Najnoviji broj Hrvatskog slova

Hrvatska kulturna zaklada

Baner

Raspored događanja

TRIBINA HRVATSKO SLOVO UŽIVO

News image

      Na tribini Hrvatsko slovo uživo 21. ožujka 2019. predstavljena je knjiga autora dr. sc. Miroslava Međimorca i akademika Josipa Pečarića: „General Praljak – S prijezirom odbacujem...

Predavanje i razgovor HRVATSKI DEMOGRAFSKI IZAZOVI

News image

?etvrtak, 18. travnja u 19 sati Pozivamo Vas na predavanje i razgovor. prof. dr. sc. Stjepan terc HRVATSKI DEMOGRAFSKI IZAZOVI

Projekcija dokumentarnog filma

News image

      Četvrtak, 11. travnja u 19 sati   Srdačno Vas pozivamo na projekciju dokumentarnog filma     o fra Iliji Barišiću   “OD RAME DO KONGA” Sudjeluje:Ivica Barišić...

ANA GUBERINA - LICE TVOJE TRAŽIM, GOSPODINE

News image

    Otvorena je izložba GALERIJA AZ   ANA GUBERINA   LICE TVOJE TRAŽIM, GOSPODINE Otvorena je do 30. travnja.

Kolumne

KRSTIONICA - PLANINARSKI KRIŽNI PUT HVARSKE BISKUPIJE

News image

  ŽIVI SPOMENIK SVJEDOČENJA VJERE NAŠIH PREDAKA     Ima vjerskih događaja koji po svom značaju i vjerničkom doživljaju nadilaze okvire isključivo vjerskog sadržaja i zavrjeđuju da budu medijski...

DOMOVINSKI RAT - Pokopan Rade Stojić „Raća“

News image

  Pokopan Rade Stojić „Raća“ - hrvatski domoljub, uznik i branitelj   Uz počasne plotune vojske, posljednji ispraćaj Rade Stojića Raće bio je u nedjelju 7. travnja 2019. godine...

DOMOVINSKI RAT - SJEĆANJE NA JOSIPA JOVIĆA

News image

    SJEĆANJE NA JOSIPA JOVIĆA – JUNAKA DOMOVINSKOGa RATA   Prvi hrvatski branitelj koji je život položio na Oltar Domovine   Među mnogima koji su dali svoje živote...

DUHOVNI VELIKANI

News image

  SV. RUŽA IZ VITERBA   - MIRISNI CVIJET   Rođena je  1234. u Viterbu. Otac joj se zvao Ivan a majka Katarina. Još u ranoj dječjoj dobi, imala je...

NARODSKI REČENO (Piše: Anto PRANJKIĆ)

News image

    UČINAK DRUŠTVENIH MREŽA NA NAŠE ŽIVOTE   Stvaranjem novog načina komunikacije, komunikacije na društvenim mrežama, riječ gubi svoju smisao. Na facebooku možete napisati što hoćete i ne...

HRVATSKA ZBILJA - Hrvoje Hitrec

News image

  Bagdasarova Armenija u hrvatskom divot-izdanju   Formatom velika i sjajno dizajnirana, s velikim brojem dojmljvih fotografija, knjiga „Armenija – Noina zemlja“ Artura Rafaeloviča Bagdasarova doista je divot-izdanje kakvo...

Karte na stol

KARTE NA STOL

News image

    Saborskim zastupnicima, hrvatskoj javnostiVjerujemo da Vam je teško slušati kako saborski zastupnik Milorad Pupovac u Hrvatskom saboru igra ulogu gospodara života i smrti, te odlučuje o tome koje su žrtve ubijene u Drugom svjetskom ratu i neposredno nakon njega nevine, a koje su „ostavile krvave tragove“, što bi valjda, u skladu s njegovim izjavama, trebalo značiti da su i trebale tako završiti, ubijene i bačene u jame diljem križnoga puta, sve do Makedonije? Pa bi nam, slušajući njega, bilo zabranjeno nazočiti misi za te ljude. On se...

Glazba

GLAZBENA ŠKOLA PAKRAC

News image

  Iznimno žarište glazbenoga života   priredila: Eva KIRCHMAYER- BILIĆ (pakrackilist.hr)   Prva glazbena škola u Hrvatskoj osnovana odlukom mjerodavnog Ministarstva nakon završetka Domovinskog rata upravo je Glazbena škola...

28. SVEČANOSTI PASIONSKE BAŠTINE

News image

  Kristova Muka i Urskrnuće – temelj zapadnoeuropske umjetnosti   priredila: Eva KIRCHMAYER- BILIĆ   I ove će se godine, u korizmenom vremenu i hodu, dvadeset i osmi put,...

OTKRIVANJE ZABORAVLJENE GLAZBENE OSTAVŠTINE

News image

  Kad „Zora svjetlom svijetli“   Nosač zvuka svećenika i skladatelja Matije pl. Ivšića „Aurora lucis“, nakon predstavljanja u Velikom Kaptolu u Sisku 28. veljače, predstavljen je i u...

SIMFONIJSKi ORKESTAR HRT U KD “VATROSLAVA LISINSKOG” U ZAGREBU

News image

  Majstorski ritam i zvuk udaraljkaša Filipa Merčepa   Brojnu publiku privukao je na posljednji koncert Majstorskoga ciklusa Simfonijskog orkestra HRT-a „Ritam i zvuk“, 28. veljače 2019., nastup mladoga...

Četvrtak, 04 Travanj 2019 12:37   
HRVATSKA ZBILJA - Hrvoje Hitrec

 

Hrvatski desant na Budimpeštu

 

Književna manifestacija „Panonia“ u organizaciji Društva hrvatskih književnika, Ogranka DHK slavonsko-baranjsko-srijemskog i hrvatske udruge Croatica u Budimpešti te Saveza Hrvata u Madžarskoj okupila je u Budmipešti hrvatske književnike. Uz to, vedra ekipa iz Đakova je podsjetila na 160. obljetnicu rođenja graditelja Josipa Vancaša,  pa su se Hrvati okupili u velikom broju

 

Snažan vjetar sredinom prošloga tjedna otpuhao me u Budimpeštu, kamo sam se ionako morao zaputiti jer je Ivan umro 27. ožujka. Umro je doduše 1472. i to u Medvedgradu ponad Zagreba, poslije su mu kosti prenesene u Pečuh gdje je svojedobno bio biskup pečujski, ali je morao bježati iz Madžarske zbog sudjelovanja u uroti protiv Matije Korvina, zajedno sa svojim starijim rođakom, znamenitim Ivanom Vitezom od Sredne. Riječ je, razumjeli ste, o Janusu Pannoniusu, prvom velikom pjesniku hrvatskoga roda u doba procvata humanizma, o Hrvatu Ivanu Česmičkom koji je pjevao na latinskom, autor elegija i epigrama, diplomat, značajna osoba budimskoga kulturnog kruga na Korvinovu dvoru. Danas se po njemu zove Sveučilište u Pečuhu. Rođen ondje gdje Drava utječe u Dunav, po vlastitom zapisu, pa nije baš jasno zašto ga neki vežu uz Čazmu, no nije važno. Hrvate koji su pisali značajna djela na latinskom svrstavamo u korpus hrvatske književnosti, uostalom latinski je u mnogim stoljećima (pa do polovine 19.) bio na stanovit način i politički jezik kao (ne)prikriveni zaštitnik hrvatskoga. Janusa Pannoniusa svojataju Hrvati i Madžari. Najtočnije bi bilo reći da nije ni (samo) latinski, ni (samo) hrvatski ni (samo) madžarski, nego panonski pisac, a datum njegove smrti dobro je odabran za književnu manifestaciju „Panonia“ u organizaciji Društva hrvatskih književnika, ogranka DHK slavonsko-baranjsko-srijemskog (Mirko Ćurić) i hrvatske udruge Croatica u Budimpešti (vodi ju Csabo Horvat), te Saveza Hrvata u Madžarskoj. Tako se na podlozi mitske Panonije i madžarsko-hrvatskih veza okupilo rečenoga vjetrovitog dana u ožujku toliko Hrvata koliko ih nije prodrlo u Madžarsku od vremena bana Jelačića, a stigli su iz Hrvatske (Goran Rem, Jasna Horvat, Josip Cvenić i Josipa Gogić iz Osijeka, Đuro Vidmarović i potpisnik ovih redaka iz Zagreba), Tomislav Žigmanov, Darko Baštovanović i Mirko Kopunović iz Vojvodine (Subotica), iz BiH (Orašje) Joso Živković i Mato Nedić, iz Austrije Robert Hajszan, „domaći“ Hrvati u Madžarskoj Ivan Tomek iz Pečuha kao i Stjepan Blažetin, ravnatelj Znanstvenoga zavoda Hrvata u Madžarskoj. Da, i Katarina Gubrinski Takač iz Budimpešte.
Zgusnut program
Croatica sada djeluje u Lonyay ulici, u prostorijama koje se tek uređuju. Žalibože, program je bio toliko zgusnut, u jednu večer, da je svakomu od nas dodijeljeno pet minuta ili nešto više, a mnogi su sigurno htjeli reći nešto više, a ne samo pročitati dvije il tri svoje pjesme ili ulomak iz proze. Ali ni to nije važno, glavno je da smo se vidjeli, da su se možda nepoznati upoznali, a za dodatnu hrvatsko-madžarsku vezu pobrinula se vedra ekipa iz Đakova koja je podsjetila na 160. obljetnicu rođenja graditelja Josipa Vancaša, rođenog u madžarskom Šopronu, opusom vezanim uz Zagreb (Prva hrvatska štedionica, primjerice), a još više uz Sarajevo gdje je u vrijeme biskupa Stadlera sagradio katedralu, ali i palaču Zemaljske vlade i još ponešto. Vedra ekipa, kažem, jer su doveli iz Đakova i dva vrlo darovita mlada glazbenika. U svakom slučaju, dobro zamišljen hrvatski desant na Budimpeštu, uz nazočnost simpatičnoga hrvatskoga veleposlanika u Madžarskoj, Mladena Andrlića, i zanosne riječi Đure Vidmarovića, predsjednika DHK i poznavatelja Madžarske, te nema sela u toj državi kojemu ne zna ime, a nekmoli grada. Književnik i sveučilišni profesor Goran Rem uvodno je govorio na temu „Hrvatska književna Panonija – U početku bijaše Janus Pannonius“, nakon njega Stjepan Blažetin, ravnatelj Znanstvenog zavoda Hrvata u Madžarskoj (Pečuh), te Tomislav Žigmanov, ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i politički vođa Hrvata u Srbiji.
Večer prije u raskošnom budimpeštanskom kazalištu na obali Dunava hrvatskoj književnoj riječi pridružili su se i kazalištarci - izvedena je dramatizacija „Povratka Filipa Latinovicza“ M. Krleže u koaliciji Hrvatskoga kazališta u Pečuhu (samostalna ustanova od 1994.), glumaca iz Osijeka i Zagreba, odlična režija Nine Kleflin, sjajni mladi Matija Kačan kao Filip, odvažna i impresivna Nela Kocsis, Vlasta Ramljak, Damir Lončar... Na mahove doista više no dobra predstava. Trebalo bi ju prikazivati za gimnazijalce po cijeloj Hrvatskoj, dobili bi bolji dojam o Latinoviću nego kada čitaju prozu koju teško svladavaju, pa se utječu Googlu i sažetcima.
Hrvatska utvrda
Hrvatska je škola prosvjetna utvrda u Budimpešti, u njoj vrtić, osnovna škola, gimnazija i đački dom, a postoji i športska dvorana nazvana po Draženu Petroviću. Škola na hrvatskom jeziku, s hrvatskim (uglavnom) profesorima, postoji pod tim imenom od 1990. Prije toga, u ona nezaboravna jugoslavenska vremena, zvala se Srpskohrvatska škola...
U trenutku razlaza, Srbi su htjeli preuzeti školu, a Hrvatima rekli da odu u – Pečuh. Na intervenciju iz Zagreba (Tuđman), stvari su se promijenile, ostala je (postala) u Budimpešti Hrvatska škola (skraćenica HOŠIG), te je sada kako jest. Da malo približim hrvatsku književnost hrvatskoj djeci u Madžarskoj, nešto sam o tome govorio u okviru jednoga školskog sata, a usporedo je mnogostrano darovita književnica Jasna Horvat u drugom kabinetu promovirala glagoljicu koja je inače na originalan način upletena i u njezine romane. U trećem kabinetu vidim na zidu zemljovid Madžarske, današnje granice i one koje nekad bijahu, sa sjeverom preko Dunava (sada Slovačka), te velikim dijelovima koji su pripali Rumunjskoj.

 

 

Likovnost

OBRISI (Piše: Branka Hlevnjak)

News image

  Sinergija Zlatice Kovačićek-Poljan i Josipa Poljana   Skupna izložba slikarice i kipara u Galeriji “Vladimir Filakovac” u Zagrebu  svakako ima svojih prednosti. Dvodimenzionalni izričaj u kombinaciji s trodimenzionalnim...

L O V R I J E N A C

News image

    L O V R I J E N A C   Najljepši rođendan provedoh u mirisnom Dubrovniku, s pitosporom u glavnoj ulozi. Kao petogodišnjak u teget-odori s...

Kazališna nadahnuća Joze Kljakovića

News image

    Kazališna nadahnuća Joze Kljakovića   Scenografija Joze Kljakovića za Dubrovački diptihon i Dubravku koji se ovom izložbom po prvi put predstavljaju javnosti, nastale su dvadesetih godina prošlog...

OBRISI (Piše: Branka Hlevnjak)

News image

  Uz odlazak Ivana Obsiegera(Koprivnica 11. siječnja 1939. - Zagreb, 21. ožujka 2019.)     Kad se spomene ime Ivana Obsiegera asociraju se dva značajna lokaliteta nezaboravnih događanja, izložbi...

Film i TV

PREMIJERA U SPLITSKOM GK LUTAKA

News image

  Bajkovita likovnost   Lilian Muur, Mali rakun u režiji Ljudmile Fedorove     U Gradskom kazalištu lutaka Split 15. ožujka izvedena je peta ovosezonska premijera, predstava “Mali rakun”,...

Književnost

Mladen VUKOVIĆ

News image

  Stihovi i aforizmi Ivana Bradvice   Stih i aforizam su kratke književne vrste u kojima se najdublje zrcali čarolija umjetnosti riječi, koji često žive u lirskoj simbiozi, međusobno...

NATJEČAJ MATICE HRVATSKE VUKOVAR

NATJEČAJ MATICE HRVATSKE VUKOVAR Nastojeći promicati vrjednote stvaranja i obrane hrvatske države te potaknuti književno stvaralaštvo na tu temu, predsjedništvo Ogranka Matice hrvatske u Vukovaru raspisujePeti natječaj za kraće književno...

Nikola BIĆANIĆ Nadahnuće vjerom i domoljubljem

News image

  Marija Vukić-Perković:Uzdah, Ogranak Matice hrvatske, Zadar, 2018.     Poslije zbirka Sunce iza oblaka (2003.), Velebite, postajo moje ljubavi (2006.) i Što ljubav može (2009.), Uzdah je četvrta...

Đuro VIDMAROVIĆ Svijet u pjesničkim detaljima

News image

Ljerka Vladović: Žene šetaju, Ogranak Matice hrvatske,  Zaprešić, 2018.     Ljerka Vladović (diplomirala na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu i Muzičkoj akademiji), djeluje više godina kao profesorica na Glazbenoj školi, pjesnikinja...

Šport

PORT (Pie: Tomislav OVAGOVI?)

News image

Poezija na parketu Kako je „Jugoplastika“ 1989. godine iznenadila samo one koji nisu vjerovali da na Gripama niče najbolja europska momčad 20. stoljeća Ako je...

Kazalište

IZ TALIJINA DVORA

News image

  NAGRADA “Iso Velikanović” Mati Marasu     Nagradu za životno djelo “Iso Velikanović” za 2018. dobio je prevoditelj Mate Maras, a godišnja nagrada dodijeljena je prevoditeljici Andi Bukvić-Pažin...

IZ TALIJINA DVORA

News image

    U SPOMEN Josip Zovko(1970. - 2019.)     Nemilosrdna smrt odnosi Talijinu djecu, odnosi veterane i zaslužnike ali i Talijine mlađahne privrženike poput, primjerice, darovitoga mladića Roberta...

IZ TALIJINA DVORA

News image

  UZ SVJETSKI DAN KAZALIŠTA   Kazalište postaje i opstaje   Povodom Svjetskog dana kazališta, koji se svake godine obilježava 27. ožujka, međunarodnu je poruku kazalištarcima i kulturnoj javnosti...

IZ TALIJINA DVORA

News image

    U spomen Ada Nagy (1920.-2019.)     Dana 26. veljače u 99. godini preminula je glumica Ada Nagy koja je glede dugovječnosti zamalo “sustigla” Zvonimira Rogoza (1887.-1988.),...

Your are currently browsing this site with Internet Explorer 6 (IE6).

Your current web browser must be updated to version 7 of Internet Explorer (IE7) to take advantage of all of template's capabilities.

Why should I upgrade to Internet Explorer 7? Microsoft has redesigned Internet Explorer from the ground up, with better security, new capabilities, and a whole new interface. Many changes resulted from the feedback of millions of users who tested prerelease versions of the new browser. The most compelling reason to upgrade is the improved security. The Internet of today is not the Internet of five years ago. There are dangers that simply didn't exist back in 2001, when Internet Explorer 6 was released to the world. Internet Explorer 7 makes surfing the web fundamentally safer by offering greater protection against viruses, spyware, and other online risks.

Get free downloads for Internet Explorer 7, including recommended updates as they become available. To download Internet Explorer 7 in the language of your choice, please visit the Internet Explorer 7 worldwide page.