Najnoviji broj Hrvatskog slova

Hrvatska kulturna zaklada

Baner

Raspored događanja

TRIBINA HRVATSKO SLOVO UŽIVO

News image

      Na tribini Hrvatsko slovo uživo 21. ožujka 2019. predstavljena je knjiga autora dr. sc. Miroslava Međimorca i akademika Josipa Pečarića: „General Praljak – S prijezirom odbacujem...

Predavanje i razgovor HRVATSKI DEMOGRAFSKI IZAZOVI

News image

?etvrtak, 18. travnja u 19 sati Pozivamo Vas na predavanje i razgovor. prof. dr. sc. Stjepan terc HRVATSKI DEMOGRAFSKI IZAZOVI

Projekcija dokumentarnog filma

News image

      Četvrtak, 11. travnja u 19 sati   Srdačno Vas pozivamo na projekciju dokumentarnog filma     o fra Iliji Barišiću   “OD RAME DO KONGA” Sudjeluje:Ivica Barišić...

ANA GUBERINA - LICE TVOJE TRAŽIM, GOSPODINE

News image

    Otvorena je izložba GALERIJA AZ   ANA GUBERINA   LICE TVOJE TRAŽIM, GOSPODINE Otvorena je do 30. travnja.

Kolumne

KRSTIONICA - PLANINARSKI KRIŽNI PUT HVARSKE BISKUPIJE

News image

  ŽIVI SPOMENIK SVJEDOČENJA VJERE NAŠIH PREDAKA     Ima vjerskih događaja koji po svom značaju i vjerničkom doživljaju nadilaze okvire isključivo vjerskog sadržaja i zavrjeđuju da budu medijski...

DOMOVINSKI RAT - Pokopan Rade Stojić „Raća“

News image

  Pokopan Rade Stojić „Raća“ - hrvatski domoljub, uznik i branitelj   Uz počasne plotune vojske, posljednji ispraćaj Rade Stojića Raće bio je u nedjelju 7. travnja 2019. godine...

DOMOVINSKI RAT - SJEĆANJE NA JOSIPA JOVIĆA

News image

    SJEĆANJE NA JOSIPA JOVIĆA – JUNAKA DOMOVINSKOGa RATA   Prvi hrvatski branitelj koji je život položio na Oltar Domovine   Među mnogima koji su dali svoje živote...

DUHOVNI VELIKANI

News image

  SV. RUŽA IZ VITERBA   - MIRISNI CVIJET   Rođena je  1234. u Viterbu. Otac joj se zvao Ivan a majka Katarina. Još u ranoj dječjoj dobi, imala je...

NARODSKI REČENO (Piše: Anto PRANJKIĆ)

News image

    UČINAK DRUŠTVENIH MREŽA NA NAŠE ŽIVOTE   Stvaranjem novog načina komunikacije, komunikacije na društvenim mrežama, riječ gubi svoju smisao. Na facebooku možete napisati što hoćete i ne...

HRVATSKA ZBILJA - Hrvoje Hitrec

News image

  Bagdasarova Armenija u hrvatskom divot-izdanju   Formatom velika i sjajno dizajnirana, s velikim brojem dojmljvih fotografija, knjiga „Armenija – Noina zemlja“ Artura Rafaeloviča Bagdasarova doista je divot-izdanje kakvo...

Karte na stol

KARTE NA STOL

News image

    Saborskim zastupnicima, hrvatskoj javnostiVjerujemo da Vam je teško slušati kako saborski zastupnik Milorad Pupovac u Hrvatskom saboru igra ulogu gospodara života i smrti, te odlučuje o tome koje su žrtve ubijene u Drugom svjetskom ratu i neposredno nakon njega nevine, a koje su „ostavile krvave tragove“, što bi valjda, u skladu s njegovim izjavama, trebalo značiti da su i trebale tako završiti, ubijene i bačene u jame diljem križnoga puta, sve do Makedonije? Pa bi nam, slušajući njega, bilo zabranjeno nazočiti misi za te ljude. On se...

Glazba

GLAZBENA ŠKOLA PAKRAC

News image

  Iznimno žarište glazbenoga života   priredila: Eva KIRCHMAYER- BILIĆ (pakrackilist.hr)   Prva glazbena škola u Hrvatskoj osnovana odlukom mjerodavnog Ministarstva nakon završetka Domovinskog rata upravo je Glazbena škola...

28. SVEČANOSTI PASIONSKE BAŠTINE

News image

  Kristova Muka i Urskrnuće – temelj zapadnoeuropske umjetnosti   priredila: Eva KIRCHMAYER- BILIĆ   I ove će se godine, u korizmenom vremenu i hodu, dvadeset i osmi put,...

OTKRIVANJE ZABORAVLJENE GLAZBENE OSTAVŠTINE

News image

  Kad „Zora svjetlom svijetli“   Nosač zvuka svećenika i skladatelja Matije pl. Ivšića „Aurora lucis“, nakon predstavljanja u Velikom Kaptolu u Sisku 28. veljače, predstavljen je i u...

SIMFONIJSKi ORKESTAR HRT U KD “VATROSLAVA LISINSKOG” U ZAGREBU

News image

  Majstorski ritam i zvuk udaraljkaša Filipa Merčepa   Brojnu publiku privukao je na posljednji koncert Majstorskoga ciklusa Simfonijskog orkestra HRT-a „Ritam i zvuk“, 28. veljače 2019., nastup mladoga...

Četvrtak, 11 Travanj 2019 14:13   
HRVATSKA ZBILJA - Hrvoje Hitrec

 

Veterani i kadeti

 

Narod sluša, gleda liste i križa se. Na izbore za EU parlament uglavnom ne će izaći, jer ionako najveći broj ljudi na listama ne poznaje imena niti je za njih ikada čuo, a ionako zna da će HDZ dobiti najviše ne zbog imena na listi nego zbog imena stranke koja i dalje izaziva nostalgične osjećaje starije i srednje generacije, pa im nije važno ni što je Plenković ubacio pregršt mladih plenkovića, kao da Bjelica uvede u momčad, za važnu utakmicu, kadete Dinama. Njihova će himna biti „Tisuću generacija noćas ne spava, cijeli svijet je sada pred nama“. Tko im može zamjeriti?

 

Hrvatska je straža došla u prvi plan prošloga tjedna pri iznošenju jednoga i živčanoga prosvjeda drugoga zastupnika koji je grdno pretjerao, a novine se raspisale o teškom stražarskom poslu i nevelikim plaćama, analizirale na koji način se zastupnika diže iz klupe, te da je zahvat vrlo rizičan u uskom prostoru i moglo bi doći do ozljeda kralježnice... Straža bi trebala imati medicinski dosje svakoga narodnog poslanika, uključujući rendgenske snimke: ako one kazuju da zastupnik uopće nema kičmu, onda je stvar manje opasna.

Ali nije u tomu bit. Nije problem u Hrvatskom saboru iznošenje zastupnika. Njih bi trebalo u n o s i t i u sabornicu, da ne bude tako sablasno prazna. Zato saborsku stražu treba kadrovski i tjelesno ojačati, dati joj ovlasti da lovi zastupnike po kavanama i restoranima, u stranačkim uredima gdje se skrivaju i drijemaju, na javnim mjestima, trgovima i ulicama, frizerajima i skrovitim parkovima gdje u miru i tišini promišljaju budućnost Hrvatske. Doduše, od trenutka kada su raspisani europski izbori, vrli reprezenti javnosti imaju alibi: rastrčali su se po zemlji hrvatskoj, piju, jedu i obećavaju da će se njihovim ulaskom u Europski parlament stubokom promijeniti stvari u Hrvatskoj, Europi i svijetu, da će Hrvatska – pogotovu što uskoro predsjeda, ali i nezavisno od toga – postati prvorazrednom silom u Europi i šire, njemački će radnici šljakati na hrvatskim bauštelima, šteli to ili ne, a Francuzi raditi na recepcijama jadranskih hotela i konobariti. I, što je najvažnije, u Europskom će parlamentu svi govoriti hrvatski, a ne samo oni, to jest hrvatski parlamentarci.
Narod sluša, gleda liste i križa se. Na izbore uglavnom ne će izaći, jer ionako najveći broj ljudi na listama ne poznaje niti je za njih ikada čuo, a ionako zna da će HDZ dobiti najviše ne zbog imena na listi nego zbog imena stranke koja i dalje izaziva nostalgične osjećaje starije i srednje generacije, pa im nije važno ni što je Plenković ubacio pregršt mladih plenkovića, kao da Bjelica uvede u momčad, za važnu utakmicu, kadete Dinama. Njihova će himna biti „Tisuću generacija noćas ne spava, cijeli svijet je sada pred nama“. Tko im može zamjeriti?
Ipak, dobro zvuči da su na listi osobe poznate iz Domovinskoga rata. Ostale stranke grebu se za preostala mjesta, SDP će dobiti koju sjedalicu – i on zahvaljujući nostalgiji, ali uglavnom jugonostalgiji. Amsterdamska koalicija dobit će mjesto u amsterdamskoj gradskoj skupštini. Svi drugonavedeni trebali bi, ako uđu, tražiti da se poništi europska rezolucija o zločinima totalitarnih režima, odnosno onaj njezin dio koji govori o zločinima komunizma, kojih nije bilo. Tu će im interpelaciju u korektnoj pravnoj formi napisati odvjetnik Nobilo, s obrazloženjem u privitku da su tzv. komunistički zločini nevažni incidenti, a što su Hrvati masakrirani bez suda također nije važno...
IDS-ov feud
Žalosna sudbina Uljanika odškrinula je vrata u sebe zatvorenog i nedodirljivog IDS-a koji je Istru pretvorio u svoj feud, u markgrofoviju koja se preko volje izjašnjava vazalnom u odnosu prema Zagrebu, a kada bi god „Zagreb“ pitao što se ondje događa, izvukli bi se mačevi, bodeži i ježevi, s tvrdnjama da to tamo neka Hrvatska želi napakostiti Istri. To jest, dugogodišnjim pranjem mozga, IDS je uvjerio i sebe i sve oko sebe da je on – Istra, pa tko ga dirne, dirnuo je Istru. I uspio u tom pranju, a njegovi velmože taj su uspjeh eksploatirali na razne načine, baš kao u vrijeme markgrofije. Bogatili se, postavljali svoje španove, utjerivače itd., povezivali sa sumnjivim likovima i od njih dobivali novac za protuusluge, postavljali upravne i nadzorne odbore s podlim namjerama, a u trezoru držali stalnu zamisao o političkoj autonomiji kojom su plašili hrvatske vlade pa se nisu usuđivale ući preduboko u IDS-ovske malverzacije.
I još su jedan adut (ucjenu) imali u IDS-u: „Zagreb“ je ako ne ustaški i fašistički, onda barem sklon gledati kroz prste takvima i sličnima, dok je IDS sveta utvrda antifašizma, multikulturalnosti i istinski odmak od primitivnog hrvatstva s onu stranu Učke (to jest Rijeka se izuzima). Glede korupcije: u IDS-u je došlo do skandaloznog izvrtanja Biblije, to jest u ideesovskoj zbilji Abel je ubio Kajina.
Kada sam ja definitivno postao „ljubiteljem“ IDS-a? U ratu. U vrijeme srpske agresije. Točnije, u vrijeme iznašašća veleposlanika i traktorista u obliku Z-4, kada je IDS živnuo. Citiram iz knjige Ivice Miškulina („Šeks“): „Nacionalnom identitetu IDS je pretpostavljao regionalni, a u okviru županije rad na uspostavi autonomne regije Istra koja bi obuhvaćala dijelove Hrvatske, Italije i Slovenije. Projekt autonomije regije Istra nije bio zaokružen, nego je predstavljen kao nacrt regionalne samouprave s elementima autonomije i federalizma – što nije bila slučajnost. Hotimična nedorečenost projekta, motivirana razumljivim bojaznima, ipak nije mogla skriti njegov neustavni karakter...“ Uz to spominje autor želje IDS-a za demilitarizacijom, „izmještanjem svih vojnih postrojba“.
Znači, rečeno normalnim jezikom, IDS je u vrlo složenom trenutku, uz četnički nož nastojao zabiti i svoj u leđa Hrvatskoj. Nije uspjelo ni jedno ni drugo, noževi su promašili, pa se IDS nakon rata – čuvajući u mislima i nadalje iste namjere – posvetio zgrtanju novca i čekanju druge prilike, a u tom čekanju, da mu ne bude dosadno, po stranačkom ključu djelovao na širokom polju, neometan, sve dok nije stavio ključ u bravu Uljanika. I što? Ništa. Rossanda je u pritvoru, a očevi lupaju i dalje iste fraze, optužuju sve „zagrebačke Vlade“, a najviše ovu kojoj je na kraju puknuo film, dok Flego snima novi pod naslovom „Valter brani IDS“.
Hrvatski jezik
Spomenuo sam ga u svezi s kroatizacijom EU. O hrvatskom jeziku i novim riječima koje bi trebale zamijeniti tuđice, javio se (naravno) Željko Jozić, ravnatelj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje u napisu pod naslovom „Duh zrakomlata vlada hrvatskim jezikom“. Vrlo je uzbuđen što je javna televizija posvetila dosta prostora nagradi nazvanoj po dr. Ivanu Šreteru, pa se raspisao u poznatoj, podmukloj maniri jednoga javnosti i sada nepoznatog jezikoslovca sa slabašnim opusom, štićenika pomalo zaboravljenog Željka Jovanovića, bivšeg ministra prosvjete koji je Joziću svojedobno povjerio izradbu novog pravopisa sa zadaćom da bude „manje hrvatski“ od Babićeva „Hrvatskog pravopisa“. Jozić je našao okrilje u lijevonasađenim medijima, prirodnom staništu, te je u tom toplom zagrljaju tiskan i njegov najnoviji pamflet u kojemu izbjegava reći da nagrada za novu hrvatsku riječ nosi ime dr. Šretera (da mu Pupovac ne zamjeri), a ne zna ni da je nagrada dodijeljena u Lipiku, a ne u Pakracu.
Jezik, pismenost uopće, tema je na kojoj se poskliznula i eksperimentalna reforma školstva, pa je posljednjih tjedana vidljiv omanji odmak od tableta i sličnih igračaka. Uvidjelo se, naime, da djecu treba naučiti čitati i pisati, vratiti se izvorima ne samo hrvatskoga školstva, da djeci „ne treba ugađati“ kao što je u jednom razgovoru rekao veliki Mate Maras koji kaže i ovo: „Ne sjećam se kada sam prvi put čuo da nacionalnu povijest i junake stvaraju učiteljice“, što se ne odnosi samo na povijest nego i na književna djela, poglavito na one s povijesnom podlogom, koja više od suhih podataka ostaju u pamćenju mališana. U jednom sam časopisu (možda i vi) pročitao savjete psihijatra Manfreda Spitzera koji veli da „uz korištenje digitalnih medija idu različite popratne pojave – od nedostatnog učenja u djetinjoj dobi, preko manjkavih društvenih kontakata i doživljaja sreće u djetinjstvu... pa sve do kroničnih bolesti“, sa zaključkom: „Izuzev onih koje su financirale računalne industrije i telekomkunikacijske tvrtke, do danas ne postoji nezavisna studija koja bi bez ikakve dvojbe dokazala da učenje samim uvođenjem računala i monitora u učionice postaje djelotvornije. No, postoje one koje dokazuju da digitalni mediji stvaraju ovisnost, debljinu, nesanicu, depresiju, doprinose kognitivnom propadanju i konačno pospješuju demencijske procese.“ Baš tako.
Lutanje i opake misli
U lutanje i opake misli spada i nepromišljen diletantizam na nekim portalima koji pišu o kazalištu, poglavito o kazalištu za djecu. Tako sam pročitao da teatri za djecu ne bi trebali imati na repertoaru bajke i legende, nego predstave s temom nasilja u obitelji, primjerice. Ma jest, djeci je jako potreban takav verizam, sirovo nasilje od kojega će imati traume. Diletanti koji pišu takve mudrosti trebali bi se zamisliti – kad smo već pri nasilju u obitelji – kako su se to Ivica i Marica našli u šumi i tko ih je izbacio iz tople kuće, kako je zla maćeha odlučila likvidirati Snjeguljicu, i kako je druga neka maćeha u koaliciji sa svojim kćerima maltretirala Pepeljugu. No da, i to bi se mogli „veristički“ prikazati, ali ljudi koji znaju i djecu i kazališta za djecu potrude se da u prvom planu budu ugodni osjećaji, da ona Spitzerova misao o sreći u djetinjstvu zavlada scenom, pa ako je potrebno u tom smislu ponešto „retuširaju“ i klasike. A legende u kazalištu? Hrvatske legende poglavito, ali i legende i mitovi drugih naroda, od antike nadalje. Zašto ne. Štoviše. Jer, nacionalnu povijest i junake ne stvaraju samo učiteljice (Maras), nego i kazališta za djecu koja znaju da su upravo legende pravi put prema doživljaju povijesti, pa makar se i nije dogodila baš tako, ali je baš zato, maštovita, privlačna dječjoj publici. I nešto odraslijoj koja će se zapitati je li bilo baš tako, što je dobar put prema učenju povijesti koju, kao školski predmet, školarci danas panično izbjegavaju.

 

Likovnost

OBRISI (Piše: Branka Hlevnjak)

News image

  Sinergija Zlatice Kovačićek-Poljan i Josipa Poljana   Skupna izložba slikarice i kipara u Galeriji “Vladimir Filakovac” u Zagrebu  svakako ima svojih prednosti. Dvodimenzionalni izričaj u kombinaciji s trodimenzionalnim...

L O V R I J E N A C

News image

    L O V R I J E N A C   Najljepši rođendan provedoh u mirisnom Dubrovniku, s pitosporom u glavnoj ulozi. Kao petogodišnjak u teget-odori s...

Kazališna nadahnuća Joze Kljakovića

News image

    Kazališna nadahnuća Joze Kljakovića   Scenografija Joze Kljakovića za Dubrovački diptihon i Dubravku koji se ovom izložbom po prvi put predstavljaju javnosti, nastale su dvadesetih godina prošlog...

OBRISI (Piše: Branka Hlevnjak)

News image

  Uz odlazak Ivana Obsiegera(Koprivnica 11. siječnja 1939. - Zagreb, 21. ožujka 2019.)     Kad se spomene ime Ivana Obsiegera asociraju se dva značajna lokaliteta nezaboravnih događanja, izložbi...

Film i TV

PREMIJERA U SPLITSKOM GK LUTAKA

News image

  Bajkovita likovnost   Lilian Muur, Mali rakun u režiji Ljudmile Fedorove     U Gradskom kazalištu lutaka Split 15. ožujka izvedena je peta ovosezonska premijera, predstava “Mali rakun”,...

Književnost

Mladen VUKOVIĆ

News image

  Stihovi i aforizmi Ivana Bradvice   Stih i aforizam su kratke književne vrste u kojima se najdublje zrcali čarolija umjetnosti riječi, koji često žive u lirskoj simbiozi, međusobno...

NATJEČAJ MATICE HRVATSKE VUKOVAR

NATJEČAJ MATICE HRVATSKE VUKOVAR Nastojeći promicati vrjednote stvaranja i obrane hrvatske države te potaknuti književno stvaralaštvo na tu temu, predsjedništvo Ogranka Matice hrvatske u Vukovaru raspisujePeti natječaj za kraće književno...

Nikola BIĆANIĆ Nadahnuće vjerom i domoljubljem

News image

  Marija Vukić-Perković:Uzdah, Ogranak Matice hrvatske, Zadar, 2018.     Poslije zbirka Sunce iza oblaka (2003.), Velebite, postajo moje ljubavi (2006.) i Što ljubav može (2009.), Uzdah je četvrta...

Đuro VIDMAROVIĆ Svijet u pjesničkim detaljima

News image

Ljerka Vladović: Žene šetaju, Ogranak Matice hrvatske,  Zaprešić, 2018.     Ljerka Vladović (diplomirala na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu i Muzičkoj akademiji), djeluje više godina kao profesorica na Glazbenoj školi, pjesnikinja...

Šport

PORT (Pie: Tomislav OVAGOVI?)

News image

Poezija na parketu Kako je „Jugoplastika“ 1989. godine iznenadila samo one koji nisu vjerovali da na Gripama niče najbolja europska momčad 20. stoljeća Ako je...

Kazalište

IZ TALIJINA DVORA

News image

  NAGRADA “Iso Velikanović” Mati Marasu     Nagradu za životno djelo “Iso Velikanović” za 2018. dobio je prevoditelj Mate Maras, a godišnja nagrada dodijeljena je prevoditeljici Andi Bukvić-Pažin...

IZ TALIJINA DVORA

News image

    U SPOMEN Josip Zovko(1970. - 2019.)     Nemilosrdna smrt odnosi Talijinu djecu, odnosi veterane i zaslužnike ali i Talijine mlađahne privrženike poput, primjerice, darovitoga mladića Roberta...

IZ TALIJINA DVORA

News image

  UZ SVJETSKI DAN KAZALIŠTA   Kazalište postaje i opstaje   Povodom Svjetskog dana kazališta, koji se svake godine obilježava 27. ožujka, međunarodnu je poruku kazalištarcima i kulturnoj javnosti...

IZ TALIJINA DVORA

News image

    U spomen Ada Nagy (1920.-2019.)     Dana 26. veljače u 99. godini preminula je glumica Ada Nagy koja je glede dugovječnosti zamalo “sustigla” Zvonimira Rogoza (1887.-1988.),...

Your are currently browsing this site with Internet Explorer 6 (IE6).

Your current web browser must be updated to version 7 of Internet Explorer (IE7) to take advantage of all of template's capabilities.

Why should I upgrade to Internet Explorer 7? Microsoft has redesigned Internet Explorer from the ground up, with better security, new capabilities, and a whole new interface. Many changes resulted from the feedback of millions of users who tested prerelease versions of the new browser. The most compelling reason to upgrade is the improved security. The Internet of today is not the Internet of five years ago. There are dangers that simply didn't exist back in 2001, when Internet Explorer 6 was released to the world. Internet Explorer 7 makes surfing the web fundamentally safer by offering greater protection against viruses, spyware, and other online risks.

Get free downloads for Internet Explorer 7, including recommended updates as they become available. To download Internet Explorer 7 in the language of your choice, please visit the Internet Explorer 7 worldwide page.