okuplja kontrabasist Dubravko Palanović, a koji se naziva Acoustic Project Strings, izveo je na koncertu održanom 2. kolovoza osim bravurozne praizvedbe Bradićeve vrlo uspjele nove skladbe koja je izmamila dugotrajni pljesak još i Divertimento u F-duru, KV 138 W. A. Mozarta i na kraju Serenadu za gudače u C-duru,op. 48 P. I. Čajkovskog oduševivši u potpunosti jednako tehnički kao i interpretacijski. S koncertnim majstorom Markom Grazianiem na čelu dvanaestoro gudača s toliko žara i predanosti uranja u svako odabrano djelo da, bez obzira koliko smo puta već čuli majstorske naslove Mozarta i Čajkovskog, njihovom se sviranju divimo kao jednom od dokaza da su glazbene vrijednosti trajne (vječne??) i da ih mladi naraštaji preuzimaju i tradiraju kao baštinu koja oplemenjuje. A to nije mala stvar!
U 30. godini postojanja osorskoj se publici 4. kolovoza predstavio Gudački kvartet Sebastian čiji su članovi violinisti Anđelko Krpan i Teodora Sucala Matei, violist Nebojša Floreani i violončelist Zlatko Rucner osim nove skladbe Nenada Firšta izveli još i Drugi gudački kvartet u G-duru, op. 18 Ludwiga van Beethovena i Prvi gudački kvartet u a-molu, op. 41 Roberta Schumanna, evocirajući tako prigodno 250. obljetnicu Beethovenova rođenja, a publika je njihovo angažirano muziciranje nagradila dugim pljeskom.
Mogućnost organizacije koncerata na otvorenom u Osoru uvijek pruža priliku za osobite glazbene događaje. Takvu je posebnost osigurao vrlo popularni gitarist Elvis Stanić koji je sa svojom grupom, vokalisticom Albom nacinovich, bubnjarom Branimirom Gazdikom, bas gitaristom Goranom Rukavinom i klavijaturistom Maasejom Kovačevićem 6. kolovoza puna dva sata oduševljavao dvjestotinjak ljubitelja jazz glazbe smještenih s neophodnom distancom na prostranom trgu ispred crkve. Elvis Stanić Group kvintet je bravuroznih glazbenika i njihov je repertoar jazzističkih uspješnica bilo nadasve lijepo i ugodno slušati. A kada je riječ o “glasolomijama“ Albe Nacinovich doživljaji su to koji potiču želju za ponovnim susretom s odličnim „jazzerima“ koje Elvis Stanić kao dokazani majstor tako uspješno okuplja i vodi.
U nastavku festivala nastupili su još gitarist Petrit Çeku, Trio Eusebius, pijanist Aljoša Jurinić i na kraju bariton Krešimir Stražanac uz klavirsku pratnju Danijela Detonija, pa već i zvučnost njihovih imena upućuje na uspješnost ovogodišnjih 45. OGV u cjelini.