Stjepan Šulek: POGLED U EUROPU

Amerika pred novim ispitom

Novi predsjednik SAD Joe Biden nalazi se pred velikim izazovima, pa su brojni ljudi zabrinuti hoće li mu to uspjeti. U svom je govoru rekao: moramo prestati vikati. On traži da se napokon obustavi sukob između demokrata i republikanaca. I najveći broj Amerikanaca očekuje više razuma u politici. Uz tu američku, glavne su teme svjetskih medija borba protiv pandemije i druge globalne teme

 

 

Kako se očekivalo, Donald Trump nije 20. siječnja 2021. bio na inauguraciji četrdeset i šest predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Joea Bidena. Trump se od svoje dužnosti predsjednika Amerike rastao na način kao da se nalazi u predizbornoj borbi – primijetio je “Frankfurter Allgemeine” (21. siječnja 2021.).

Novi izazovi
Novi četrdeset i šesti predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Joe Biden nagovijestio je na inauguraciji, koju je osiguravalo oko 25 tisuća vojnika, bolja vremena za Ameriku. To je bila glavna poruka američkom narodu. Biden namjerava Amerikance opet pomiriti. S obzirom na to da je Trump najavio povratak u politiku, novi predsjednik bit će stalno na udaru Trumpa i njegovih brojnih pristaša. Svejedno kako će se stvari dalje razvijati, 20. siječnja 2021. bio je i ostat će veliki dan za Ameriku i cijeli svijet. Biden je svjestan toga da je Amerika pred novim ispitom – ne samo na unutarnjem planu, nego i u vanjskoj politici, koju je teško voditi u naše vrijeme. Nju obični ljudi mogu teško shvatiti, a važna je kao rijetko kada u prošlosti. U našoj svakidašnjici cijeli svijet bori se s globalnim problemima i čestim promjenama, što je i u Hrvatskoj slučaj. Može se dogoditi da će mogućnost slobodnog djelovanja novog predsjednika Amerike biti skučena. S tim u svezi valja imati na umu Kinu kao državu koja očito želi zavladati cijelim svijetom. Gdje je Europa u tom globalnom problemu? Znamo da je rascjepkana. Velike europske države kao što je Njemačka izvrsno surađuju s komunističkom Kinom. Joe Biden do sada je pokazao da je svjestan svih takvih činjenica. On je u svojim prvim dekretima, kojima je izbrisao bitne dekrete svog prethodnika Trumpa, jasno zaokružio plan svog političkog djelovanja. To su poglavito borba protiv koronakrize, borba protiv rasizma, priznanje pariškog ugovora o zaštiti klime, ukidanje Trumpova zida prema Meksiku, ukidanje zabrane doseljavanja muslimana i drugih ljudi. Koronakriza bit će možda na prvom mjestu. Borba protiv rasizma bit će teška, jer se pod tim izrazom svašta razumijeva. U svakom slučaju, novi predsjednik SAD nalazi se pred velikim izazovima, pa su brojni ljudi zabrinuti, hoće li mu to sve skupa uspjeti. Biden je rekao u svom govoru: moramo prestati vikati. On traži da se napokon obustavi sukob između demokrata i republikanaca. Prema njegovim riječima, politika ne smije biti vatra, koja guta sve što joj je na putu. Biden je upozorio na to da su “snage koje nas dijele duboke i stvarne. One nisu nove”. To zasigurno ulijeva poštovanje prema novom predsjedniku. Promatrači zaključuju da signali nove Amerike ne znače da će se u svim američkim državama stvari normalizirati. Točno je da možda najveći broj Amerikanaca očekuje više razuma u politici. Promatrači američkih prilika priznaju da je Donald Trump, uza sve laži koje je širio, povećao plaće radnicima i da nije nigdje vodio ratove, kao neki njegovi prethodnici. To se ubraja u njegove uspjehe, koje rijetki novinari spominju. Dakako, Trump je sam kriv što su ga ljudi, novinari i političari po cijelom svijetu oštro kritizirali. On nije bio u stanju naći prave riječi za svoje političke poteze. U Americi uza sve to bilo je i ostat će mnogo njegovih prijatelja. Tako je Franklin Graham, sin propovjednika Grahama, Trumpa prikazivao kao “Božjeg kandidata”. On je na izborima pridobio za Trumpa oko 80 posto svojih vjernika. No, nakon primitivnog juriša na američki Kongres 6. siječnja, Franklin Graham iste je članove svoje vjerske zajednice pozvao da se mole za novog predsjednika (“Die Zeit”, 14. siječnja 2021.).

 

Moramo zahvaliti gradišćanskim Hrvatima koji zdušno pomažu
da se obnovi potresom pogođena bolnica u Sisku, kao što su prošle
godine humanitarnom akcijom prikupljali novac za bolnicu u Zagrebu.
Lijepo je što su hrvatski veleposlanik u Beču Daniel Glunčić i veleposlanik
Austrije u Zagrebu Markus Vuketić u pratnji predsjednika Hrvatskoga
crvenog križa Roberta Markta posjetili teško stradala mjesta na Banovini.
Sloga među Hrvatima uvijek je moguća kad je riječ o opstanku

 

Bidenov put
Joe Biden ušao je u politiku prije pedeset godina. Kao senator stekao je veliko političko iskustvo. On će sada pokušati iskoristiti to iskustvo da Amerika bude opet uzor drugim državama. Takvu Ameriku cijenit će i Hrvatska i brojni Amerikanci hrvatskoga podrijetla. Europska unija pozdravila je promjenu u američkoj politici. Ursula von der Leyen, predsjednica Europskog povjerenstva, lijepim je riječima pozdravila novog američkog predsjednika. Isto su izrazili vodeći njemački političari. Charles Michel, predsjednik Vijeća Europske unije, ponudio je predsjedniku Bidenu “novi pakt”, kojim bi se obnovili tradicionalni odnosi, koji nisu bili dobri prošlih godina. Svi računaju da će Joe Biden biti spreman poboljšati odnose između Europe i Amerike.
Biden će svakako morati rješavati brojne probleme, pa napose i borbu protiv koronavirusa, koji je zahvatio cijeli svijet. U Njemačkoj se vode velike rasprave o tome kako napokon stati na kraj širenju tog zla. U njemačkim medijima digla se oštra kritika protiv politike, kojoj se predbacuje da stalno govori o statistici, a manje o stvarnom čuvanju ljudi. Njoj se konkretno predbacuje da nije na vrijeme spriječila širenje koronavirusa, a sada nema jasne predodžbe kako zaustaviti mutirani virus iz Južne Afrike i Velike Britanije. U Njemačkoj se s jedne strane kritizira što nije na vrijeme naručila dovoljnu količinu cjepiva, a s druge strane čuju se i glasovi da su ta različita cjepiva opasna za sve ljude. Tako Jan Schweitzer u tjedniku “Die Zeit” (br. 3, 2021.) kaže da je dobro “što još imamo malo cjepiva”. On postavlja pitanje kvalitete cjepiva i štiti li cijepljenje doista ljude od zaraze, koja su cjepiva najbolja i koje posljedice mogu nastati cijepljenjem. Takvo mišljenje dijele brojni Nijemci, ali oko 60 posto njemačkih državljana spremno se cijepiti. Oko 20 posto ljudi želi čekati i vidjeti rezultate cijepljenja. Neki nisu spremni dati se cijepiti. Iz novina doznajemo da je primjerice u Francuskoj umrlo pet ljudi nakon cijepljenja. U Francuskoj je zabilježeno da je do sada 139 ljudi oboljelo nakon cijepljenja.

Hrvatsko zajedništvo
Ljudi su u Njemačkoj sve više nesnošljivi prema politici savezne vlade i vlade pojedinih pokrajina. Njihova politika širi strah, koji vodi u opasne vode. Zbog toga su mnogi stručnjaci i novinari došli do zaključka da treba širiti optimizam. A kako ga širiti? Uživati  svakodnevno, igrati se s djecom kod kuće, ići u šetnje na svježi zrak, otkriti novi način života, novi hobi, crpiti snagu i zdravlje,  osnažiti dušu i tijelo, gledati dobre filmove, čitati knjige, razviti aktivnosti i tako u novim nadahnućima skupljati novu energiju za daljnji život. Takve poticaje valja širiti i u Hrvatskoj i svuda gdje žive Hrvati, koje su nakon agresije prije trideset godina doveli u teško stanje potresi u velikom dijelu Hrvatske. Moramo zahvaliti gradišćanskim Hrvatima koji zdušno pomažu da se obnovi pogođena bolnica u Sisku, kao što su prošle godine humanitarnom akcijom prikupljali novac za bolnicu u Zagrebu. Lijepo je što su hrvatski veleposlanik u Beču Daniel Glunčić i veleposlanik Austrije u Zagrebu Markus Vuketić u pratnji predsjednika Hrvatskoga crvenog križa Roberta Markta posjetili teško stradala mjesta na Banovini. Sloga među Hrvatima uvijek je moguća kad je riječ o opstanku – bilo u ratu ili u prirodnoj katastrofi.