Stanovništvo u Kazahstanu buni se zbog lošeg života, visokih cijena i dr. Država je nakupila mnogo novca prodajom ulja i plina, ali to nije koristilo gospodarskom napretku. Život u Njemačkoj skuplji je nego prije dvije godine. Stručnjaci smatraju da će se skupoća nastaviti tijekom godine. Biden je kritizirao Rusiju što je poslala snažno oružje na granicu prema Ukrajini. To je preplašilo cijeli Zapad
Sukob koji je počeo s Ukrajinom proširio se i na druge države bivšeg Sovjetskog Saveza. Predsjednik Rusije Vladimir Putin koristi sve mogućnosti da proširi svoj utjecaj. Ovaj put nisu samo Ukrajina, Bjelorusija i Armenija, nego i Kazahstan, bivša republika u sastavu Sovjetskog Saveza. U toj državi govori se ruski, pa Moskvi nije teško tamo intervenirati. Može se reći da bi Vladimiru Putinu mogao uspjeti pokušaj da stvori novi ruski imperij. Tako smatraju brojni promatrači događaja u Bjelorusiji, Kazahstanu kao i u drugim državama. Dok pišem ove retke, raširila se vijest da je predsjednik Kazahstana Kasim-Šomart Tokajev izdao zapovijed vojnim snagama sigurnosti da suzbiju nemir u zemlji. Ustanici su proglašeni “banditima” i “teroristima”, koji moraju biti “uništeni”.
Tokajev se zahvalio ruskom predsjedniku Putinu što je brzo reagirao na molbu vlade da u Kazahstan pošalje ruske trupe. Za riječ se javio i kineski predsjednik Xi Jingping i pohvalio Tokajeva što je brzo reagirao na pobunjenike. Predsjednica Vijeća Europske unije Ursula von der Leyen pozvala je sve strane u Kazahstanu da odustanu od nasilja. Tokajev je izjavio nakon takvih stavova da je “glupost” razgovarati s protivnicima koji napadaju vladu. U međuvremenu ubijeno je više ljudi na ulicama.
Što se tiče Ukrajine i Rusije, američki predsjednik Joe Biden vodio je telefonsku diplomaciju, kako piše dnevnik “Die Welt”. Nakon što je Biden razgovarao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, on je telefonski javio ukrajinskom predsjedniku da će Sjedinjene Američke Države Ukrajini poduprijeti suverenitet i teritorijalni integritet. Washington će diplomatskim načinom sve učiniti da se smire sukobi između Risije i Ukrajine. Ukrajinski predsjednik Selenskij najavio je da će s američkim predsjednikom Bidenom poduzeti “korake za dobromit mira u Ukrajini i sigurnosti Europe”. Biden je onda 6. siječnja 2022. telefonski nazvao ruskog predsjednika Putina. Obojica su bila oštra u razgovoru, ali su ipak pristali na pregovore – piše “Die Welt”. Biden je kritizirao Rusiju što je poslala snažno oružje na granicu prema Ukrajini. To je preplašilo cijeli Zapad, jer se mislilo da bi Rusija mogla napasti Ukrajinu. Vlada u Moskvi demantirala je planove o napadu i istodobno predbacila Kievu i NATO-savezu da se bave “provokacijom”. Rusija traži jamstvo Zapada da vodi politiku sigurnosti, ponudivši nacrte za dva sporazuma sa Sjedinjenim Američkim Državama i s Organizacijom sjevernoatlanskog pakta. Tim sporazumima zabranile bi se vojne baze Zapada u državama bivše sovjetske sfere utjecaja. Više država članica Sjevernoatlanskog pakta u međuvremenu je odbilo takve prijedloge Moskve. Kanadski povjesnik Nichael Ignatieff izjavio je u svojim gledištima da “rat nikada nije neshvatljiv”. On smatra da bi korona mogla našu demokraciju ojačati, ako bi se pravodobno oslonila na upozoravanje znanstvenika.
Pandemija i demokracija
Svakodnevne vijesti o širenju pandemije ruše demokraciju. Kritičari u Njemačkoj se pitaju je li znanost stvarno koristila društvu. Veliki dio stanovništva ne vjeruje previše znanosti. Znanost savjetuje, politika odlučuje. No, ona stalno griješi. Korona je toliko strašna da je sve ljude, znanstvenike, virologe i cijeli narod već više od dvije godine bacila u neizvjesnost. U svemu tome zakazali su brojni znanstvenici, pa njihovi savjeti često nisu koristili političarkama i političarima.
Korona se sada nalazi u četvrtom valu. Optimisti u Njemačkoj smatraju da bi sada politika, znanost i mediji ipak mogli nešto naučiti, kako bi se mogli bolje sukobiti s budućim pandemijama. Liječnici u časopisima kažu da se bez uspjeha istraživanja pandemije ne može svladati. Na javu izlaze stalno nove spoznaje istraživanja. To se rado sluša na radiopostajama i na televiziji i ljudi se smiruju, dakako ne svi. Na početku širenja koronavirusa mediji nisu bili jasni i širili su strah. Nakon svega što se događalo, mediji svojim čitateljima i slušateljima pružaju ipak bolje komentare i vijesti nego prije dvije godine. Brojni novinari i publicisti samo su otkrili svoje grješke time što su stalno branili strategiju vlade i pri tome kritizirali “nerazborite građane. Sada u Njemačkoj ima sve više studija o ulozi medija o koronakrizi. Trenutačno se u Njemačkoj događaju i drugi zanimljivi procesi i događaji. Novi kancelar Olaf Scholz i ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock vrlo su aktivni u vanjskoj politici, a i Christia Lindner u financijskoj politici. O svemu tome pisat ćemo kasnije, posebno o suradnji između Njemačke i Amerike, Rusije i Kine.
Na kraju nekoliko riječi o Hrvatskoj. Rad za Hrvatsku davno je započeo. No, nije se sve učinilo što je bilo potrebno za hrvatski narod u Domovini i tuđini. Želimo li da Hrvatska postane popularnom državom u Europi, bitnu ulogu trebala bi odigrati hrvatska intelegencija. Moramo preporučiti hrvatskoj inteligenciji da se snažnije prihvati posla i širi hrvatsku kulturu diljem svijeta. Tu ulogu mora imati Ministarstvo kulture, a i druge važne ustanove, kojima država mora osigurati više novca za izdavanje pravih knjiga o Hrvatskoj. Hrvatska dijaspora odigrala je u prošlosti veliku ulogu u stvaranju Republike Hrvatske. Ona bi to mogla i danas činiti, ali se ne osjeća ravnopravnim članom. Hrvatska u svakom slučaju raspolaže velikim kulturnim potencijalom, koji na žalost nije dovoljno poznat u Europi.
Ljudi u Kazahstanu bune se zbog lošeg života, skupoće, visokih cijena i dr. Država je nakupila mnogo novca prodajom ulja i plina, ali to nije koristilo gospodarskom napretku i stanovništvu. Zbog toga se ono pobunilo. Narod želi političke promjene zemlje, u kojoj već trideset godina vlada isto političko vodstvo. Prema vijestima (10. siječnja 2022.), u pobuni naroda ubijeno je najmanje 160 ljudi.
Korona u nastavku
Život u Njemačkoj sada je skuplji nego prije dvije godine. Stručnjaci smatraju da će se skupoća nastaviti tijekom godine. Svako poduzeće na svoj način sudjeluje u trgovini, istodobno se tužeći zbog skupe sirovine. Sve je skuplje: pokućstvo, prehrambene namirnice, energija, odjeća… Prije dvije godine bilo je još dobro. Cijene su tada čak pale. Njemačke novine spominju da su cijene benzinu i ulju za ogrjev bile u prošlosti rijetko tako niske kao 2020. Koliko dugo će se dizati cijene, to nitko ne zna. Javio se novi virus – omikron. Liječnici kažu da je ta varijanta virusa također opasna, ali manje nego dosadašnje “varijante”.
Njemačka vlada i liječnici čine sve da se Nijemci ove godine moraju cijepiti. Dakako, jedan veliki broj ljudi cjepljenje odbacuje i u gradovima viče protiv koronavirusa i cijepljenja. Prosvjedi se šire po cijeloj zapadnoj Europi. Znimljiv je slučaj u Italiji. Tamo je obvezno cijepljenje osoba koje su navršile 50 godina života. Ljudi koji se ne će cijepiti od 1. veljače, morat će platiti kaznu u iznosu od 100 eura.