Mijo Jukić: Gospodarske mogućnosti Hrvatske su velike

Pojednostavnimo porezni sustav i ne izbjegavajmo porezne propise. Pokrenimo naše gospodarske mogućnosti i zadržimo mlade. Rastu potrošačke cijene i inflacija.

Svi smo zaokupljeni temom: Hrvatska kakvu trebamo i što dalje? Do jučer se domoljublje ogledalo u borbi za državu i samostalnost, a danas je domoljublje u prvom redu borba za razvoj gospodarstva, bolji život, posao, egzistenciju. Moramo razmisliti o sadašnjosti, a budućnost je neizvjesna. Što je dosad napravljeno da krenemo naprijed i da dostignemo države EU, a i od poruka što su nam ih oni slali. Traže se porezne promjene koje su do sada bile glavni izvor državnih prihoda, neke su porezne stope smanjene kod poreza na dohodak i ide se na oslobađanje nekih prihoda od poreza. Porezni sustav ne može riješiti sve naše probleme, ali je važno pomoći mladima da pokrenu biznis i ostanu ovdje. Bitno je pojednostaviti porezni sustav pa ne zaobilazimo porezne propise, a sačuvajmo radnu mjesta. Kredite moramo vraćati i ne izbjegavajmo njihovo vraćanje. Ponovno je aktualna inflacija i na to ne može samo porezna politika odgovoriti. Za sva plaćanja poreza više ne moramo ići u poreznu upravu već digitalizacijom sve to rješavamo. Trebamo ići na dugoročni plan oporavka i ulagati u privatne i državne investicije, a koristiti sredstva iz EU, što smo već dobili. Sredstva su nam odobrena, velika su i na nama je da ih iskoristimo za gospodarski rast. Dosta je odobreno bespovratnih sredstava za poduzetnike i ne moraju ih vraćati, a stalno će se povećavati. Uvođenje eura puno će toga promijeniti i pokrenuti neke procese u ovoj nam prekrasnoj državi, a i povezati nas s ostalim državama. Svi mi volimo našu kunu, ali je došlo novo vrijeme i moramo se prilagoditi. Okrenimo se budućnosti i znanosti, a podržimo naše izvoznike i poljoprivredu. Naš ključni problem je što nismo produktivni i moramo uhvatiti najbolje, popraviti konkurentnost i jačati proizvodnju i investicije. Traži se smanjivanje PDV-a, ali do daljnjeg to nije u planu. Najviše nas boli činjenica da je posljednjih osam godina ugašeno 105 škola, broj srednjoškolaca je pao za 20% i ostali smo bez 54 tisuće učenika.

Kakve su nam gospodarske mogućnosti

Gospodarske mogućnosti Hrvatske su velike, imamo puno malih poduzetnika s novim tehnologijama i to se osjeti u rastu izvoza, za sada još nemamo jasnog odgovora, ni od vlade ni od poduzetnika, pa smo i dalje puno ovisni o moru i turizmu, a moramo se okrenuti i drugim djelatnostima. Hrvatska je visoko deindustrijalizirana zemlja s velikim geopolitičkim prednostima, pa zbog napretka moramo puno uložiti u visoku tehnologiju. Istraživanja i razvoj su porasli, ali nas čekaju velika ulaganja u ljude, upravljačke strukture i poduzetnike. Turizam je velika prednost i treba ga proširiti na cijelu zemlju, a ne samo na Dalmaciju i Istru. Od nas se traže visoke tehnologije ako želimo napredovati i vrijeme je promjena. U turizmu nemamo adekvatne radne snage i pitanje je kamo dalje i što nas čeka. Snaga svakog gospodarstva je u malom i srednjem poduzetništvu, a to može jedino biti poticaj za sva mjesta u Hrvatskoj i promjene strukture BDP-a. Turizam nam dotiče sve djelatnosti, pa u ljetnim mjesecima raste proizvodnja hrane i pića, električne energije i drugih proizvoda. To potiče puno djelatnosti i stabilnost u državnom proračunu. Mi smo mala država i moramo se prilagoditi tranziciji i razvoju. Hrvatska ima velike potencijale da proizvodi hranu za izvoz, a na žalost sada ne proizvodi ni za svoje potrebe i puno toga uvozimo. To je ključ zadržavanja mladih i da uz pomoć sveučilišta vide ovdje sretan i ugodan život. Puno stvari se popravlja, pa nam je zaposlenost dostigla razinu iz godina prije pandemije, zahvaljujući državnim subvencijama i dobroj turističkoj sezoni. Dostigli smo razinu pretprošle godine tako da smo krajem kolovoza imali 1.58 mln zaposlenih i 2,1% više zaposlenih nego u istom mjesecu lani. Gospodarstvo se oporavlja i nastavljaju se povoljna kretanja.

Financijski pregled

Potrošačke cijene bilježe rast i godišnje povećanje u kolovozu je bilo 3,1% što je najsnažniji rast od travnja 2013., što pokazuje porast potražnje za robama i uslugama. Na to je najviše utjecalo povećanje cijena sirove nafte, a ukupna cijena je povećana i zbog rasta cijena hrane za 2,6% na našem i svjetskom tržištu. Posebno je velik rast cijena povrća od 8,5%, ulja, masti i mliječnih proizvoda. Kod inflacije očekujemo stopu rasta od 2%, ali su prognoze dosta veće. Kuna je lagano deprecirala i tečaj je oko 7,49 za euro, a prema dolaru oslabjela 0,6%, te je tečaj porastao na 6,35 kuna za dolar. Višak likvidnosti se zadržao na 63 mlrd kuna.