Mijo Jukić: Brže pokrenimo poduzetništvo

Što se traži od poduzetništva i gdje je hrvatsko gospodarstvo? Kupovna moć Hrvata raste. Uvodimo euro

Poduzetništvo je veliki element gospodarskog i društvenog razvoja, a manjak poduzetnika je karakteristična crta nerazvijenih ekonomija. Svaki razvoj traži promjenu ljudi u njihovu stavu prema radu, prema dužnostima i odgovornostima, pa je poduzetniku namijenjena važna uloga opskrbljivanja stanovništva robom i uslugama. Za to je potrebno privatno vlasništvo unutar tržišnoga gospodarstva. I država mora preuzeti određene poduzetničke funkcije, posebno u infrastrukturi, ali dugoročno aktivnost privatnog poduzetnika ne može se nadomjestiti. Pokazalo se da javne tvrtke nisu učinkovite kao privatne, ali i privatne s udjelom države postaju zapuštene s neučinkovitim zaposlenicima i bez investicija. Drugačije je bilo u socijalizmu, gdje su činovnici vodili gospodarstvo i razvoj, a i određivali poduzetničke djelatnosti. Uspješni poduzetnici otvarali su radna mjesta, unaprjeđivali kapacitete i osnivali nova mala poduzeća. Tu je bila važna i socijalna tržišna privreda, koja je uz pomoć jake država usmjeravala privredne procese na zajedničko dobro svih. Važan je tu bio i sustav obrazovanja koji je uz pomoć države obuhvaćao seoska područja i siromašno stanovništvo koje je razvijano za dobrobit zemlje. Bilo je jasno da će tržišno gospodarstvo tražiti konkurenciju, nove puteve i bolje rezultate za kupce. Vlade moraju poticati gospodarske inicijative u skladu s tržištem, a društvene reforme moraju pokrenuti gospodarske i poduzetničke procese kao najuspješniji put za razvitak. Da to uspijemo Hrvatska mora djelovati na poduzetnike, stvoriti nova radna mjesta i gospodarski ustroj koji je produktivan i primjeren stanovništvu. Tu su nam važna i strana ulaganja, uz razvijenu tehnologiju na zadovoljstvo kupaca i odgovarajuće dobiti, podizanje životnog standarda svima i prilagodbi svjetskim gospodarskim tijekovima. Nažalost sve ove godine nismo iskoristili te puteve, ali su to iskoristile druge socijalističke države, prestigle nas i ostavile na predzadnjem mjestu u EU. Iseljavaju nam cijele obitelji, starimo, a sela i gradovi su poluprazni. Šalju nam godišnje 40 mlrd kuna, ali se ne vraćaju u Hrvatsku. Nosive grane gospodarstva su uništene i prodane, od bankarstva, naftne i farmaceutske industrije, do stoljetne brodogradnje i poljoprivrede. Nismo imali mudrosti ni strpljenja, pa smo drugima darovali hrvatsko tržište, ali se i taj puta mijenja i karakteriziraju ga inovacije, uvođenje novih tehnologija, digitalizacija i svi drugi svjetski trendovi.

Što je s našom potrošnjom

Ovo je vrijeme opterećeno bolestima i problemima, ali nam se individualna potrošnja povećava na 68% prosječnog standarda EU. Gospodarske aktivnosti su pale i po BDP-u po glavi stanovnika pali smo na 64% prosjeka EU, a želja nam je bila da u ovih 8 godina članstava u EU podignemo BDP na 75% prosjeka. Na naš standard najviše utječu cijene i mi smo u RH lani imali cijenu glavne košarice roba i usluga za trećinu nižu od prosječnih cijena u EU. Cijena hrane nije nam povoljnija od njihovih cijena, ali su nam režijski troškovi, troškovi stanovanja i pojedinih usluga jeftiniji nego u EU. Iza nas ostala je Bugarska sa 61% prosjeka EU, ali će nas i ona brzo prestići jer brže raste od nas. Rumunjska, Slovenija i Poljska su na oko 80% prosjeka EU, a u ostalim članicama bivše Jugoslavije i Turske cijene roba i usluga su na 38% prosjeka EU. Ne stojimo po potrošnji dobro i stagniramo u odnosu na nove članice EU, iako smo se lani lagano oporavili. Nismo imali inflaciju, plaće su ponešto porasle i trebat će tražiti izlaz u osjetnom smanjenju poreza i povećanju plaća te tako probati zaustaviti iseljavanje. U svim novim državama EU individualna potrošnja po stanovniku u odnosu na prosjek EU raste, a veliki pad zabilježen je u Španjolskoj, Luksemburgu, Malti, Grčkoj i Italiji.

Financijski pregled

U prosincu prošle godine obilježili smo trideset godina monetarne samostalnosti kada je uspostavljena hrvatska središnja banka (HNB) i hrvatska valuta dinar kao privremena valuta, a tečaj je bio 55 HRD za 1 DEM. Obveza HNB-a je bila sačuvati stabilnost cijena i stabilnost financijskog sustava. Trajalo je 2,5 godine kao stabilna valuta, a onda smo uveli stabilnu i konvertibilnu trajnu valutu – kunu. Tako je i 23. prosinca 1991. odlukom vlade RH osnovana Narodna banka Hrvatske, kao nezavisna institucija koja je odgovarala Saboru RH, a bila je odgovorna za stabilnost valute i likvidnost u zemlji i prema inozemstvu. Vodila se aktivna gospodarska politika i ostvarene najviše stope rasta u povijesti ove države, valuta je bila stabilna, bili smo izvanredno likvidni i najbolji okvir za rast proizvodnje i zaposlenosti. Nasljednica kuna ostala je do danas, a početkom iduće godine mijenja se u euro. Za kovanje HR euro kovanica i papirnatih eura koštat će nas 916 mln kuna. Podloga će biti šahovnica, a na novčanicama će biti karta Hrvatske, slika kune, lik Nikole Tesle i glagoljica. Inflacija je u fokusu središnjih banaka i dižu kamatne stope. Kuna iznosi 7,51 prema euru, a prema dolaru 6,63 za dolar. Višak likvidnosti je povećan na 72 mlrd kuna.