Sve više gubimo samostalnost, a od 1. siječnja 2023. imamo euro kao valutu. Poljoprivredna zemljišta u Hrvatskoj su najjeftinija u EU. Nastavlja se pad kamatnih stopa na kredite i depozite. Rezultati turističke sezone prošle godine su bili odlični
Hrvatska za šest mjeseci ulazi u eurozonu, mjere su ispunjene i u dobroj smo poziciji u EU. Euro nije jamstvo za dobar razvoj gospodarstva, već moramo srediti proračunski deficit, javni dug, plaće, iseljavanje i nezaposlenost. Sve više iseljavamo, puno nas je otišlo i bojim se demografskog sloma Hrvatske. Ode nam uskoro i nacionalna valuta kuna, koju volimo i koja nam je bila zadnje uporište suverenosti i slobode. Mnogi naši stručnjaci su bili protiv uvođenja eura i odbacivanja vlastite valute, ali je vlast bila jača od naroda. Tako gubimo vlastiti novac kao dio nacionalne suverenosti i sastavni dio našeg razvoja i opstanka kao suverenog naroda. Nažalost, do sada se puno toga rasprodalo, od telekoma, banaka do farmaceutske i naftne industrije te smo postali ovisnici o drugima i radimo za strance. Uvozimo puno proizvoda koje smo izvozili i bili dobri proizvođači, pa smo postali sluge bogatih. Mnoge bogate države u Europi su zadržale nacionalne valute i ne žele prihvatiti euro. A naša sirotinja i dalje raste, a mladi i sposobni odlaze. Hrvatska se sve više rasprodaje i stranci su u RH u deset godina kupili 60 tisuća stanova, a i dalje mogu kupovati poljoprivredna zemljišta do srpnja 2023. kada dolazi do njezine zabrane prodaje strancima. U posljednjih 10 godina u Hrvatskoj je prodano 314 tisuća stambenih nekretnina, a godišnje se broj prodanih stanova i apartmana kretao oko 23 tisuće, a najviše 40 tisuća u 2010. Stranci su prije malo kupovali, a prošle godine svaki četvrti kupac stanova ili apartmana bio je stranac. Pritisak je na Slavoniju gdje stranci kupuju zemljišta, a u 2020. ue u RH prodano oko 34 tisuće poljoprivrednih parcela za oko 1,5 mlrd kuna. Kod nas je zemljište šest puta jeftinije nego u Sloveniji, a trinaest puta jeftinije nego u Italiji. Poljoprivredna proizvodnja je problem jer nema radnika, ali se dobiva sve veća potpora od države. Hrvatska je u ozbiljnim problemima zbog gubitka stanovništva, smanjenja poljoprivredne proizvodnje i ukupne strukture gospodarstva.
Državni proračun za 2022.
Proračun se temelji na dobrim vijestima u gospodarstvu, pa se u ovoj godini napredak vidi na novim radnim mjestima, odgovornom upravljanju javnim financijama i napretku društva. Makroekonomski pokazatelji upućuju na oporavak i snažan gospodarski rast, od plaća do osobne potrošnje. Prihodi proračuna će biti 164,7 mlrd kuna, a rashodi 173,8 mlrd kuna. Javni dug se smanjuje i bit će dobar. Raste domaća potražnja i izvoz, provest će se reforme, investicije u energetiku i druge ključne objekte. Ovaj proračun ide i na sanaciju šteta, smanjivanje siromaštva, pomoć lokalnim jedinicama, a želja je da proračun bude u funkciji demografske revitalizacije. Proračun raste, prihodi i rashodi će imati deficit od 2,6%, problema je dosta i trebat će srediti rashodnu stranu. Inflacija jača i mnoge su države išle na snižavanje trošarina i poreza, a cijene životnih namirnica su dosta ograničene jer je veliki udar na najsiromašnija kućanstva. To će dugoročno utjecati na ponudu i proizvođači će smanjiti proizvodnju. Vlada je već utjecala na cijene goriva, a mnoge će cijene trebati zaustaviti i prema pokazateljima potrošačka košarica je prošle godine poskupjela oko 20% u odnosu na pretprošlu godinu. Cijene sirovina u svijetu su porasle, ali i troškovi prerade.
Financijski pregled
Rezultati turističke sezone su za nas bili dobri pa će devizni turistički prihodi premašiti 8 mlrd eura pa su iznad očekivanih. Mnoge uspješne turističke zemlje su loše prošle, pa je tako Španjolska imala 30% turističkog prometa u odnosu na prethodnu godinu. Hrvatska je godinu zaključila s 14 mln gostiju i 84 mln noćenja ili 77% noćenja iz 2019. Za te dobre rezultate zahvalni smo njemačkim i hrvatskim turistima koji su dolazili automobilima i punili najbolji i najskuplji jadranski smještaj, a plaćanje je bilo bez problema. U rekordnoj 2019. domaći turizam je uprihodio više od 10 mlrd eura, a 2020. samo 5 mlrd. Nastavlja se pad kamatnih stopa u bankama kod oročenih depozita i približavamo se zapadnoeuropskim standardima. Naš kreditni rejting se stabilizirao i raste, RH je proračunski stabilna, prati smjer kamatnih stopa u EU i uskoro bi se mogla izjednačiti s onima u europodručju. U cijeloj Europi dolazi do preslagivanja poreznog sustava, a mi smo prije ulaska u EU morali uvesti 5% PDV na kruh, lijekove i mlijeko, što je do sada bilo izuzeto od oporezivanja. Dalje se daje članicama EU mogućnost da vrate nulte stope i omoguće rast malih i srednjih poduzeća. Sada većina članica EU primjenjuje nultu stopu na novine, knjige, lijekove na recept i na još puno proizvoda. Kod nas se primjenjuju stope od 5,13 i 25%.