Najnoviji broj Hrvatskog slova

Hrvatska kulturna zaklada

Baner

Raspored događanja

TRIBINA HRVATSKO SLOVO UŽIVO

News image

      Na tribini Hrvatsko slovo uživo 21. ožujka 2019. predstavljena je knjiga autora dr. sc. Miroslava Međimorca i akademika Josipa Pečarića: „General Praljak – S prijezirom odbacujem...

Predavanje i razgovor HRVATSKI DEMOGRAFSKI IZAZOVI

News image

?etvrtak, 18. travnja u 19 sati Pozivamo Vas na predavanje i razgovor. prof. dr. sc. Stjepan terc HRVATSKI DEMOGRAFSKI IZAZOVI

Projekcija dokumentarnog filma

News image

      Četvrtak, 11. travnja u 19 sati   Srdačno Vas pozivamo na projekciju dokumentarnog filma     o fra Iliji Barišiću   “OD RAME DO KONGA” Sudjeluje:Ivica Barišić...

ANA GUBERINA - LICE TVOJE TRAŽIM, GOSPODINE

News image

    Otvorena je izložba GALERIJA AZ   ANA GUBERINA   LICE TVOJE TRAŽIM, GOSPODINE Otvorena je do 30. travnja.

Kolumne

KRSTIONICA - PLANINARSKI KRIŽNI PUT HVARSKE BISKUPIJE

News image

  ŽIVI SPOMENIK SVJEDOČENJA VJERE NAŠIH PREDAKA     Ima vjerskih događaja koji po svom značaju i vjerničkom doživljaju nadilaze okvire isključivo vjerskog sadržaja i zavrjeđuju da budu medijski...

DOMOVINSKI RAT - Pokopan Rade Stojić „Raća“

News image

  Pokopan Rade Stojić „Raća“ - hrvatski domoljub, uznik i branitelj   Uz počasne plotune vojske, posljednji ispraćaj Rade Stojića Raće bio je u nedjelju 7. travnja 2019. godine...

DOMOVINSKI RAT - SJEĆANJE NA JOSIPA JOVIĆA

News image

    SJEĆANJE NA JOSIPA JOVIĆA – JUNAKA DOMOVINSKOGa RATA   Prvi hrvatski branitelj koji je život položio na Oltar Domovine   Među mnogima koji su dali svoje živote...

DUHOVNI VELIKANI

News image

  SV. RUŽA IZ VITERBA   - MIRISNI CVIJET   Rođena je  1234. u Viterbu. Otac joj se zvao Ivan a majka Katarina. Još u ranoj dječjoj dobi, imala je...

NARODSKI REČENO (Piše: Anto PRANJKIĆ)

News image

    UČINAK DRUŠTVENIH MREŽA NA NAŠE ŽIVOTE   Stvaranjem novog načina komunikacije, komunikacije na društvenim mrežama, riječ gubi svoju smisao. Na facebooku možete napisati što hoćete i ne...

HRVATSKA ZBILJA - Hrvoje Hitrec

News image

  Bagdasarova Armenija u hrvatskom divot-izdanju   Formatom velika i sjajno dizajnirana, s velikim brojem dojmljvih fotografija, knjiga „Armenija – Noina zemlja“ Artura Rafaeloviča Bagdasarova doista je divot-izdanje kakvo...

Karte na stol

KARTE NA STOL

News image

    Saborskim zastupnicima, hrvatskoj javnostiVjerujemo da Vam je teško slušati kako saborski zastupnik Milorad Pupovac u Hrvatskom saboru igra ulogu gospodara života i smrti, te odlučuje o tome koje su žrtve ubijene u Drugom svjetskom ratu i neposredno nakon njega nevine, a koje su „ostavile krvave tragove“, što bi valjda, u skladu s njegovim izjavama, trebalo značiti da su i trebale tako završiti, ubijene i bačene u jame diljem križnoga puta, sve do Makedonije? Pa bi nam, slušajući njega, bilo zabranjeno nazočiti misi za te ljude. On se...

Glazba

GLAZBENA ŠKOLA PAKRAC

News image

  Iznimno žarište glazbenoga života   priredila: Eva KIRCHMAYER- BILIĆ (pakrackilist.hr)   Prva glazbena škola u Hrvatskoj osnovana odlukom mjerodavnog Ministarstva nakon završetka Domovinskog rata upravo je Glazbena škola...

28. SVEČANOSTI PASIONSKE BAŠTINE

News image

  Kristova Muka i Urskrnuće – temelj zapadnoeuropske umjetnosti   priredila: Eva KIRCHMAYER- BILIĆ   I ove će se godine, u korizmenom vremenu i hodu, dvadeset i osmi put,...

OTKRIVANJE ZABORAVLJENE GLAZBENE OSTAVŠTINE

News image

  Kad „Zora svjetlom svijetli“   Nosač zvuka svećenika i skladatelja Matije pl. Ivšića „Aurora lucis“, nakon predstavljanja u Velikom Kaptolu u Sisku 28. veljače, predstavljen je i u...

SIMFONIJSKi ORKESTAR HRT U KD “VATROSLAVA LISINSKOG” U ZAGREBU

News image

  Majstorski ritam i zvuk udaraljkaša Filipa Merčepa   Brojnu publiku privukao je na posljednji koncert Majstorskoga ciklusa Simfonijskog orkestra HRT-a „Ritam i zvuk“, 28. veljače 2019., nastup mladoga...

Četvrtak, 28 Ožujak 2019 11:25   
HRVATSKA ZBILJA - Hrvoje Hitrec

 

Bagdasarova Armenija u hrvatskom divot-izdanju

 

Formatom velika i sjajno dizajnirana, s velikim brojem dojmljvih fotografija, knjiga „Armenija – Noina zemlja“ Artura Rafaeloviča Bagdasarova doista je divot-izdanje kakvo se rijetko sreće u našim knjižarama, bogata podatcima o povijesti, kulturnoj i duhovnoj baštini zemlje i naroda koji je doživio mnoge tragedije, ali i ostavio dragocjene tragove između ostalog i u europskoj kulturi, poglavito u tiskarstvu

 

Artur R. Bagdasarov

 

U izdanju Školske knjige objavljena je prije nekoliko mjeseci knjiga Artura Rafaeloviča Bagdasarova pod naslovom „Armenija Noina zemlja“. Bagdasarov je ruski kroatist armenskoga podrijetla, prijatelj Hrvatske, hrvatskoga jezika i kulture. Hrvatskoj je čitateljskoj publici poznat po brojnim jezikoslovnim napisima i polemikama, te po knjizi „Armenija – domovina sv. Vlaha“, svojevrsnom etnokulturnom mostu prijateljstva između Hrvatske i Armenije. Pojedini dijelovi nove knjige objavljeni su prethodno kao prilozi na internetskim stranicama Hrvatskoga kulturnog vijeća.
Formatom velika i sjajno dizajnirana, s velikim brojem dojmljvih fotografija (urednica Snježana Bakarić Palička, grafičko-likovno oblikovanje Sandra Bolfek), „Armenija – Noina zemlja“ doista je divot-izdanje kakvo se rijetko sreće u našim knjižarama, bogata podatcima o povijesti, kulturnoj i duhovnoj baštini zemlje i naroda koji je doživio mnoge tragedije, ali i ostavio dragocjene tragove između ostalog i u europskoj kulturi, poglavito u tiskarstvu. (U armenskoj tiskari u Beču tiskane su knjige velikoga broja hrvatskih pisaca u drugoj polovini 19. stoljeća).
Republika Armenija, koju Armenci zovu Hajk ili Hajastan, nalazi se na južnom dijelu Zakavkazja, graniči s četiri države od kojih je na zapadu Turska u kojoj je žalibože igrom povijesne sudbine ostao legendarni Ararat, sveta armenska planina na vrhu koje je praotac Noa našao kopno nakon duge plovidbe.
Armenija je prastara zemlja, ime Arminia zapisano je na pločicama perzijskoga kralja Darija I. pet stotina godina prije Krista, na tom je području bilo Hetitsko Carstvo, zatim savez država Haja-Azi, država naroda Nairi i kraljevstvo Urartu. Samostalna Armenija u doba Tigrana Velikog (stoljeće prije Krista) protezala se od Kaspijskoga jezera preko Crnoga mora do Sredozemlja, a novi je uzlet doživjela u vrijeme Armenskog cilicijskog kraljevstva od 11. do 14. stoljeća u vrijeme križarskih ratova. Zemljopisni položaj nije Armeniji donio sreću, samo najezde Perzijanaca, Rimljana, Bizanta, Arapa, Tatara i Osmanlija. Potonji su vladali Armencima pet stoljeća i svoju vlast „zaokružili“ na prijelazu u dvadeseto stoljeće strahovitim genocidom, nastavljenim još većim razmjerima u vrijeme Prvoga svjetskog rata. Poslije toga rata Armenija je postala neovisnom, ali u sastavu SSSR-a kao Transkavkaska sovjetska republika. Doista se osamostalila tek u kolovozu 1990.
Hrvatsku nazivamo zemljom tisuću otoka, a Armenija se može nazvati zemljom tisuću rijeka, uz to i stotinu jezera od kojih je najveći Sevan. Armenaca (u Armeniji) ima manje no Hrvata (u Hrvatskoj), oko tri i pol milijuna. Najviše njih pripadnici su Armenske apostolske crkve, ima nešto katolika, pravoslavaca, jezida i muslimana, glavni je grad Jerevan („jerevum e„ na armenskom znači „vidi se“ (kopno).
Bagdasarov detaljno i pouzdano razlaže čitatelju armensku povijest, mijene i kraljeve, tuđe vladavine sve do genocida u kojemu je pobijeno milijun i pol Armenaca, pola milijuna izbjeglo, uz nezabilježeni kulturocid. Dvadeset i četvrtoga dana u travnju sjećaju se Armenci svake godine žrtava čiji su krvnici bili Turci, uglavom Mladoturci pod vodstvom Talat-paše, Džemal-paše i Enver-paše. Prvu dvojicu su armenski osvetnici ubili poslije u atentatima. Turska, kao što je poznato, ni danas ne priznaje taj genocid, koji je bio inspiracija Hitleru.
Armenski je jezik indoeuopski, staroarmenski (naziv: grabar) dobio je pisani oblik kada je Mesrop Maštoc stvorio alfabet. Novi armenski književni jezik postoji od 17. stoljeća. Književnost se razvijala od trećega stoljeća, kada je Armenija – prije Konstantina – proglasila kršćanstvo državnom vjerom Armenaca. Dodiri s kršćanstvom datiraju od Kristova doba, kada su apostoli Tadej i Bartolomej boravili u Armeniji i ondje bili mučeni i ubijeni. Zanimljiva je storija o prvom dolasku Tadejevu u Armeniju – kaže se da ga je poslao osobno Isus Krist da izliječi kralja Abgara... Armenska apostolska crkva spada među staroistočne crkve, prihvaća samo prva tri ekumenska sabora. Sjedište Armenske apostolske crkve je u Ecmiadzinu blizu Jerevana, a sjedište Armenske katoličke crkve u – Libanonu.
Čitatelj će u knjizi „Armenija – Noina zemlja“ naći tezor podataka o mitologiji, glazbi, slikarstvu i književnosti, starim gradovima, obiteljskim običajima, otvorit će mu se cijeli jedan nama manje poznat svijet i njegov način života, narod koji smo upoznali preko znamenitih predstavnika u svjetskoj kulturi, od Hačaturjana do Aznavoura ili novijih filmaša poput Sergeja Paradžanova („Boja šipka“).
Knjiga koju svakako treba uzeti u ruke. Autor je kroatist, kao što rekosmo, studirao je u Petrogradu i 1993. obranio disertaciju o razlikama između hrvatskog i srpskog jezika. Vraćam se na taj podatak zbog jedne neobičnosti: sažetci na svršetku knjige pisani su na armenskom, engleskom, francuskom, hrvatskom čakavskom, hrvatskom kajkavskom, njemačkom, portugalskom, ruskom, slovačkom i španjolskom.

 

Likovnost

OBRISI (Piše: Branka Hlevnjak)

News image

  Sinergija Zlatice Kovačićek-Poljan i Josipa Poljana   Skupna izložba slikarice i kipara u Galeriji “Vladimir Filakovac” u Zagrebu  svakako ima svojih prednosti. Dvodimenzionalni izričaj u kombinaciji s trodimenzionalnim...

L O V R I J E N A C

News image

    L O V R I J E N A C   Najljepši rođendan provedoh u mirisnom Dubrovniku, s pitosporom u glavnoj ulozi. Kao petogodišnjak u teget-odori s...

Kazališna nadahnuća Joze Kljakovića

News image

    Kazališna nadahnuća Joze Kljakovića   Scenografija Joze Kljakovića za Dubrovački diptihon i Dubravku koji se ovom izložbom po prvi put predstavljaju javnosti, nastale su dvadesetih godina prošlog...

OBRISI (Piše: Branka Hlevnjak)

News image

  Uz odlazak Ivana Obsiegera(Koprivnica 11. siječnja 1939. - Zagreb, 21. ožujka 2019.)     Kad se spomene ime Ivana Obsiegera asociraju se dva značajna lokaliteta nezaboravnih događanja, izložbi...

Film i TV

PREMIJERA U SPLITSKOM GK LUTAKA

News image

  Bajkovita likovnost   Lilian Muur, Mali rakun u režiji Ljudmile Fedorove     U Gradskom kazalištu lutaka Split 15. ožujka izvedena je peta ovosezonska premijera, predstava “Mali rakun”,...

Književnost

Mladen VUKOVIĆ

News image

  Stihovi i aforizmi Ivana Bradvice   Stih i aforizam su kratke književne vrste u kojima se najdublje zrcali čarolija umjetnosti riječi, koji često žive u lirskoj simbiozi, međusobno...

NATJEČAJ MATICE HRVATSKE VUKOVAR

NATJEČAJ MATICE HRVATSKE VUKOVAR Nastojeći promicati vrjednote stvaranja i obrane hrvatske države te potaknuti književno stvaralaštvo na tu temu, predsjedništvo Ogranka Matice hrvatske u Vukovaru raspisujePeti natječaj za kraće književno...

Nikola BIĆANIĆ Nadahnuće vjerom i domoljubljem

News image

  Marija Vukić-Perković:Uzdah, Ogranak Matice hrvatske, Zadar, 2018.     Poslije zbirka Sunce iza oblaka (2003.), Velebite, postajo moje ljubavi (2006.) i Što ljubav može (2009.), Uzdah je četvrta...

Đuro VIDMAROVIĆ Svijet u pjesničkim detaljima

News image

Ljerka Vladović: Žene šetaju, Ogranak Matice hrvatske,  Zaprešić, 2018.     Ljerka Vladović (diplomirala na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu i Muzičkoj akademiji), djeluje više godina kao profesorica na Glazbenoj školi, pjesnikinja...

Šport

PORT (Pie: Tomislav OVAGOVI?)

News image

Poezija na parketu Kako je „Jugoplastika“ 1989. godine iznenadila samo one koji nisu vjerovali da na Gripama niče najbolja europska momčad 20. stoljeća Ako je...

Kazalište

IZ TALIJINA DVORA

News image

  NAGRADA “Iso Velikanović” Mati Marasu     Nagradu za životno djelo “Iso Velikanović” za 2018. dobio je prevoditelj Mate Maras, a godišnja nagrada dodijeljena je prevoditeljici Andi Bukvić-Pažin...

IZ TALIJINA DVORA

News image

    U SPOMEN Josip Zovko(1970. - 2019.)     Nemilosrdna smrt odnosi Talijinu djecu, odnosi veterane i zaslužnike ali i Talijine mlađahne privrženike poput, primjerice, darovitoga mladića Roberta...

IZ TALIJINA DVORA

News image

  UZ SVJETSKI DAN KAZALIŠTA   Kazalište postaje i opstaje   Povodom Svjetskog dana kazališta, koji se svake godine obilježava 27. ožujka, međunarodnu je poruku kazalištarcima i kulturnoj javnosti...

IZ TALIJINA DVORA

News image

    U spomen Ada Nagy (1920.-2019.)     Dana 26. veljače u 99. godini preminula je glumica Ada Nagy koja je glede dugovječnosti zamalo “sustigla” Zvonimira Rogoza (1887.-1988.),...

Your are currently browsing this site with Internet Explorer 6 (IE6).

Your current web browser must be updated to version 7 of Internet Explorer (IE7) to take advantage of all of template's capabilities.

Why should I upgrade to Internet Explorer 7? Microsoft has redesigned Internet Explorer from the ground up, with better security, new capabilities, and a whole new interface. Many changes resulted from the feedback of millions of users who tested prerelease versions of the new browser. The most compelling reason to upgrade is the improved security. The Internet of today is not the Internet of five years ago. There are dangers that simply didn't exist back in 2001, when Internet Explorer 6 was released to the world. Internet Explorer 7 makes surfing the web fundamentally safer by offering greater protection against viruses, spyware, and other online risks.

Get free downloads for Internet Explorer 7, including recommended updates as they become available. To download Internet Explorer 7 in the language of your choice, please visit the Internet Explorer 7 worldwide page.