MIJO JUKIĆ: HRVATSKI GOSPODARSKI BAROMETAR

Čeka nas oporavak i razvoj gospodarstva

Zbog pandemije i potresa štete su velike, a izgubili smo se u snalaženju u kriznim situacijama. HNB predlaže bankama da do kraja 2021. ne isplaćuju dividendu. Sniženi porezi na plaće.

Svi smo od ulaska u EU očekivali dobitak i napredovanje, ali od toga za sada ništa i postali smo predzadnja zemlja po standardu života. Prošla nam je godina među najgorima u povijesti ove države: ugroza od korona virusa i dva katastrofalna potresa, gospodarstvo je oslabilo, gubitak radnih mjesta, veliko zaduživanje države u inozemstvu, umrlo nam je puno poznatih i uglednih. Virusi i potresi su nam uzeli 20 mlrd eura, štete su goleme, a pola Hrvatske je postalo zemlja napuštenih sela, bez ljudi i gospodarstva. Pandemija i potresi otkrili su naše slabosti i pokazali važnost javnog sektora i države. Kao da smo zaboravili na ratne strahote i bolju organizaciju ekonomije i odgovarajućih mjera, kao ozbiljna i odgovorna država. Industrijsku politiku nismo izgradili, nema jasne porezne politike, a ni suverene gospodarske politike. Čeka nas obnova razrušenih područja, ukupna revitalizacija života i povratak ljudi. Problemi su veliki, preko 10.500 građana je blokirano ovrhom s prebivalištem na potresom pogođenom području, i moramo žurno rješavati privatni sektor i pokrenuti društvene reforme, okrenute tržišnoj ekonomiji i ozbiljnom ekonomskom oporavku. Gospodarstvo nam može pomoći i tom oporavku, ojačati osjećaj socijalne sigurnosti, punjenju državnog proračuna i agilnije ekonomske politike. Sada je vrijeme za preobrazbu hrvatskoga gospodarstva, a fondovi EU imat će značajnu ulogu u dinamičnom napretku privatnog sektora i investicija. Ideje treba pretvoriti u proizvodne usluge koje će pridonijeti rastu izvoza, konkurentnosti i novim kvalitetnim radnim mjestima. Hrvatska se i dalje zadužuje, što može rezultirati i daljnjom rasprodajom nacionalne imovine. Demografski gubitci su veliki, 400 tisuća iseljenih od 2000. uz negativni prirodni prirast, pogoršanje vanjskotrgovinske razmjene, velika neravnoteža aktivnog i uzdržavanog stanovništva i loša struktura stranih ulaganja. U našu su zemlju od 1993. stranci investirali ukupno 30 mlrd eura, a u pretprošloj godini 1,4 mlrd eura, što je najviše u prethodnih 6 godina. Najmanje se ulaže u industriju, a najviše na financijsko posredovanje, banke, trgovine i nekretnine, a problem je u kompliciranoj administraciji, poreznom opterećenju, neučinkovitom sudstvu i korupciji. U našem gospodarstvu prevladava turizam, ugostiteljstvo i slične djelatnosti, a industrija u BDP-u sudjeluje s 12%, a u izvozu 30%. Država se riješila banaka i visokoprofitabilnih telekomunikacija i farmacije, poljoprivrednih tvrtki, vode i zemljišta. U poljoprivredi nam je proizvodnja sve manja, a poticaji sve veći i došli smo u polukolonijalni položaj. Okrenuli smo se povlačenju novca iz EU fondova, a veliki dio toga odlazi stranim firmama i malo za stvaranje novih vrijednosti. Politika mora biti u funkciji razvoja gospodarstva, a vjerujem da će ova godina biti presudna za razvoj gospodarstva uz pomoć europskih sredstava. Pustimo da nas vode najsposobniji, izvozimo vlastito znanje i pokrenimo Hrvatsku.

 

Hrvatska se i dalje zadužuje, što može rezultirati i daljnjom
rasprodajom nacionalne imovine. Demografski gubitci su veliki,
400 tisuća iseljenih od 2000. uz negativni prirodni prirast, pogoršanje
vanjskotrgovinske razmjene, velika neravnoteža aktivnog i
uzdržavanog stanovništva i loša struktura stranih ulaganja.

 

Hrvatska narodna banka traži da banke ne isplaćuju dividendu
Pandemija je ostavila velike posljedice na gospodarske aktivnosti u RH, što se ublažavalo mjerama potpore kreditnim institucijama i njihovim klijentima, preko mjera monetarne politike i javnih mjera potpore poslovanja pogođenih sektora. HNB je zatražila od banaka da do 31. prosinca 2021. ne isplaćuju dividende, a to bi uključivalo neisplatu dividende, otkup vlastitih dionica, stvaranje obveze isplate varijabilnih primitaka i druge oblike raspodjele radi održavanja financijskog sustava u cjelini. Već 2020. HNB je u ožujku naredio bankama zadržavanje dobiti ostvarene u 2019. zbog osiguranja stabilnosti financijskog sustava RH. Tada je bankama određeno da neto dobit ostvarenu u 2019. zadrže u kapitalu i ne raspoređuju u dividendu.
Plaće isplaćene u siječnju oporezivat će se nižim poreznim stopama s 20 i 30%, a donijet će povišice ljudima koji imaju plaće iznad 5000 kuna bruto. Prosječna plaća u studenom je bila 6756 kuna i na godišnjoj razini povećana je 2%. Veća primanja može očekivati oko 900 tisuća poreznih obveznika. Minimalne plaće od siječnja rastu za 150 kuna, na 3400 kuna neto, koje prima oko 70 tisuća zaposlenih u tvrtkama, kod obrtnika i u samostalnim profesijama. Od početka 2021. teče pravo i na isplatu nacionalne mirovine za osobe starije od 65 godina, koje po drugom osnovu nisu ostvarile pravo na mirovinu, uz uvjet da 20 godina neprekidno borave u Hrvatskoj i imaju manji dohodak kućanstva od 800 kuna.

Tjedni pregled
Tečaj eura je stabilan, ponuda i potražnja je stabilna i iznosi 7,5555 kuna. Na stranim tržištima američka valuta je pala na najniže grane u zadnje 3 godine i očekuje se oporavak dolara u dugoročnom trendu koji u zadnje vrijeme jako pada.