Izdvajamo
PDF Ispis E-mail
OBLJETNICA ROĐENJA MATKA PEIĆA (Piše: Branko KELČEC)

Moji razgovori s Peićem

Matko Peić (Požega, 10. veljače 1923. - Zagreb, 30. listopada 1999.), bio je hrvatski povjesničar umjetnosti, slikar i književnik. Pisao je putopise, pjesme, eseje i feljtone. Školovao se u rodnome gradu, a nakon toga u Zagrebu, gdje je diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti 1947. i povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a od 1956. predavao je povijest umjetnosti na Akademiji likovnih umjetnosti. Bavio se i književnošću te je uveo stilskoperiodizacijski pojam rokokoa u proučavanje hrvatske književnosti 18. stoljeća, primijenivši ga na djela Antuna Kanižlića. Bio je redoviti član HAZU od 1991. Objavio je likovne monografije: Slava Raškaj, 1957., Vanja Radauš, 1965., Vladimir Becić, 1966.; Nikola Mašić, 1975., Slava Raškaj, Zagreb, 1985., Josip Račić, 1985.; Vladimir Becić, 1987., Miroslav Kraljević, 1989.; Slikari naših ljudi i krajeva: Slava Raškaj i Nikola Mašić, 2005. Pisao je likovne studije i esejie: Francuski slikari 18. stoljeća, 1967.; Hrvatski umjetnici, 1968.; Portreti hrvatskih umjetnika 19. i 20. stoljeća, 1986.; Europski umjetnici, 1986.
Autor je putopisa: Skitnje, 1967. (2. izd. 1985., 3. izd. 1996., 4. izd. 2002.); Jesen u Poljskoj, 1969.; Crno zlato, 1974. (2. izd. Biblioteka INA, knj. 21, Zagreb, 2004.); Ljubav na putu, od Drave do Jadrana, 1984.; Požega: eseji, feljtoni, putopisi, 1995.; Putnik bez putovnice, Privlačica, 2000.; Zavičajne monografije: Požega i Turci: predavanje i izložba u povodu 300 godina oslobođenja Požege od Turaka, Izložbena dvorana Muzeja Požeške kotline, 25. ožujka - 7. travnja 1988. (suautor: Ive Mažuran) Izabrana djela objavljena su 1982. Djela o književnosti: Barok i rokoko u djelu Antuna Kanižlića (1699.-1777.), Rad JAZU, knj. 365, Zagreb 1972.  Uz to objavio je i: Pristup likovnom djelu, 1968.; Susret s umjetničkim djelom, 1968. ; Vanja Radauš: izložba crteža: Umjetnički paviljon u Zagrebu, 1972., Čovjek i kultura, Zagreb, 2004.
Neka njegova djela je u njenoj antologiji Zywe zradla iz 1996. s hrvatskoga na poljski jezik prevela poljska književnica i prevoditeljica Łucja Danielewska. Donosimo sjećanja Branka Kelčeca, akademskog kipara, na njegove razgovore s Matkom Peićem, iznimno cijenjenim intelektualcem, prema kojemu su mladi i budući intelektualci i umjetnici osjećali i pomalo strahopoštovanje.

Kako govori Peić - intonacija rečenice

U prvom redu govori razgovjetno (glasovno), zatim namjerno polagano da ga se može pratiti što govori. Primijeti li da slušatelj nepažljivo prati što govori, brzo gubi volju za daljnjim razgovorom.
Može on brzo govoriti u šali, ali kad govori o nečem ozbiljnom, odsudnom, usporuje govorni tempo. To čini uz napomenu da time možebitno kod skromnijeg slušatelja izaziva pomisao da je umoran, pripit ili da ne može naći traženu riječ. Koje li zablude; Peić kaže: „Ja zapravo i ne govorim, ja kao šahist figuru, riječ povlačim na njezino odabrano polje, da bude kauzalno povezana s riječima koje su bile izrečene i onima koje će biti izrečene.“

Moje poznanstvo s Julijem Benešićem
Pripovijeda mi Peić: Kao student druge godine, 1942., pojavio sam se na predavanjima književnika Dragutina Tadijanovića, koji je na Likovnoj akademiji imao predavanje o hrvatskom jeziku i književnosti za one studente koji nemaju srednju školu. (Sretna zabuna).
Tadijanović mi je rekao: „Vi imate maturu i ne trebate slušati moja predavanja. Odgovorio sam mu da ću ostati na njegovim predavanjima jer me jednako zanima književnost kao i slikarstvo koje sam upisao na Akademiji.
Sprijateljeni kao Slavonci, rekao sam mu da istodobno i slikam i pišem od petnaeste godine života. Pitao me: Što pišete? „Donijet ću Vam sljedeći put rukopis moje knjige: „Dječakova slikovnica“. Pročitao je i rekao mi: „To je toliko dobro da ću to odnijeti Juliju Benešiću, uredniku izdanja Hrvatskog bibliografskog zavoda, neka Vam to objavi kao knjigu.“
Dao mi je adresu, ulicu i telefon: Julije Benešić, književnik, Ilirski trg br. 8, neka se javim. Javio sam se i Benešić me primio očigledno začuđen kako autor rukopisa pjesama „Dječakova slikovnica“ izgleda tako mladenački. Dječački, bilo mi je jedva devetnaest godina. Divno me primio i rekao da će mi se uskoro javiti telefonom, kad pročita rukopis.

 

Your are currently browsing this site with Internet Explorer 6 (IE6).

Your current web browser must be updated to version 7 of Internet Explorer (IE7) to take advantage of all of template's capabilities.

Why should I upgrade to Internet Explorer 7? Microsoft has redesigned Internet Explorer from the ground up, with better security, new capabilities, and a whole new interface. Many changes resulted from the feedback of millions of users who tested prerelease versions of the new browser. The most compelling reason to upgrade is the improved security. The Internet of today is not the Internet of five years ago. There are dangers that simply didn't exist back in 2001, when Internet Explorer 6 was released to the world. Internet Explorer 7 makes surfing the web fundamentally safer by offering greater protection against viruses, spyware, and other online risks.

Get free downloads for Internet Explorer 7, including recommended updates as they become available. To download Internet Explorer 7 in the language of your choice, please visit the Internet Explorer 7 worldwide page.