Marin KAPORELO
v. d. ravnatelja Hrvatskog doma „Split“
Razgovarala: Dragica ZELJKO SELAK
Split je napravio novi kulturni iskorak,
koji može biti model u cijeloj Hrvatskoj
Marin Kaporelo, trenutno je ravnatelj Hrvatskog doma Split, bio je predsjednik i organizacijski voditelj Udruge Cantores Maruli, ravnatelj Glazbene mladeži Split, suradnik na Umjetničkoj akademiji Sveučilišta u Splitu, za multimedijalni projekt Priča o Marku Maruliću nagrađen je nagradom Umjetnik naroda moga, odlikovan je Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića…
Odnedavno grad Split resi obnovljena zgrada Hrvatskog doma u Tončićevoj 1. Zdanje staro 113 godina nakon cjelovite obnove zapanjuje svojom ljepotom, funkcionalnošću, ali i veličinom. U Hrvatskom domu djelovala su brojna kulturna društva, a tu su osnovani 1911. godine HNK Hajduk, 1914. VK Gusar, 1920. JK Jadran te 25. lipnja 1920. i Prvi Olimpijski pododbor u Hrvatskoj, a danas se u toj obnovljenoj zgradi nalazi prva splitska koncertna dvorana što je bio povod za razgovor s v.d. ravnateljem Hrvatskog doma u Splitu.
Grad Split je napokon dobio ono što mu je nedostajalo, a to je prva koncertna dvorana, na čijem ste čelu. Što to znači za Split? Kako se došlo na tu zamisao?
Zamisao o obnovi koncertne dvorane u Splitu stara je više desetljeća. Naime, nakon gašenja Dalmacijakoncerta (kao koncertnog ureda) početkom 90.-ih godina 20. st. grad Split ostao je bez profesionalnog koncertnog ureda i koncertnog prostora. U tom razdoblju koncertni život ovisio je o radu pojedinaca i određenih udruga. Moramo biti svjesni da nakon 30 godina čekanja koncertne dvorane nismo na nuli, nego smo u svojevrsnom minusu kada govorimo o razvoju koncertne publike u Splitu. To se osobito odnosi na komornu glazbu, tako da smo svoju prvu sezonu i sve što pripremamo u drugoj sezoni shvatili kao sredstvo za razvoj publike. Riječ je o različitim ciklusima, s raznim glazbenim sadržajima, a zajednički im je nazivnik kvaliteta. Moramo krenuti od najranije dobi, tako smo u novoj sezoni pripremili Glazbeni pokaz, kojim će učenici i studenti po vrlo povoljnoj cijeni moći kupiti pretplatu i nazočiti koncertima. Planiramo i suradnju sa splitskim osnovnim i srednjim školama, pokrenut ćemo matineje za djecu i mlade. Ideja je da umjetnik na dan svog koncerta Hrvatskom domu može održati i manje koncertne forme tijekom jutra, na kojima mogu sudjelovati djeca. Spremni smo, a vidjet ćemo kako će se stvari razvijati sukladno epidemiološkoj situaciji. Ukratko, Split je prvi put dobio odgovarajući koncertni prostor i mali operativni tim koji se brine o organizaciji cijelosezonske strukturirane koncertne aktivnosti.
Koncertna se dvorana nalazi u zgradi Hrvatskog doma, starijim Splićanima poznatija je kao zgrada Sokolskog doma. Zgrada je obnovljena i svečano otvorena 19. prosinca 2020., s namjerom da ovaj put služi kao koncertna dvorana. Kako je došlo da se odustane od sportske tradicije?
Hrvatski dom izgrađen je prije 113 godina prema projektu Kamila Tončića, i to u doba kad je Split imao svega dvadesetak tisuća stanovnika. Velebno zdanje izgrađeno je zalaganjem i odricanjem građana Splita, trudom i marom splitskog puka i brojnih kulturnih i javnih djelatnika. Dom je okupljao razna hrvatska kulturna društva među kojima su Narodna čitaonica, Slavjanski napredak, Narodna glazba, Dobrovoljni vatrogasci, Muzikalno društvo Zvonimir i Gimnastičko društvo Hrvatski sokol. Tu je 1908. održana Prva dalmatinska umjetnička izložba, a kasnije su osnovana (osnivačke skupštine) najznačajnija splitska sportska društva. Riječ je o HNK Hajduk osnovanom u Hrvatskom domu 1911. godine, potom HVK Gusar 1914. te ŠD Jadran koji je utemeljen 1920. Sam Dom kao da je baštinio burnu povijest hrvatskog naroda u 20. stoljeću. Nakon teških vremena u Kraljevini Jugoslaviji, talijanski su fašisti za vrijeme okupacije u II. svjetskom ratu uništili secesijsko pročelje zgrade, a 1947. uklonjeni su svi ukrasi iz svečane dvorane. Hrvatski dom postaje Omladinski dom te polako propada i postupno nestaje iz kulturne svijesti našega grada. Tako mlađi naraštaji ovaj prostor danas doživljavaju kao dio Gradskog kazališta lutaka, a stariji pak govore o fiskulturnim aktivnostima koje su se održavale u glavnoj dvorani. U tom smislu pogrješno je ovaj prostor nazivati Sokolskim domom jer se osim djelovanja Hrvatskog sokola u Domu odvijala značajna kulturna i glazbena djelatnost. Uzmimo, na primjer, Zbor Zvonimir koji je tu djelovao, posebno u međuratnom razdoblju a njegov je voditelj bio Boris Papandopulo. Zahvaljujući cjelovitoj obnovi, ovaj kulturni prostor stavljen je ponovno u funkciju kulturnog razvoja Splita, kao profesionalna koncertna dvorana.
U doba kad je pandemija paralizirala cjelokupnu svjetsku i hrvatsku kulturu, a potres zatvorio Lisinski i HGZ u Zagrebu, Vi ste svoju prvu sezonu započeli uspješno, s 55 koncerata visoke kvalitete, postali ste najaktivnija koncertna dvorana s najproduktivnijim programom u Hrvatskoj?
Iznimno sam ponosan na ostvarene rezultate u nepunih godinu dana. Pokrenuti rad u novoj javnoj ustanovi u kulturi, u Koncertnoj dvorani, doslovno od nule, veliki je izazov, a kad tome pridružite i ograničenja uvjetovana pandemijom, izazov je znatno veći. Ja Split obožavam, ali moram kazati da je to grad posebnog temperamenta koji očekuje i podrazumijeva vrhunske rezultate, a zbog sitnice izlaže vas žestokoj kritici. Naša prva koncertna sezona trajala je od 21. siječnja do 30. lipnja ove godine, a nakon kratke ljetne stanke održali smo dva značajna događaja u suradnji sa splitskim kulturnim udrugama, Piano loop festival i MAG Festival, a nakon toga smo 5. listopada započeli novu koncertnu sezonu. Kada govorimo o suradnji sa splitskim umjetnicima, udrugama i kulturnim društvima, upravo smo brojna događanja provodili na temelju ugovora o programskoj suradnji. Potpisali smo ugovor sa Sveučilištem u Splitu i postali nastavna baza Umjetničke akademije, a sličan ugovor o suradnji potpisan je i s Glazbenom školom Josipa Hatzea. Raduje me činjenica da je koncertna dvorana Hrvatskog doma postala mjesto susreta splitskih glazbenika. Evo nekoliko podatka o našem radu u prvih deset mjeseci (od 21. siječnja do 21. listopada 2021.). Ostvareno je 70 koncerata u organizaciji, suorganizaciji ili programskom partnerstvu Hrvatskog doma Split. Polovica događanja odnosi se na splitske glazbenike, sastave i glazbene udruge. Bilo je 4.300 posjetitelja unatoč ograničenjima koja su u velikom dijelu sezone dopuštala samo 30 posjetitelja u publici. Ostvareno je 38 prijenosa koncerata na FB stranici i YouTube kanalu uz 21.500 virtualnih posjetitelja, tj. slušatelja. Za ove rezultate zaslužan je mali operativni tim od četvero ljudi i nekoliko stalnih honorarnih suradnika te studenata Umjetničke akademije koji se brinu o publici. Moj mandat v.d. ravnatelja istječe krajem godine, a do tada bi Grad Split kao naš osnivač trebao raspisati i provesti novi natječaj za ravnatelja Hrvatskog doma Split. Moja je želja dobiti četverogodišnji mandat i nastaviti raditi na izgradnji ove ustanove, organizaciji glazbenog života Splita i razvoju publike.
Može se reći da je Hrvatski dom u Splitu startao dobro te da zajedno s maestrom Ivanom Repušićem, nekadašnjim ravnatelj splitske Opere a danas šefdirigentom Orkestra Münchenskog radija, dirigentom Njemačke opere u Berlinu i članom Umjetničkog vijeća Hrvatskog doma i poznatom hrvatskom pijanisticom Martinom Filjak koja je odabrala neke programe, kao i klavir koji se sada nalazi u dvorani, sjajno radite svoj posao? Kako vam to uspijeva?
Hvala Vam! Drago mi je da je ova splitska kulturna priča prepoznata u Hrvatskoj. Iza ovih rezultata stoje ljudi, a to se (pre)često zaboravlja. Držim da je ljudski čimbenik presudan u svakoj djelatnosti i da je doba velikih i često neproduktivnih sustava u kulturi prošlost. Svatko od nas ima prigodu mijenjati stvari u svojem području djelovanja, a mislim da smo mi ovdje u Splitu napravili novi kulturni iskorak, koji može biti model u cijeloj Hrvatskoj. Velika je čast i privilegij, upravo na tom tragu, razvijati novu kulturnu priču s glazbenim autoritetom poput maestra Repušića u Umjetničkom vijeću. Samo Vijeće predstavlja savjetodavno tijelo (v. d.) ravnatelja upravo za pitanja umjetničkog djelovanja. Maestro je veliki promicatelj hrvatske glazbe i kulture u svijetu i dao je veliki doprinos kvaliteti naše programske koncepcije. Spomenuo bih i ostale članove Umjetničkog vijeća Hrvatskog doma i svima zahvalio na dosadašnjem angažmanu i suradnji: mo. Juri Bučeviću, izv. prof. art. Blaženku Juračiću, Tomislavu Mrduljašu i doc. art. Gordanu Tudoru. Suradnja s Martinom Filjak kao rezidentnom umjetnicom predstavlja koncept koji želimo razvijati tako da jedan umjetnik u svakoj sezoni dobije prigodu odabrati nekoliko koncerata, odnosno dovesti u Split svoje kolege i s njima svirati. Tako nam program Odabrala Martina Filjak, prema konceptu naše rezidencijalne umjetnice i ugledne hrvatske pijanistice, donosi neke od najljepših stranica komorne glazbene literature kao i one pisane za soloinstrumente. Upravo je Martina Filjak na poziv maestra Ivana Repušića imala zahtjevan zadatak odabrati u tvornici u Hamburgu klavir marke Steinway & Sons (model D-274) koji je za nas putem javnog natječaja osigurao Grad Split. U tom se smislu činio logičnim izbor odabrati Martinu Filjak za rezidentnu umjetnicu u novoj sezoni.
Najavili ste u novoj sezoni koja je započela 5. listopada, vrlo zahtjevan program u pet tematskih glazbenih ciklusa, koja je očito vrsno započela, unatoč mjerama pandemije. Možete li našim čitateljima objasniti o čemu je riječ?
Pred nama je, rekao bih, uzbudljiv program za sezonu 2021./2022. raspoređen u pet tematskih glazbenih ciklusa. Split će po prvi put ugostiti neka od najistaknutijih domaćih i stranih imena u svijetu klasične glazbe, a publika će imati priliku čuti vrhunske interpretacije nekih od kapitalnih djela europske i hrvatske glazbene literature. Težnju za ostvarivanjem novih suzvučja inspiriranih folklornim tradicijama kao i glazbeno traganje u trenutcima nadahnuća predočit će neki od ponajboljih domaćih i međunarodnih glazbenih ansambala, jazz sastava i jazz pijanista. Vi ste spomenuli neka imena… Naša će publika imati prigodu čuti Papandopulo kvartet u Večeri splitskih skladatelja u spomen na hrvatskog akademika, skladatelja i glazbenog pedagoga Rubena Radicu (1931.–2021.), Zorana Velića, Antu Jerkunicu i Martinu Filjak, Anzu kvartet s djelom Oliviera Messiaena Kvartet za kraj vremena, Integralnu izvedbu komornih skladbi za klavir i puhače Camilla Saint-Saënsa, Kajanu Pačko i Danijela Detonija, Međunarodni harmonikaški orkestar, Tereziju Cukrov, Idu Gamulin, Blazin Quartet s jazz programom Sleeping Beauty, Mateja Meštrovića i Ansambl violinista Kinor s Vivaldijeva Četiri godišnja doba u novom ruhu, Božu Jurića Pešića, Cameratu Garestin, Ansambl acoustic s projektom Folklorna fuzija, Nelu Šarić, Splitski gitaristički kvartet, Ricercar Consort s djelom Dietricha Buxtehudea Membra Jesu Nostri, Krešimira Stražanca, Matiju Dedića, Gudački sekstet Berlinske filharmonije, Zagrebačke soliste i Edicsona Ruiza, Klasičnu hrvatsku četvorku, Klavirski trio Dubrovnik, Lovorku Nemeš Dular, Franju Bilića, Anu Batinica i Tonča Tranfića, Simona Trpčeskog i prijatelje s projektom Makedonissimo, Evgeniju Epshtein, Wladimira Kossjanenka i Moniku Leskovar itd.
Najavili ste obilježavanje godišnjice smrti i rođenja velikana europske i hrvatske umjetničke glazbe? Koji su to?
Obilježit će se godišnjice smrti i rođenja velikana europske i hrvatske umjetničke glazbe: 125. obljetnica smrti Johannesa Brahmsa (1833. – 1897.), 100. godišnjica smrti Camilla Saint-Saënsa (1835. – 1921.), 225. obljetnica rođenja Franza Schuberta (1797. – 1828.), 100. godišnjica rođenja Astora Piazzolle (1921. – 1992.), 30. obljetnica smrti Borisa Papandopula (1906. – 1991.) i dr.
Prvi put ste dodijelili novoustanovljenu nagradu “Ivo Tijardović”. O kakvoj je nagradi riječ?
Riječ je o godišnjoj nagradi za najbolje umjetničko ostvarenje u programu Koncertne dvorane Hrvatskog doma Split koja nosi ime splitskog glazbenog velikana Ive Tijardovića. Dodjeljuje je Umjetničko vijeće Hrvatskog doma Split. Nagrada predstavlja portret hrvatskog skladatelja Ive Tijardovića u odljevu u bronci autora prof. dr. sc. Kažimira Hraste. Dobitnik nagrade u novoj sezoni djelovat će kao rezidentni umjetnik naše koncertne dvorane. Posebno me veseli da je prvi Tijardović otišao u ruke Katarine Livljanić za program Judita – biblijska pripovijest iz renesansne Hrvatske prema tekstu Marka Marulića, izveden 20. travnja 2021. u programu proslave 500. obljetnice prvotiska Marulićeve Judite.
Osmislili ste brojne mogućnosti upisa pretplate, “Glazbeni pokaz” za učenike i studente te ulaznice uz znatne popuste za umirovljenike. Dogovoreni su i programi suradnje s osnovnim i srednjim školama te humanitarni programi. Ide li to kako ste očekivali?
Za naše sugrađane i goste grada Splita osmislili smo brojne mogućnosti upisa pretplate kao i pogodnosti prilikom kupnje ulaznica. Za učenike i studente pripremili smo Glazbeni pokaz, a za umirovljenike znatne popuste pri kupnji ulaznica. Još uvijek aktualna pandemija koronavirusa obvezuje nas na to da provodimo preporuke Nastavnog zavoda za javno zdravstvo. U tom smislu naši programi popunjeni su gotovo u potpunosti. Posebno bih istaknuo da s obzirom na suradnju sa Sveučilištem u Splitu i Glazbenom školom Josipa Hatzea, koncertima nazoči sve više mladih ljudi.
Još smo u Godini Marka Marulića. Bili ste osnivač i predsjednik muškoga vokalnog sastava Cantores Maruli. Vrsni ste čuvar hrvatske kulturne baštine, promičete sakralno stvaralaštvo, o čemu svjedoče i vaši projekti Priča o Marku Maruliću, Jadransko glagoljanje te Meštrovićeva pasija. Potičete na važnost tradicije i suvremenost misli hrvatskih znamenitih autora, Marulića, Meštrovića… Kakvi su to projekti, posebno Jadransko glagoljanje?
Navedeni projekti imali su za cilj skrenuti pozornost na važnost naše baštine i na određeni način „rebrendirati“ velikane poput Marulića i Meštrovića. Tako Marulića nazivamo „ocem hrvatske književnosti“, a zapravo vrlo malo znamo o njemu. Nismo svjesni koliko je veliki Ivan Meštrović bio svestran umjetnik, posebno u lateralnom djelovanju. Kada govorimo o glagoljaškom pjevanju, to je zbilja posebnost našeg naroda u Dalmaciji i Hrvatskom primorju gdje se kao specifikum Katoličke Crkve razvilo pjevanje i bogoslužje na narodnom jeziku koje se održalo do danas. Ovi projekti zapravo služe kao multimedijalne glazbene forme u kojima slušatelji mogu dobiti određene informacije o životu i radu autora poput Marka Marulića i shvatiti važnost njegova opusa za hrvatsku i europsku kulturu.
Uskoro će Božić, što splitska publika može očekivati na Božićnom koncertu?
Pripremamo poseban program sa splitskim glazbenicima koji će biti namijenjen pomoći, da tako to kažem, našoj sestrinskoj ustanovi u Zagrebu. Detalje još ne mogu otkriti, ali jamčim izvrsna glazbena ostvarenja za kraj prve godine našeg rada.
Dragica ZELJKO SELAK