Stjepan Šulek: Nemiri na Balkanu i trzavice u Njemačkoj

Srbija želi Crnu Goru imati potpuno u svojim rukama prema takozvanom „Starom zavetu” te si uzima pravo da njome zavlada i da se poveže s velesilama. Njihov predsjednik Vučić sastaje se ovog mjeseca sa svim najvažnijim europskim političarima, posebno s njemačkom kancelaricom Merkel kao i s predsjednikom Turske Erdoganom. Zapravo, Srbija se ponaša kao 90-ih godina prošlog stoljeća. A Njemačka pokazuje koliko joj je važan Balkan, tj. Srbija

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ne miruje. Djeluje na svim stranama svijeta. Prošlih je dana čak darovao nagradu austrijskom premijeru Kurtzu. Postao je pravi poduzetnik. S državama Istoka i Zapada sklapa ugovore kako bi uveo što više inozemnih ulagača i financijaša. Čini se da je u tome sličan politici Josipa Broza Tita koji je također potpisivao sporazume s mnogim državama, kako sa zapadnodemokratskim, tako i s komunističkim. Posebno veliki „uspjeh” dogodio se u akciji u Crnoj Gori, gdje je svojom tajnom službom učinio sve da se na Cetinju ustoliči patrijarh Joanikije. On i njegovi suradnici „proslavili su se”  helikopterom koji je u Cetinje dovezao Joanikija. Točno je da su protivnici patrijarha snajperima vrebali na njega. Akcija je pripremljena u strogoj tajnosti. Protivnici ustoličenja Joanikija doživjeli su „neuspjeh”, jer je predsjednik crnogorske vlade Krivokapić dopustio da Srbi u Republici Srbiji i u Crnoj Gori korak po korak preuzmu vjersku i političku vlast Crne Gore. Oni žele snažnu Srbiju, žele Crnu Goru imati potpuno u svojim rukama prema takozvanom „Starom zavetu”. Republika Srbija uzima sebi pravo da zavlada Crnom Gorom i da se poveže s velesilama. Predsjednik Srbije sastaje se ovog mjeseca sa svim najvažnijim europskim političarima, posebno s njemačkom kancelaricom Angelom Merkel kao i s predsjednikom Turske Erdoganom. Njemačka na brojnim stranama pokazuje koliko joj je važan Balkan, tj. Srbija. Koliko god to zvuči pozitivno za Srbiju, ona se službeno ponaša kao 90-ih godina prošlog stoljeća. Jedan od najaktivnijih predstavnika velike Srbije je ministar policije Aleksandar Vulin koji govori o „srpskom svetu”. Vrlo je to dobro primijetila njemačka radio postaja Deutsche Welle koja je u jednom izvješću prikazala svu besmisao našeg vremena. U Beogradu neki političari   traže da se dovede pred sud predsjednika Crne Gore Milu Đukanovića i njegove bliske prijatelje među kojima je Nenad Čanak. Nenad Čanak je borac za osamostaljenje Vojvodine. U posljednje vrijeme napadnut je i Vuk Drašković koji se u jednom intervjuu izjasnio protiv ustoličenja metropolita crnogorsko-primorskog Joanikija na Cetinju jer iza svega toga stoji Moskva. Protivnici spomenutog predsjednika Crne Gore i njegovih prijatelja tvrde da je Srbija centralna zemlja u jugoistočnom dijelu Europe i da bez nje i njenog aktivnog sudjelovanja, ali i uz poštovanje njenih nacionalnih interesa ne mogu da se osiguraju mir i stabilnost u Europi. Takve izjave ne mogu umiriti današnje države, bivše republike Jugoslavije, jer se temelje na lažima. Možda imamo posla s diplomatskom revolucijom, s operacijom koja uznemiruje ne samo pravu Crnu Goru, nego i Bosnu i Hercegovinu kao i druge države članice bivše Jugoslavije.

Izbori u Njemačkoj

Predizborna borba u Saveznoj Republici Njemačkoj pokazala je dosta veliki nemir na svim stranama. Kao kandidat za saveznog kancelara bio je predviđen predsjednik Kršćansko-demokratske unije Armin Laschet, a kratko vrijeme prije samih izbora iznenada je stupio u prvi plan i bavarske Kršćansko-socijalne unije i predsjednik bavarske vlade Markus Söder.  Söderovi pristaše ističu da on ima veliku priliku postati savezni kancelar. S obzirom na to da su Södera stavili u prvi plan, u Kršćansko-demokratskoj uniji na sjeverozapadu Njemačke javilo se veliko razočaranje. Do sada je izgledalo da je Markus Söder na strani Armina Lascheta kojeg podupire Angela Merkel. Kako njemačke novine pišu, sve se razvilo u beznadnu situaciju u redovima dviju kršćanskih stranaka. U trenutcima pisanja ovog članka, Laschet nije izgubio nadu da će biti izabran na izborima. Čvrsto vjeruje da će ga narod izabrati. Kandidat Socijaldemokratske stranke Njemačke Olaf Scholz u neugodnoj je situaciji zbog nekih financijskih problema. Njegovo ministarstvo financija čak je doživjelo raciju koja je ispitala neke njegove navodne financijske skandale.

Političari Liberalne stranke, Kršćansko demokratske unije, Stranke ljevice i Zelenih zatražili su objašnjenje o čemu se sve radi. Kandidati Laschet, Scholz i kandidatkinja Zelenih Annalena Baerbock vrlo su aktivni. Svaki je na svoj način posjetio školske klupe i razgovarao s učenicima. Ušli su u učionice bez maske što do sada nije bilo moguće u svim školama. Jedan dio učenika je također bio bez maske, a to je pokazatelj da se sada pred izbore nastava može odvijati uobičajeno.

Veliki problem u Njemačkoj su i dalje posljedice jakih oluja i poplava. Mnogi građani u gradovima koji su pogođeni katastrofama tuže se da im vlasti ne pomažu kako su očekivali. Njihova tužba odnosi se i na predsjednicu vlade Angelu Merkel. S obzirom na to da je ta oluja mnogima sve uništila, trebat će im mnogo godina da obnove svoje kuće, a to je skupo. Kancelarici Angeli Merkel predbacuju se mnoge stvari koje ona nije pravilno ispunila. Na koncu svoje dužnosti nedavno je u parlamentu nastupila jako odlučno protiv protivnika Kršćansko-demokratske unije. Nikad prije to nije učinila. Napala je one koji su protiv NATO-a, protiv ljevice jer da ona želi Njemačku ubuduće graditi na socijalističkim temeljima. Također je napala ministra financija Scholza s kojim je godinama surađivala. Njemu je predbacila da zajedno sa socijaldemokratima ide na lijevu stranu. Zašto je Angela Merkel tek sada tako odlučna dok u prošlosti u istim temama nije bila – pitaju mnogi. Njezin napad na njemačke socijaldemokrate je, dakako, dio izborne borbe.

Prije izbora u Saveznoj Republici Njemačkoj dogodile su se i druge neugodne stvari. Dnevnik Bild (10. rujna 2021.) objavio je da su ruski hakeri ukrali podatke njemačkih parlamentaraca. To je dva tjedna prije izbora veliki napad na njemačke političare. Novine su to doznale na temelju izvješća državne sigurnosti. Državni ruski hakeri spadaju u grupu Ghostwriter. To je odjel ruske vojne tajne službe. Njemačka savezna obavještajna služba kao i savezni ured za zaštitu ustava smatraju da iza svega toga stoji službena Rusija.

Srbija i Crna Gora

Na prvi se pogled čini da srbijanski predsjednik Vučić želi europeizirati Balkan. No, pitanje je što pripada Balkanu i što zapravo europeizacija znači. On bi svoju državu želio uvesti u EU. Međutim, ako on i njegovi pristaše nastavljaju s napadom na samostalnu Crnu Goru, govoreći da je Srbija svuda gdje žive Srbi, onda to nije i nikad ne će biti europeizacija Balkana. Ponašanje brojnih ideologa u Beogradu i nekih u Crnoj Gori, ne vode stabilizaciji Balkana u kojem glavnu ulogu želi imati Beograd. Biti na liniji velikosrpske politike Slobodana Miloševića dio je velike katastrofe suvremene povijesti i budućnosti. Republika Hrvatska u svakom pogledu u svojoj unutarnjoj i vanjskoj politici mora ispunjavati svoje duhovne i državnopolitičke planove koji bi trebali biti oštri i odlučni prema primjeru prijateljske Poljske.

Hrvatska može imati glavnu ulogu na podunavskom prostoru samo onda ako čuva svoje stoljetne sadržaje u kulturi i u borbi za opstanak.