Mijo Jukić: Gospodarstvo ide naprijed

Hrvatska ide prema uspješnom gospodarstvu i izašla je iz recesija. Zaposlenih je u srpnju bilo više nego lani, ali većina ima manju plaću od državnog prosjeka.

Godišnji odmori su pri kraju, čeka nas posao i svakodnevica, a svi od tog opuštanja očekujemo odmor i da obnovljeni krenemo u nove radne i životne pobjede. Vrijeme odmora smo proveli u druženju s obiteljima i prijateljima, pa ako smo ga dobro isplanirali, vratili smo se odmorni na posao i opušteni za nove radne zadaće. Učenike i studente čekaju novi zadatci, a mnoge roditelje borba za preživljavanje i čuvanje obitelji. Turistička sezona je bila iznimno uspješna i jako smo zadovoljni rezultatima. U cjelini Hrvatska bi mogla biti bolja, dosta smo se zadužili s visokim troškovima kreditiranja, ali su se u međuvremenu promijenili izvori financiranja – od korištenja EU fondova, turističkih prihoda do dosta velikih doznaka iseljenih građana. Nije dobro da sve više zaostajemo u tehnologiji, posebno u industriji i poljoprivredi. Godišnje iz Hrvatske odlazi 15 mlrd kuna čiste dobiti, uskoro ćemo izgubiti i kunu, a gospodarske i turističke nekretnine sve više prelaze u strano vlasništvo i gubimo suverenost. Kada smo se osamostaljivali, željeli smo se priključiti EU, UN-u i NATO-u da imamo stabilnu demokraciju i uspješno gospodarstvo, da zaustavimo iseljavanje i brže vratimo naše ljude u voljenu Domovinu. Mi smo sada dio otvorenog i velikog tržišta od pola milijarde potrošača i moramo raditi na dobrim proizvodima i privlačenju golemih investicija. Razmišljanja kamo  dalje su različita, pa tako madžarski guverner traži izlaz iz eura i smatra da je većina država  europodručja bila u boljoj situaciji bez eura nego s njim. Tu je ključno funkcioniranje države, poštivanje zakona i promjena državnog aparata da provodi zakone. Poduzetnici moraju preuzeti biznis i državu treba maknuti iz gospodarstva i pustiti da je mudro vode državni namještenici.

Zaposlenost i plaće

U srpnju smo imali veću zaposlenost nego u protekle dvije godine, ali ako se gleda cijela ova godina, zaposlenost je manja. Na Zavodu je više od 360 tisuća nezaposlenih i neaktivnih, a više ima zaposlenih u građevini i IT sektoru, obrazovanju i zdravstvu. Građevinska industrija danas zapošljava 15 tisuća radnika više nego 2019., a manjak radnika popunjava se uvozom radne snage. Državna statistika kaže da smo imali neto plaću 7175 kuna koju su primali zaposlenici u pravnim osobama. Ukupna zaposlenost je bila 1,58 mln ljudi, a samo u srpnju zaposlenost je u pravnim osobama porasla za 17,920 ljudi na 1,34 mln osoba. Najviše je zaposlenost porasla u ugostiteljstvu i hotelijerstvu za 10.226 ljudi na 81.536, ali ih je u ovom sektoru 14 tisuća manje nego u pretpandemijskoj 2019. Prerađivačka industrija je imala 227.899 zaposlenih, isti broj kao i prošlih godina. Broj trgovaca se povećao, ali u usporedbi s prošlom godinom, manje ih je za 3000. Poslovanje nekretninama se najslabije oporavlja i manje ih je 10%. Što se tiče visine plaća najviša je prosječna neto plaća od 15.823 kune isplaćena u proizvodnji koksa i naftnih proizvoda, a najnižu prosječnu neto plaću od 4409 kuna primili su radnici u proizvodnji odjeće. Radnici izdvajaju i za Drugi mirovinski stup i primjedbe su dosta velike, a razmišlja se i o daljnjoj mirovinskoj reformi i mnogi žele spriječiti pljačku ukidanjem 2. mirovinskog stupa.

Financijski pregled

U 2. kvartalu ove godine u odnosu na 2. kvartal 2020. BDP nam je porastao 16,1%, službeno smo izašli iz recesije i krenuli u razvoj. Po ministru financija osobna potrošnja i izvoz roba su bila iznad očekivanja, a investicije su ispod iako je i tu stopa rasta 18%. Perspektiva je dobra, sve raste, a mjera nam je usporedba s 2019. Od trećeg tromjesečja očekivanja su velika i očekuje se nastavak trenda dobrih gospodarskih ostvarenja, a sada smo u zoni stope rasta od 7% na godišnjoj razini. Prihodi su dobri, porezni su na razini 2019., a doprinosi u mirovinskom osiguranju iznad 2019. Plaće i osobna potrošnja realno rastu, ali je i problem u rashodovnoj strani državnog proračuna. Konačno, Hrvatska je izišla iz recesije. Europsko gospodarstvo poraslo je u drugom tromjesečju za 1,9% u odnosu na prethodna tri mjeseca, najviše u Portugalu, Austriji i Litvi. Od 1. srpnja prosječna mirovina kod nas raste 68 kuna i ne će utjecati na poboljšanje standarda umirovljenika i njihovo preživljavanje. Kuna je stabilna, a prosječan tečaj iznosi 7,50. Krediti nefinancijskim društvima bilježe pad -0,9% na godišnjoj razini, krediti srednje velikim poduzećima su lagano usporili na 6,3%, a pali su krediti mikro i malim poduzećima. Najveći doprinos rastu kredita dolazi iz sektora građevinarstva i poslovanja nekretninama. Pad kunske štednje je usporen, raste ubrzano devizna štednja, a depoziti nefinancijskih društava usporavaju. Višak likvidnosti je 65 mlrd kuna. Dolar je stabilan i euro se prema njemu ne mijenja i trguje se 1,1750 dolara.