Mijo Jukić: Inflacija i cijene rastu, život postaje težak

Dohodak građana je sve više ugrožen. Želimo turizam na korist i zadovoljstvo naših građana. Stočarstvo i proizvodnja mlijeka su na rubu opstanka, kako smiriti porast cijena energetike i hrane?

Inflacija se razvija u cijelom svijetu, a kod nas cijene rastu još od veljače. Cijene hrane sve više rastu i u rujnu su porasle najviše u posljednjih deset godina i rastu za sve proizvode, a i proizvođači su pogođeni. Poskupio je kruh i kvaliteta života se spustila ispod granice siromaštva, a najveći su problemi za 800 tisuća umirovljenika. Inflacija radi svoje i ove zime će cijene odvući u nebo. Cijene rastu i u Europi pa je Njemačka u rujnu zabilježila inflaciju od 4,1%, najvišu u posljednjih 28 godina. Svugdje je pala proizvodnja i nema dovoljno sirovina i repromaterijala tako da se popune kapaciteti proizvodnje. Prognoze su da će se inflacija smiriti sljedeće godine, a moramo je vratiti na 1% i ne dopustiti da poraste 3 ili 4% kolika je u Poljskoj i Mađarskoj. Na nju su djelovali razni uzroci, od pandemije do vremenskih nepogoda koje su djelovale na urode poljoprivrednih proizvoda, golemom novcu koje su banke i vlade ubacile na svoja tržišta, a i mi smo u privatni javni sektor ubacili 25 mlrd kuna. Inflacija je složen problem i teško je reći što će biti, ali tržište moramo spasiti od viška likvidnosti. Ako cijene porastu teško će ih biti vratiti na prijašnje iznose, sada rastu brže nego dohodci građana i nitko ne zna koliko će cijene rasti. Opći standard građana je opao, kupovna moć je niža i naš HNB se mora okrenuti restriktivnoj monetarnoj politici i podizati stope obvezne rezerve u bankama. Mi u Hrvatskoj smo zaboravili na inflaciju jer je nije bilo 25 godina, a nije je bilo ni u Europi. Kako je krenulo, Hrvatska uvozi 40% električne energije i plina i promjene su nužne, hrvatska ekonomija je mala i moramo se oslanjati na uvoz. Turistička sezona je bila dobra pa nam raste i štednja. Probleme će imati poljoprivrednici jer ne će imati dovoljno prihoda od poljoprivrede. Po gradovima kućanstva očekuju skuplje komunalne usluge, čiji rast ne će moći pratiti mirovine i plaće, jer u javnom sektoru država ne može povećavati mirovine i plaće te stvarati javni dug. Plaće i mirovine nam moraju rasti ako želimo zadržati korak s inflacijom.

Turisti nam rado dolaze

Mi smo dosta ovisni o turizmu i on čini četvrtinu našeg BDP-a. Putovanja su potrebna suvremenom čovječanstvu i teško će se navike promijeniti, a povezan je cijeli svijet zrakoplovima i brodovima. Turizam povezuje sve ljude i poslove te stvara zajedništvo dodatnim sadržajima i ljepotom prirode. Mi smo dio tog svijeta i želimo odgovoran i održivi turizam na zadovoljstvo naših građana i maksimalnu korist lokalnom stanovništvu i državi. Posjećuju nas ljudi iz cijelog svijeta, a najviše je turista iz Njemačke, Poljske, Austrije, Češke, Mađarske i Francuske. Želimo povećati ekonomski učinak turizma u korist održivog razvoja, razvoja komunalne i prometne infrastrukture za kvalitetan život lokalne zajednice i ugodan boravak turista. Pokazalo se i ove godine da osim mora žele uživati i u prirodi, brati grožđe i degustirati domaća vina, domaće maslinovo ulje te ostalo voće i povrće. Uživaju i u glazbenim večerima, obilasku netaknutih dijelova prirode, planinarenju, bicikliranju i druženju s ljubaznim domaćinima. Turistička zajednica ih detaljno informira o raznim manifestacijama i nema problema s masovnim turizmom. Ljepote Splita, Šibenika, Zadra, Istre i Dubrovnika se ne zaboravljaju i stalno privlače stare i nove turiste svojom kulturnom baštinom i gastronomijom. Gosti traže sve više sadržaja na otvorenom, sezona se produžuje, što od nas traži očuvan okoliš, bogatstvo kulture i održivi turizam tijekom cijele godine. Čeka nas daljnje ulaganje u radnu snagu koja živi i radi u turizmu, jer je to način da budemo još bolji u razvoju tih specifičnih radnih mjesta, a i da naš turizam živi 365 dana. Naša vlada snažno podupire razvoj otoka, a i stvara nova radna mjesta radi demografske obnove.

Veliki problemi u stočarstvu i mljekarstvu

Hrvati su se oduvijek dičili svojim prehrambenim proizvodima, a sada sudjeluju samo 7,2% u hrvatskom BDP-u. Na vrhu smo EU po broju zaštićenih proizvoda, država smo kontinentalnog i mediteranskog podneblja, a ponosimo se grožđem, smokvama, maslinama i drugim dobrima. Zapuštena su mala poljoprivredna zemljišta i stalno se smanjuje obradiva površina. Naše stočarstvo i mljekarstvo posljednjih mjeseci dovedeni su na rub opstanka i štete su veće od 2 mlrd kuna, pa se žurno traži pomoć Vlade. Proizvođači se pripremaju za rast cijena, a porasle su cijene žitarica i stočne hrane na svjetskom tržištu i kod nas. Stočari su osim naglih cijena ulaza doživjeli i veliku sušu. Tako nam i malo domaće proizvodnje što je ostalo propada, pa ako se ne dogode bitne promjene jest ćemo samo uvozno meso i piti strano mlijeko, a domaće farme će biti prazne. Cijene mesa su na povijesnom minimumu, troškovi rastu, pa domaći proizvođači nemaju mogućnosti da konkuriraju mesu iz uvoza koje dolazi po cijenama ispod proizvođačkih. Naši proizvođači mlijeka odustaju od proizvodnje, pa najavljuju prodaju svojih muznih krava i farmi. Oni traže obnovu robnih zaliha i jačanje domaće proizvodnje, jer je to jedini način da se odgovori na globalne poremećaje i rast cijena žitarica. Tu je vrlo važno rješavanje pitanja državnog poljoprivrednog zemljišta i poticanje kapitalnih investicija u izgradnji skladišta za žitarice i preradu.

Financijski pregled

Usporen je rast kredita u privatnom sektoru i bio je 2,3%, a krediti kućanstvima bili su viši za 4% na godišnjoj razini. Investicijski krediti padaju već deset mjeseci i njihov oporavak se predviđa u idućoj godini. Depoziti se nastavljaju povećavati zahvaljujući uspješnoj turističkoj sezoni i skok je 11,3% na godišnjoj razini. Devizna štednja građana dosegnula je 142 mlrd kuna. Srednji tečaj kune je 7,48 za euro, a kuna je oslabila prema dolaru i tečaj je porastao na 6,46 kuna za dolar. Višak likvidnosti je 60 mlrd kuna.