Izdvajamo
PDF Ispis E-mail

Nagrade “Dubravko Horvati?”

Dana 30. travnja Hrvatska kulturna zaklada uprili?ila je u svojem prostoru susret sa suradnicima, ?itateljima i podupirateljima Hrvatskoga slova a u povodu 21. obljetnice njegova pokretanja. Nazo?nima su se prigodnim rije?ima obratili Stjepan Šešelj, glavni urednik Hrvatskoga slova, i Ante Beljo, ?lan Hrvatske kulturne zaklade. Potom su proglašeni dobitnici Nagrade Dubravko Horvati? za poeziju i prozu objavljenu 2015. u Hrvatskom slovu. 
Prosudbeno povjerenstvo u sastavu Ivan Boži?evi?,  Mate Kova?evi? i Stjepan Šešelj razmatraju?i prozne i poetske priloge hrvatskih autora odlu?io je prvu nagradu za prozu dodijeliti Lydiji Scheuermann-Hodak za pri?u Pustaraški ?ošak, drugu nagradu dobio je Marijan Urli Rino za satiri?ne tekstove  objavljivane na humoristi?noj stranici  Hrvatskog slova a Dragan Vu?eti? za Crtice i zapise u prozi, tre?u nagradu.
Pjesnici su pak ovako rangirani: prvonagra?eni je Alojz Majeti? za ciklus pjesama Sva si ušla u mene, drugonagra?eni Frano Vlatkovi? za ciklus  Tvoji snovi potresaju planine, a tre?enagra?ena je Nives Puhalo za ciklus Upijam samo?u.
Obrazloženja su napisali i pro?itali Ivan Boži?evi? (poezija) te Mate Kova?evi? (proza).
U glazbenom dijelu programa nastupio je pijanist Vitomir Ivanjek.
Jedini sponzor Književne nagrade “Dubravko Horvati?” za poeziju i prozu te Nagrade “Ljubice Štefan” je Privredna banka Zagreb.


Obrazloženje Prosudbenoga povjerenstva za nagrade “Dubravko Horvati?” za pjesništvo

Prva nagrada – Alojz Majeti?
Iz naslova ciklusa Alojza Majeti?a koji glasi Sva si ušla u mene  a objavljen je 6. velja?e moglo bi se pomisliti  da se autor postavlja i predstavlja kao klasi?ni eroti?ar i zaprisegnuti erotograf. Pjesnik jest ušao u prostore erosa i erotografije no njegovo “opjevavanje” ljubavi ima posve atipi?nu, nekonvencionalnu, nestereotipnu impostaciju. Majeti?eva “erotografija” ima znatno šire, slojevitije, razvedenija konotacijske ogranke i rukavce; ona je i svojevrsni dijalog, ali i disput, s toposima, paradigmama, na?elima, trendovima i zakonima suvremene tehnokratsko-merkantilisti?ko-digitalne civilizacije. Ljubav koju pjesnik fiksira i aktualizira nije ljubav temeljena na klasi?noj senzibilno-emotivnoj energiji. U tu su se ljubav uvukle, snažno prodrle ?estice i silnice kapitalisti?koga svijeta koji stvara i gomila svoje “baze imetaka”, promi?e, nudi i name?e svoje “vrijednosti” zasnovane na proizvodnji i potrošnji, posjedovanju i kapitalu. Ve? naslovi Majeti?evih pjesama (Baze imetaka, Tvoja ?e mi ušteda biti lijek, ?ek za šatore na Wall Streetu, Kamo te odnijela dokapitalizacija...) govore da je autor u svoju polazišnu “erotografijiu” ugradio i polemi?ko-ironijsku notu te naglasio da je i eros ?imbenik uklju?en u “projekte” merkantilisti?ko-kapitalisti?koga svijeta. U pjesmi Kamo te odnijela dokapitalizacija ?itamo stihove: “Udahnjuješ iznose/ slažeš ih u o?ima/ mijenjaš ih” (...) “Nije dovoljno što si tu ako nisi u svom sefu”.
U autorovim stihovima pojavljuju se i “?ekovne knjižice” koje stanuju “u lijepoj našoj Arkadiji”, spominju se “bankovni ra?uni” i “opojne punomo?i” koje bi bilo poželjno posjedovati, tako Majeti? barata i poigrava se, elegantno i pjesni?ki punokrvno, s rekvizitima i instrumentima, kultovima i fetišima moderne kapitalisti?ko-merkantilisti?ke civilizacije.

Druga nagrada – Frano Vlatkovi?
Frano Vlatkovi? u ciklusu objavljenom 26. lipnja a naslovljenom Tvoji snovi potresaju planine o?ituje, podastire svoje senzibilno-duhovne izazove i preokupacije, instinkte i prioritete; provociraju ga stvari i  slike, situacije i zgode što ih producira i nudi tvarna, materijalna zbilja ali ga istodobono u još ve?oj mjeri draškaju i poti?u vibracije i pulsacije, sveze i relacije koje se ne mogu fiksirati, registrirati golim osjetilima i osjetiti logocentri?nim pristupom jer u njihovu ustroju ima nadrealnih, oniri?kih, misti?nih sastavnica i sklopova. Pjesnik primjerice apostrofira maestral što “uplivava u kanal” a na drugom mjestu zaziva neke i ne?ije raširene ruke iz kojih “Padaju naran?ini sjete”. Vlatkovi? u svoje stihovane tvorbe ugra?uje mediteransko-maritimni kolorit ali u njemu nema nimalo stiliziranja, estetiziranja, liriziranja. U tome koloritu ima po?esto  neke dramati?nosti, konfliktnosti, pa i destruktivnosti. U pjesmi Klju?evi zvone primjerice nasukani brod “Udara na snove”, potom dupini “Opkoljavaju svjetionik” a onda se pojavljuje i “Ma? sunca” što “Zasljepljuje i osvješ?uje”. Upjesmi Poluotok, koja bi se mogla ticati autorova ishodišno-zavi?ajnog Pelješca, Vlatkovi? se ne postavlja u poziciju snimatelja, preciznog motritelja i odražavatelja zavi?ajnog mikrokozmosa nego u svoje slike i fiksacije, prispodobe i kombinacije unosi izrazitu notu mistike i onirike pa u njegovoj vizuri “Okamenjene agave/ Piju mlijeko/ Nepoznatih brodoloma”, a u zatvaranju pjesme posve?ene poluotoku “Izduženog vrata” pojavljuju se “Mrtvi mornari” koji “Voštanih o?iju/ Crnim bršljanom/ Maskiraju kormilo dana”.

Tre?a nagrada – Nives Puhalo
U ciklusu Upijam samo?u koji obuhva?a deset pjesama a objavljen je 2. listopada Nives Puhalo ?itatelju podastire svijet svoje intime. To je osjetljiva  i plaha, nemirna i ranjiva intima koja u bu?nom i agresivnom komešanju materijalne zbilje nastoji prepoznati svoje uto?ište, prona?i sebi “suptilno mjesto” do kojeg ne ?e doprijeti “zluradi” ljudi. To je intima bi?a koje istodobno priziva i neku okrepljuju?u premda imaginarnu kozmi?ku harmoniju ali je  i svjesno da je ba?eno u žrvanj beš?utnog i dehumaniziranog vremena kojim se valja kretati “kradomice”. Nives Puhalo u svoj izri?aj unosi i eti?ku notu, moralno na?elo pa ?e re?i: “Budi nevidljivi/ ?ovjek ratnik” (...) “budi hrabar/ u nezahvalnom vremenu” (...) “Odaberi stranu svjetla/ bori se za pravdu”. Pjesnikinja aktualizira i naglašuje i svoju odmaknutost, izdvojenost, neuklopivost; trendovi i kultovi, ritmovi i mehanizmi bu?ne i nametljive, stereotipne i banalne stvarnosti njoj ne konveniraju, ne kani se sljubiti s njima. Svijet njene senzibilne i ?eznutljive intime raduje se “sitnicama”, tzv. malim stvarima i zgodama, oblicima i toposima koji emaniraju sklad, toplinu, puno?u, utjehu, nadu, smisao. Sun?ani dan što “treperi na jesenjem liš?u”, košara “s jabukama na stolu”, “razglednice pisane rukom”, to su dragocjene “sitne” zgode i ?injenice s kojima pjesnikinja rado korespondira. Svoju naklonjenosti “sitnicama” ona ?e u pjesmi Sitnice apostrofirati i popularizirati eksplicitnim izri?ajem: “Sitnice su/ velike stvari,/ samo ih trebamo/ postati svjesni”.

Obrazloženje Prosudbenoga povjerenstva za nagradu “Dubravko Horvati?” za prozu

Prva nagrada - Lydia Scheuermann Hodak
Prvu nagradu dobila je književnica, dramati?arka pripovjeda?ica i romanopisac Lydia Scheuermann Hodak iz Osijeka. Ro?ena je u Srijemu, a odrasla na pustari Vrbik, u raskošnom parku, uz muljevitu Vuku. Iz djetinjstva ponijela je sje?anje na prašne i blatne putove, duboke snijegom zametene jarke, staru seosku školu u Laslovu i o?ito poticaj da tu svoju mladost mnogo godina kasnije i književno oblikuje. Njezina monodrama Slike Marijine izvo?ena je u dvadesetak država na desetak jezika te u brojnim kazalištima i na festivalima. Ova joj je monodrama uvrštena u mnoge kolegije drama na ameri?kim sveu?ilištima. Kazališni komadi su prevedeni, izvedeni ili izdani na arapskom, engleskom, farsiju, francuskom, madžarskom, njema?kom, rumunjskom, ruskom i španjolskom jeziku. Lydia Scheuermann-Hodak je auktorica i romana Zmija oko vrata, koji su prevedeni na njema?ki i madžarski jezik, roman je objavljen i u zvu?nom izdanju za biblioteku slijepih. Žena u svilenoj košulji”, napisan je na njema?ko jeziku, a u auktorskom prijevodu na hrvatski. Objavila je i zbirku kratkih pri?a Frezije i još ponešto, a auktorica je i scenarija za cjelove?ernji film Korak po korak. U kratkoj pri?i Pustaraški ?ošak kroz motive iz djetinjstva i života na pustari pripovjeda?ki je umješno sublimirala hrvatsku slavonsku pri?u gotovo cijeloga 20. stolje?a, koju svojim razornim djelovanjem nisu mogli uništiti ni boljševi?ka revolucija, ni lokalni skojevci, ali ni velikosrpska agresija. Pustara je u ovoj pri?i stjecište razli?itih etni?kih skupina koje, sljubivši se sa hraniteljicom zemljom, njezinim plodovima i vrijednostima postupno iskristaliziraju današnju hrvatsku naciju.
?ak i onda kad pustara stjecajem okolnosti zaraste, njezini je privrženici ne napuštaju, naime oni je svojim povratkom oživotvoruju. Ako nikako druk?ije, onda bar u proznoj pripovjeda?koj formi.

Druga nagrada – Marijan Urli Rino
Drugu nagradu dobio je književnik Marijan Urli Rino. Rino je auktor desetak knjiga satiri?nog sadržaja (Na kavi i travi, Na kavi s predsjednikom, Kavopija na odlasku, Kava se prolila, E moj Joso, ne valja ti poso, Duboko žalim, Rugala se sova sjenici, Lex na eks: i druge pri?e te Ga?e na štapu). Njegove tekstove redovito iz tjedna u tjedan možemo pratiti na stranicama Hrvatskoga slova. Rinov obra?un sa svakodnevljem, nije donkihotovski. Protkan je humorom na pokadšto blaziran i opušten na?in, a ?esto tematizira nogomet, ženska prava, martinanje i sli?no. No Rino ne zazire ni od ozbiljnih hrvatskih problema, poput sumorne politi?ke zbiljnosti, ulazi i u probleme, poput vukovarskih doga?aja, koje hrvatski humor uglavnom zaobilazi.

Tre?a nagrada – Dragan Vu?eti?
Tre?u nagrdu dobio je Dragan Vu?eti? za Crtice i zapise u prozi. Vu?eti? je auktor nekoliko zbirki pjesama (Pono?, Šljun?ara, Visoravan) Objavio je i zbirku poezije u prozi “Nešto kao vlaga” te zbirku haiku-poezije ?ovjek bez kišobrana. Poetski zahvati u japanskoj formi, smatraju se, jezi?no lapidarnima i iznimno zna?enjski bogatima, a doživljaj prirode je osebujan, visoko estetiziran i lirski istan?an. Ovi haiku izleti, kako smatra kritika, nimalo ne narušavaju onu ?udnu klasi?nost koju posjeduju njegove pjesme i neobi?nost metaforike. Upravo mu je i zbirka proznih meditacija Nešto kao vlaga izišla iz njegove tradicije pisanja neizgovorenosti, meditativnosti, filozofi?nosti pa mu zbirka nosi u sebi upravo to metafizi?ko, transcendentalno osje?anje svijeta i života. Nasuprot tome, baza pjesme je uvijek u realnosti, stvarnosti, svakodnevici koja se doživljava. Na istoj književnoj konstrukciji Vu?eti? je izgradio i svoje Crtice i zapise, samo što nije rije? o slobodnom stihu, nego s filozofi?nostima protkanoj meditativnoj prozi, koja bi nas u svoj tematskoj potki i meditativnom razlaganju mogla podsjetiti na još jedan insularno rabljeni hrvatski žanr Petra Šegedina.
?estitamo!

Nagrada “Ljubica Štefan”

Nagrada “Ljubica Štefan” Hrvatske kulturne zaklade za godinu 2015. dodijeljena je dr. sc. Mati Artukovi?u.  Nagradu je usmeno obrazložio njegov kolega povjesni?ar dr. sc. Josip Jur?evi?, a mi donosimo dio bogate biografije nagra?enika.

Dr. sc. Mate Artukovi? zaposlen je u Hrvatskom povijesnom institutu,  kao znanstveni savjetnik podružnica za povijest Slavonije, Baranje i Srijema u Slavonskom Brodu.
Glavno podru?je njegova istraživanja jesu nacionalna povijest, povijest Srba u Hrvatskoj, hrvatsko-srpski odnosi u 19. i po?etkom 20. stolje?a.
Ro?en je 24. prosinca 1954. u Kuljenovcima kraj Dervente (Bosna i Hercegovina). Osnovnu školu završio je u Slavonskom Brodu, klasi?nu gimnaziju kod otaca isusovaca u Zagrebu, a studij povijesti na Filozofskom fakultetu u Beogradu (1980.), gdje je i magistrirao s temom “Srbobran 1884.-1902.? (1987.). Doktorirao je u Zagrebu na Filozofskom fakultetu s temom “Položaj Srba u Banskoj Hrvatskoj 1883.-1903. – Analiza srpske izdava?ke djelatnosti” (1999.). Poslije završenog fakulteta radio je u Historijskom institutu Slavonije i Baranje (kasnije Centar za društvena istraživanja i Centar za povijest Slavonije i Baranje) do 1990. Nakon prvih demokratskih izbora i sloma komunisti?ke diktature u Hrvatskoj, ušao je u prvu Op?insku upravu Slavonskog Broda, gdje je radio do po?etaka 1992. Potom se zaposlio u Državnom arhivu, a od 1994. radio je u Odsjeku za povijest pri Muzeju Brodskog Posavlja. Kada je 1996. Hrvatski institut za povijest iz Zagreba osnovao svoju Podružnicu u Slavonskom Brodu, prešao je raditi u tu ustanovu, ?iji je voditelj bio u razdoblju 1996.-2011. Danas u zvanju znanstvenog savjetnika (2011.) vodi redoviti znanstveno-istraživa?ki projekt “Slavonija, Srijem i Baranja 1860.-1945.: politika, društvo, kultura“. Pretežito se bavi poviješ?u Srba u Hrvatskoj.
Autorom je nekoliko knjiga: Ideologija srpsko-hrvatskih sporova (“Srbobran” 1884. – 1902.) (Zagreb, 1991.); Hrvatski dom (Slavonski Brod, 1995.); Srbi u Hrvatskoj (Khuenovo doba) (Slavonski Brod, 2001.); Multiperspektivnost ili relativiziranje?: dodatak udžbenicima za najnoviju povijest i istina o Domovinskom ratu (Slavonski Brod, 2008.); Sudski progoni dr. Marka Veselice. Dokumenti (Zagreb – Slavonski Brod, 2013.); Korespondencija Andrije Torkvata i Ignjata Brli?a. Knjiga prva: pisma 1846.-1856. (Slavonski Brod, 2015.).

 

Your are currently browsing this site with Internet Explorer 6 (IE6).

Your current web browser must be updated to version 7 of Internet Explorer (IE7) to take advantage of all of template's capabilities.

Why should I upgrade to Internet Explorer 7? Microsoft has redesigned Internet Explorer from the ground up, with better security, new capabilities, and a whole new interface. Many changes resulted from the feedback of millions of users who tested prerelease versions of the new browser. The most compelling reason to upgrade is the improved security. The Internet of today is not the Internet of five years ago. There are dangers that simply didn't exist back in 2001, when Internet Explorer 6 was released to the world. Internet Explorer 7 makes surfing the web fundamentally safer by offering greater protection against viruses, spyware, and other online risks.

Get free downloads for Internet Explorer 7, including recommended updates as they become available. To download Internet Explorer 7 in the language of your choice, please visit the Internet Explorer 7 worldwide page.