Poštovali smo nacrt Viktora Kovačića

Reagiranje arhitekta Željka Kovačića na tekst Zdravka Tišljara Blamaža u crkvi sv. Blaža”, objavljen u Hrvatskom slovu, br. 2017.

Molim Vas da u skladu sa Zakonom o medijima (čl. 49-55) objavite ispravak objavljenih informacija u članku Zdravka Tišljara „Blamaža u crkvi svetoga Blaža“, Hrvatsko slovo, 3. ožujak 2017., str 18-19. Molim Vas da ga sukladno odredbama Zakona objavite na istom mjestu, rubrika Likovnost, i u istoj opremi.
Nabrojio bih neke od pogrješnih tvrdnji na kojima autor članka gradi netočne i uvredljive napade na autore uređenja svetišta crkve svetoga Blaža u Zagrebu, kojima vrijeđa njihova prava i interese.
1. Netočna je tvrdnja „…vrlo zahtjevna armirano-betonska kupola. U bazilikalnim crkvama to je prostor za Pantokratora, Svevladara.“ Tko ne zna može u Leksikonu ikonografije liturgike i simbolike zapadnog kršćanstva, Kršćanska sadašnjost, Zagreb 1990., pod Pantokrator pročitati : „…Počinje se javljati u IV. stoljeću u konhi apside, a u V. i VI. stoljeću je redovit. Na istoku se prikaz Krista Pantokratora u VII. stoljeću premješta u tjeme kupole.“
2. Druga je netočnost u istom citatu iz objavljenog članka arhitektonski tip građevine crkve sv. Blaža. Ona nije bazilikalna već centralna građevina. To su osnove povijesti umjetnosti i arhitekture.
3. U nastavku je napisano: „Međutim investitor uređenja svetišta crkve sv. Blaža odlučio se za bazilikalnu koncepciju koja uključuje više ikonografskih tema s jasno predviđenim rasporedom i hijerarhijskom ljestvicom prikazanih aktera po stupnju svetosti. Takvo rješenje je zahtjevnije jer kreatore raskrečuje između obaveze prema prošlosti a i djelu Viktora Kovačića te želje da budu kreativni svjedoci čuda današnjeg vremena.“ - ponovno konfuzija s pojmom bazilika.