ARMENSKA KLAVIRSKA KLASIČNA GLAZBA UZ RUBENA DALIBALTAYANA

Priredila: Eva KIRCHMAYER BILIĆ

Na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u dvorani Bersa u Zagrebu, 3. prosinca 2021., u nazočnosti visokih uzvanika, armensko hrvatski pijanist Ruben Dalibaltayan predstavio je svoj novi nosač zvuka pod nazivom Krunk (Ždral), a na kojemu su snimke klavirskih skladbi armenskih skladatelja Komitasa Vardapeta, Arama Hačaturjana i Arnoa Babadžanjana

Sobzirom na to da je pijanist red. prof. art. Ruben Dalibaltayan ne samo jedan od najistaknutijih klavirskih pedagoga i pijanista u Hrvatskoj, bio je i očekivan veliki interes publike koja je nazočila predstavljanju i koncertu. Naime, koncertno predstavljanje održano je pod pokroviteljstvom Veleposlanstva Republike Armenije i veleposlanika Nj.E. Ashota Hovakimiana, kojemu su se pridružili Tigran  Samvelyan, predsjednik Europskog odjela ministarstva vanjskih poslova Republike Armenije, Nj.E. Ole Henrik Frijs-Madsen, veleposlanik Kraljevine Danske u Hrvatskoj, Petar Mihatov, ravnatelj Uprave za političke poslove MVPE, Davor Ivo Stier, voditelj Međuparlamentarne skupine prijateljstva Hrvatska-Armenija, kao i prorektor za umjetnost Sveučilišta u Zagrebu red. Prof. art. Mladen Janjanin, te prodekan Muzičke akademije, red. prof. Srđan Čaldarović, pročelnik Odsjeka za klavir, red. prof. Đuro Tikvica. Brojni kolege, prijatelji, članovi Uprave, nastavnici i studenti Muzičke akademije, ali i klavirski pedagozi iz zagrebačkih glazbenih škola došli su na ovaj vrijedan umjetnički i kulturni događaj. Također su nazočili i članovi Društva hrvatsko-armenskoga prijateljstva, te Armenci koji žive u Hrvatskoj, među kojima su i dvije studentice Muzičke akademije, koje ovu akademsku godinu borave na razmjeni u Zagrebu.

Ruben Dalibaltayan istaknuo je da su skladbe na CD-u snimljene još 2017. godine, no zbog različitih okolnosti koncertno predstavljanje se više puta odgađalo. Zahvalio je svima koji su sudjelovali u pripremi i izradi nosača zvuka, a Upravi Muzičke akademije na mogućnosti da se koncert i promocija održe upravo u dvorani Bersa u zgradi Akademije.

Pokrovitelj večeri i CD-a je Veleposlanstvo Republike Armenije u Hrvatskoj, a veleposlanik Nj.E. Ashot Hovakimian čestitao je i zahvalio pijanistu Rubenu Dalibaltayanu, zaključio je da je ovo veliki dan za Armeniju, te je tom prigodom istaknuo značajne poveznice između Armenije i Hrvatske. Naime, obje države ove godine obilježavaju trideset godina neovisnosti, kao i stotu obljetnicu djelovanja muzičkih akademija: i zagrebačka Muzička akademija i Konzervatorija Komitas u Jerevanu utemeljeni su 1921. godine. G. Ashot Hovakimian je kratko pokazao i nedavno tiskanu knjigu povjesničara umjetnosti Miljenka Domijana ‘Armenia sacra’.

Glazbeni urednik Zlatko Madžar nadahnuto je govorio o umjetniku Rubenu Dalibaltayanu i njegovom poslanju i djelovanju u promociji armenske i hrvatske glazbe. Naime, Ruben Dalibaltayan snimio je nosač zvuka s klavirskim opusom hrvatskoga skladatelja Blagoja Berse, za koji je 2016. godine primio najvišu hrvatsku državnu nagradu ‘Vladimir Nazor’ za najbolja ostvarenja na području glazbene umjetnosti.

U knjižici omota CD-a i na programskome letku, pijanist Ruben Dalibaltayan, između ostalog, ističe: ‘Ljubav prema armenskoj kulturi, umjetnosti, a posebno glazbi, prati me cijeli život. Ovaj CD plod je godina razmišljanja, sviranja i sazrijevanja. U njegovu stvaranju sudjelovali su brojni prijatelji i kolege kojima sam neizmjerno zahvalan.’

U nadahnutome tekstu koji potpisuje književnica Seda Ter-Minasyan u knjižici, stoji: ‘Drevna zemlja burne prošlosti čiji tragovi svjedoče o starovjekovnom sjaju i veličini, Armenija oduvijek privlači zanimanje i budi divljenje istraživača i ljubitelja povijesti i kulture. Među najstarijim je državama svijeta – spominje se već u VI. stoljeću prije Krista – i prva država koja je, čak petnaest godina prije Rimskog carstva, proglasila kršćanstvo službenom religijom. Uz jedinstvene spomenike arhitekture, remek-djela likovne umjetnosti te bogatu tradiciju jedne od najstarijih narodnih književnosti glazba zauzima istaknuto mjesto u golemoj riznici armenske kulturne baštine.

Ova snimka je svojevrstan pokušaj da se slušatelju približi raskošan, raznolik, daškom egzotike obavijen glazbeni svijet Armenije. Odabrana su djela trojice velikih skladatelja, od kojih je svaki odigrao osobito, iznimno važnu ulogu tijekom putovanja kroz muzičke krajolike XX. stoljeća. Komitas je nastojao očuvati i ovjekovječiti bezvremensko nasljeđe tradicijske glazbe, Hačaturjan je uspio stopiti armenski folklorni izričaj s klasičnim strukturama zapadnoeuropske muzike, a Babadžanjan se bavio eksperimentiranjem s različitim žanrovima – od rocka i jazza, preko klasične, do armenske narodne glazbe – koje je majstorski povezivao u osebujan, prepoznatljiv stil.’

Poseban opis zaslužuje svećenik, pjevač, etnomuzikolog, zborovođa, pedagog i skladatelj Komitas Vardapet (1869.-1935.), koji je prošao kalvariju svoga armenskoga naroda tijekom genocida 1915., i premda ga je preživio, duševno mu je zdravlje bilo nepovratno narušeno. Komitas Vardapet je najbolje poznavao i glazbom opisao dušu armenskoga naroda. Armenske plesove skladao je 1906. godine. ‘Šest živopisnih stavaka duboko je ukorijenjeno u muzičku tradiciju Armenije koja je bila nepresušno vrelo skladateljevoga nadahnuća. Njegov skladateljski genij, prepoznat diljem svijeta, odlikuje se jedinstvenom sposobnošću stvaranja moćnih slika uz pomoć krajnje jednostavnih izričajnih sredstava…’ Komitasove pjesme u obradbi za klavir na ovome CDu su Krunk (Ždral) i Garun a (Uspavanka). Pjesma predstavlja dušu i kolektivno sjećanje naroda, a Komitas na najljepši mogući način izrazio ljubav prema domovini ciklusom pjesama koje je, majstorski koristeći etničke elemente, pretvorio u nezaobilazan spomenik armenskoj glazbi i kulturi… Nezamisliva patnja Armenaca zrcali se u kompoziciji Krunk (Ždral), posvećenoj spomenu na te stravične događaje…’Ždrale, nosiš li mi vijesti iz domovine?’, i danas pjevaju milijuni raseljenih Armenaca diljem svijeta.

Aram Hačaturjan (1903.-1978.) jedan je od najvećih armenskih skladatelja epohe Sovjetskoga Saveza, koji se nastavio na Komitasovu ljubav prema armenskom melosu, pa je folklorne motive uklapao u klasične oblike držeći da je tradicijska glazba dragocjen izvor nadahnuća za stvaranje novih oblika. Hačaturjanova Toccata jedna je od poznatih i često izvođenih na hrvatskim i svjetskim pozornicama.

Arno Babadžanjan (1921.-1983.) kao skladatelj je povezao razne glazbene žanrove. Ruben Dalibaltayan snimio je Babadžanove skladbe Preludije, Impromptu, Capriccio, Humoreska, Elegiju i Vagaršapatski ples. Elegija je napisana u čast Aramu Hačaturjanu, a skladana je prema narodnoj pjesmi iz XVIII. stoljeća, koju je pjevao armenski pjesnik Sajat – Nova, a kojega je i Hačaturjan osobito cijenio.

Pijanist Ruben Dalibaltayan u iznimno ganutljivoj, duboko emotivnoj, iskrenoj i nadahnutoj interpretaciji predstavio je skladatelje iz svoje domovine Armenije. Nizale su se skladbe Komitasa Vardapeta, Arama Hačaturjana i Arnoa Babadanjana, skladatelja koji ove godine također obilježava 100. obljetnicu rođenja. Ruben Dalibaltayan odsvirao je četiri od šest snimljenih plesova koje je skladao Komitas Vardapet. Imena plesova su: Jerangi, Unabi, Marali, Šušiki, Hat aradž, Šoror. Tijekom slušanja, publika je imala prilike na trenutak u mislima biti u Armeniji, gledajući na platnu projekcije predivnih armenskih krajolika, samostana, planinu Ararat, hačkare (spomenike), vedute Jerevana, slike i kipove velikih armenskih umjetnika. Uistinu, iskrena, prirodna, drevna i iskonska glazba, jednako takvoj toploj, sjetnoj, nostalgičnoj i povrh svega dirljivoj interpretaciji pijanista Rubena Dalibaltayana, dojmila se i zagrebačke publike, koja je netremice slušala i velikim se i toplim pljeskom zahvalila dragom kolegi, koji povezuje svoje dvije domovine na najljepši mogući način: izvodi i hrvatsku i armensku glazbu kao vrstan pijanist, a odgaja i ponajbolje hrvatske i svjetske mlade pijaniste. Podsjetimo, Aljoša Jurinić, Ivan Krpan, Stipe Bilić, Elizabeta Adžaga, neki su od njegovih na najprestižnijim svjetskim natjecanjima nagrađivanih pijanista.

Dizajn naslovnice CD-a na dojmljiv i suptilan način povezuje i obuhvaća predivne armenske pejzaže i detalje drevnih ornamenata, s bojama i tipkama klavira. Dizajn je oblikovao Hamik Mayilyan, a tekstove su priredili Seda Ter-Minasyan na engleskom, te Ana Gotovac i Zlatko Madžar u hrvatskom prijevodu. Izdavač je A-classic.

Ruben Dalibaltayan rođen je u Erevanu u Armeniji 1973. godine. Od 2005. godine živi u Hrvatskoj i radi kao redoviti profesor klavira na Muzičkoj akademiji u Zagrebu i Muzičkoj akademiji u Ljubljani (Slovenija). Djeluje i kao gostujući profesor na Međunarodnoj muzičkoj akademiji u Liechtensteinu te majstorskim tečajevima za nadarene glazbenike Talen Music Master Courses u Brescii, a u Hrvatskoj vodi Ljetnu pijanističku školu u Makarskoj. Predsjednik je Hrvatskoga društva Aleksandar Skrjabin i umjetnički direktor Međunarodnog pijanističkog natjecanja u Radovljici (Slovenija). Studirao je na konzervatoriju Komitas u Erevanu, Ruskoj Muzičkoj akademiji Gnjesin i na Moskovskom državnom konzervatoriju Čajkovski u klasama Anahit Šahbazjan, Artura Bergardta i Valerija Kastelskog. Na njegov profesionalni i osobni razvoj značajno su djelovali brojni izvanredni glazbenici poput Borisa Berlina, Lazara Bermana i Alexisa Weissenberga. Pobjednik je međunarodnih pijanističkih natjecanja u Armeniji, Kini, Hrvatskoj i Italiji. Na međunarodnoj glazbenoj sceni ostvario je niz zapaženih nastupa: od recitala i koncerata s uglednim simfonijskim orkestrima, do muziciranja u različitim komornim sastavima, najčešće sa zagrebačkim Triom Amadeus i u klavirskom duu sa suprugom Julijom Gubajdullinom.

Pojava Rubena Dalibaltayana u kulturnom životu Hrvatske, mnogima je otvorila i osvijestila brojne poveznice i spoznaje o Armeniji i Hrvatskoj, pa stoga i ovaj nosač zvuka s djelima armenskih skladatelja ima poseban i važan značaj i veliku vrijednost kako bi hrvatska javnost upoznala i doznala o velikome značaju i dosezima drevnoga armenskoga naroda u svjetskoj povijesti.

Eva KIRCHMAYER BILIĆ