Najnoviji broj Hrvatskog slova

Hrvatska kulturna zaklada

Baner

Raspored događanja

TRIBINA HRVATSKO SLOVO UŽIVO

News image

      Na tribini Hrvatsko slovo uživo 21. ožujka 2019. predstavljena je knjiga autora dr. sc. Miroslava Međimorca i akademika Josipa Pečarića: „General Praljak – S prijezirom odbacujem...

Predavanje i razgovor HRVATSKI DEMOGRAFSKI IZAZOVI

News image

?etvrtak, 18. travnja u 19 sati Pozivamo Vas na predavanje i razgovor. prof. dr. sc. Stjepan terc HRVATSKI DEMOGRAFSKI IZAZOVI

Projekcija dokumentarnog filma

News image

      Četvrtak, 11. travnja u 19 sati   Srdačno Vas pozivamo na projekciju dokumentarnog filma     o fra Iliji Barišiću   “OD RAME DO KONGA” Sudjeluje:Ivica Barišić...

ANA GUBERINA - LICE TVOJE TRAŽIM, GOSPODINE

News image

    Otvorena je izložba GALERIJA AZ   ANA GUBERINA   LICE TVOJE TRAŽIM, GOSPODINE Otvorena je do 30. travnja.

Kolumne

KRSTIONICA - PLANINARSKI KRIŽNI PUT HVARSKE BISKUPIJE

News image

  ŽIVI SPOMENIK SVJEDOČENJA VJERE NAŠIH PREDAKA     Ima vjerskih događaja koji po svom značaju i vjerničkom doživljaju nadilaze okvire isključivo vjerskog sadržaja i zavrjeđuju da budu medijski...

DOMOVINSKI RAT - Pokopan Rade Stojić „Raća“

News image

  Pokopan Rade Stojić „Raća“ - hrvatski domoljub, uznik i branitelj   Uz počasne plotune vojske, posljednji ispraćaj Rade Stojića Raće bio je u nedjelju 7. travnja 2019. godine...

DOMOVINSKI RAT - SJEĆANJE NA JOSIPA JOVIĆA

News image

    SJEĆANJE NA JOSIPA JOVIĆA – JUNAKA DOMOVINSKOGa RATA   Prvi hrvatski branitelj koji je život položio na Oltar Domovine   Među mnogima koji su dali svoje živote...

DUHOVNI VELIKANI

News image

  SV. RUŽA IZ VITERBA   - MIRISNI CVIJET   Rođena je  1234. u Viterbu. Otac joj se zvao Ivan a majka Katarina. Još u ranoj dječjoj dobi, imala je...

NARODSKI REČENO (Piše: Anto PRANJKIĆ)

News image

    UČINAK DRUŠTVENIH MREŽA NA NAŠE ŽIVOTE   Stvaranjem novog načina komunikacije, komunikacije na društvenim mrežama, riječ gubi svoju smisao. Na facebooku možete napisati što hoćete i ne...

HRVATSKA ZBILJA - Hrvoje Hitrec

News image

  Bagdasarova Armenija u hrvatskom divot-izdanju   Formatom velika i sjajno dizajnirana, s velikim brojem dojmljvih fotografija, knjiga „Armenija – Noina zemlja“ Artura Rafaeloviča Bagdasarova doista je divot-izdanje kakvo...

Karte na stol

KARTE NA STOL

News image

    Saborskim zastupnicima, hrvatskoj javnostiVjerujemo da Vam je teško slušati kako saborski zastupnik Milorad Pupovac u Hrvatskom saboru igra ulogu gospodara života i smrti, te odlučuje o tome koje su žrtve ubijene u Drugom svjetskom ratu i neposredno nakon njega nevine, a koje su „ostavile krvave tragove“, što bi valjda, u skladu s njegovim izjavama, trebalo značiti da su i trebale tako završiti, ubijene i bačene u jame diljem križnoga puta, sve do Makedonije? Pa bi nam, slušajući njega, bilo zabranjeno nazočiti misi za te ljude. On se...

Glazba

GLAZBENA ŠKOLA PAKRAC

News image

  Iznimno žarište glazbenoga života   priredila: Eva KIRCHMAYER- BILIĆ (pakrackilist.hr)   Prva glazbena škola u Hrvatskoj osnovana odlukom mjerodavnog Ministarstva nakon završetka Domovinskog rata upravo je Glazbena škola...

28. SVEČANOSTI PASIONSKE BAŠTINE

News image

  Kristova Muka i Urskrnuće – temelj zapadnoeuropske umjetnosti   priredila: Eva KIRCHMAYER- BILIĆ   I ove će se godine, u korizmenom vremenu i hodu, dvadeset i osmi put,...

OTKRIVANJE ZABORAVLJENE GLAZBENE OSTAVŠTINE

News image

  Kad „Zora svjetlom svijetli“   Nosač zvuka svećenika i skladatelja Matije pl. Ivšića „Aurora lucis“, nakon predstavljanja u Velikom Kaptolu u Sisku 28. veljače, predstavljen je i u...

SIMFONIJSKi ORKESTAR HRT U KD “VATROSLAVA LISINSKOG” U ZAGREBU

News image

  Majstorski ritam i zvuk udaraljkaša Filipa Merčepa   Brojnu publiku privukao je na posljednji koncert Majstorskoga ciklusa Simfonijskog orkestra HRT-a „Ritam i zvuk“, 28. veljače 2019., nastup mladoga...

Četvrtak, 11 Travanj 2019 14:15   

Skretni?ar misli

Kad god se povede javni razgovor o jezičnome čistunstvu i novotvorenicama, treba biti oprezan jer dio javnosti kao da jedva čeka da se koji jezikoslovac zaleti kako bi ga ismijao njegovim oružjem, tj. novotvorenicama nastalim po obrascu koji je osmislio

Kad se otisnemo tamo daleko, odakle se i visovi čine tek točkicama na obzoru, sunce nam i vjetar ostavljaju tragove na licu, povlačenje mreža žulja nam ruke, a tišina se urezuje u dušu jer katkad peče jače od soli. Isprva uočavamo svaku boru, melemima mažemo svaki žulj i tišinu razbijamo razgovorima sa samim sobom kako bismo sebe prevarili da tu na debelu i pustu moru negdje sred razmeđa triju obala nijesmo sami. Povicima tjeramo gorku nesanicu i utvare koje nas opsjedaju. Onda, kad se na taj nemirni spokoj naviknemo, tišina nas opije i utvare se prometnu u znance, koji nam poje stihove samo nama znane, zagude na starim glazbalima i zabalaju tance kojima nas je mamila mjesečina. Odjednom putovanje postane svrhom, a tišina odabirom jer se bojimo rana s kopna i pogleda koji peku, žuljeva u koje nam zagledaju i bora zadanih valima nemira vlastite duše. Bojimo se da nas neće razumjeti kad zaustimo i da nam se poznata vrata neće otvoriti jer smo takvi, iscrpljeni tišinom, raščinjeni solju i izmučeni vjetrom, slabi i željni pripovijedanja priča za koje više nema ni slušatelja ni jezika, tek sjenama onih koji su se otisnuli puni nade i snova u vrle nove svjetove kako bi pronašli ljupka mjesta i u njima ljude blize. Povratkom kao da bismo se priznali dvostruko prognanim sinovima Evinim te stoga plutamo začahureni u vlastita nespoznanja i zatravljeni usporednim svjetovima koje stvorismo. No kad nam se u najmrklijemu dijelu noći s kopna pošalje blišćavac, kidamo nevidljive opne kojima smo spleteni i poželimo da više nikad ne ispričamo nijednu priču jer naše priče nikako da prestanu biti tužne.
Kad god se povede javni razgovor o jezičnome čistunstvu i novotvorenicama, treba biti oprezan jer dio javnosti kao da jedva čeka da se koji jezikoslovac zaleti kako bi ga ismijao njegovim oružjem, tj. novotvorenicama nastalim po obrascu koji je osmislio. Kao i u mnogo čemu, Hrvat jeziku rijetko prilazi sustavno, obično se postupa kako komu dođe, pa se naljepnice lijepe ovisno o strani. Nedavno tako čuh od kolega da studentima pojedini sveučilišni profesori djelatnost matične mi ustanove katkad podrugljivo opisuju kao izmišljanje novih riječi, a drugi su, pak, mišljenja da se premalo toga zamjenjuje te da bi se gotovo svaka strana riječ trebala zamijeniti domaćom. I jedni i drugi zapravo, namjerno ili nenamjerno, precjenjuju mogućnosti jezikoslovaca jer je, kao i u svemu, stvarna moć negdje drugdje, a hoće li se neka novotvorenica uvriježiti, ovisi o glasu javnosti, ali i o samoproglašenim glasnogovornicima naroda koje je teško ušutkati jednokratnim postupkom (poglavito ako on problematizira već riješena pitanja) jer se on odmah, opravdano ili neopravdano, ismije. Ismijavanje se samoproglašenih glasnogovornika naroda i boraca za navodnu jezičnu demokraciju znatno sporije, ali učinkovitije rješava sustavnim i tihim radom. Zanimljivi su pritom argumenti protiv zamjene pojedinih posuđenica hrvatskim riječima. Tako se navodi sinonimni niz rajngla – teća – šerpa kao primjer zašto nije potrebna standardnojezična riječ ili barem nadređenica (zdjela) iako je sasvim jasno da jest barem iz dvaju razloga. Prvo, sinonimija je zgodna za pjesništvo, ali nije za katalog posuđa. Drugo, ona stvara nerazumijevanje. To mogu potvrditi na osobnome primjeru jer prije dolaska u Zagreb kao dvostruki južnjak, priznajem, nisam imao pojma što je rajngla, a i katalog s rajnglom u Dalmaciji ne bi izazvao pomamu kupaca. Standardnojezična je riječ još potrebnija kako bi se sinonimni niz kaciol(a)/kaćola/kačola – kutlača – šeflja – kevdžija – paljak – kačica – grabljača u hrvatskome standardnom jeziku prevladavao riječima grabilica ili zaimača. O nazivima za voće i vrste ribe nije potrebno ni govoriti te je zapravo jasno da je zbog općega razumijevanja znatno uputnije uz lokalizme, regionalizme i dijalektizme (koje nipošto ne treba izbaciti iz uporabe u kući te užemu i širemu zavičaju) imati i standardnojezičnu (po mogućnosti hrvatsku) riječ kako ne bismo na riječ šerpa reagirali poput Šerpa u Nepalu kad ih upitaju imaju li svoju riječ za žegu. Nadalje, jedna stavotvoriteljica (a bilo je i jezikoslovaca koji su slično mislili) tvrdi da se jezik sam kuje i „izmišlja“, što je posve nespojivo s hrvatskom (naravno ne samo hrvatskom) stvarnošću. U područjima pod osmanlijskom vlašću turcizmi u službenoj uporabi ne bi nestali sami od sebe da tadašnji jezikoslovci i vlasti (jer bez vlasti bi zaludu bila jezikoslovna rabota) nisu zavirivali u jezičnu i književnu prošlost te posegnuli za temeljnim hrvatskim leksikom, što se postupno odrazilo i u mjesnim govorima u koje su predstavnici velikih sila prethodno ubacivali vlastite riječi. Narod nije imao nazive za sve kemijske spojeve ili dijelove strojeva, pa ih je netko morao osmisliti i, što je još važnije, uspostaviti nazivoslovne obrasce i načela nastajanja naziva. Početkom 1990-ih netko je morao osmisliti i dijelom oživjeti hrvatsko vojno nazivlje, a danas netko usustavljuje oglašivačke i informatičke nazive. Sve se navedeno može svesti pod pojam jezičnoga planiranja, koje zahtijeva mnogo strpljenja i vremena, mukotrpnoga objašnjavanja i diplomatskoga umijeća jer se samo jednim nesmotrenim potezom poništavaju godine napornoga rada. Stoga se uvijek ražalostim kad stihija prevlada sustav i sve se vrati na početak. Valja žuriti polako da ne posrnemo te raditi marno i sustavno ne podmećući si noge traženjem rješenja za prevladane probleme.
Mirandolinu je, pak, zamijenio mrki brkajlija. Donoseći mi objed, zaboravio je na kruh. Nasreću, bio sam već kupio pogaču i kad je stiglo jelo, imao sam čime pomazati tanjure. Brkotu ništa nije bilo jasno jer nije vidio vrelo mojega zaimanja, a u tražilicu svojega pametnofona (da i ja skujem kakvu kovanicu kad mi je već susjed bio kovač) vidjeh da ukucava: Račun bez krčmara.

Domagoj VIDOVIĆ

 

Likovnost

OBRISI (Piše: Branka Hlevnjak)

News image

  Sinergija Zlatice Kovačićek-Poljan i Josipa Poljana   Skupna izložba slikarice i kipara u Galeriji “Vladimir Filakovac” u Zagrebu  svakako ima svojih prednosti. Dvodimenzionalni izričaj u kombinaciji s trodimenzionalnim...

L O V R I J E N A C

News image

    L O V R I J E N A C   Najljepši rođendan provedoh u mirisnom Dubrovniku, s pitosporom u glavnoj ulozi. Kao petogodišnjak u teget-odori s...

Kazališna nadahnuća Joze Kljakovića

News image

    Kazališna nadahnuća Joze Kljakovića   Scenografija Joze Kljakovića za Dubrovački diptihon i Dubravku koji se ovom izložbom po prvi put predstavljaju javnosti, nastale su dvadesetih godina prošlog...

OBRISI (Piše: Branka Hlevnjak)

News image

  Uz odlazak Ivana Obsiegera(Koprivnica 11. siječnja 1939. - Zagreb, 21. ožujka 2019.)     Kad se spomene ime Ivana Obsiegera asociraju se dva značajna lokaliteta nezaboravnih događanja, izložbi...

Film i TV

PREMIJERA U SPLITSKOM GK LUTAKA

News image

  Bajkovita likovnost   Lilian Muur, Mali rakun u režiji Ljudmile Fedorove     U Gradskom kazalištu lutaka Split 15. ožujka izvedena je peta ovosezonska premijera, predstava “Mali rakun”,...

Književnost

Mladen VUKOVIĆ

News image

  Stihovi i aforizmi Ivana Bradvice   Stih i aforizam su kratke književne vrste u kojima se najdublje zrcali čarolija umjetnosti riječi, koji često žive u lirskoj simbiozi, međusobno...

NATJEČAJ MATICE HRVATSKE VUKOVAR

NATJEČAJ MATICE HRVATSKE VUKOVAR Nastojeći promicati vrjednote stvaranja i obrane hrvatske države te potaknuti književno stvaralaštvo na tu temu, predsjedništvo Ogranka Matice hrvatske u Vukovaru raspisujePeti natječaj za kraće književno...

Nikola BIĆANIĆ Nadahnuće vjerom i domoljubljem

News image

  Marija Vukić-Perković:Uzdah, Ogranak Matice hrvatske, Zadar, 2018.     Poslije zbirka Sunce iza oblaka (2003.), Velebite, postajo moje ljubavi (2006.) i Što ljubav može (2009.), Uzdah je četvrta...

Đuro VIDMAROVIĆ Svijet u pjesničkim detaljima

News image

Ljerka Vladović: Žene šetaju, Ogranak Matice hrvatske,  Zaprešić, 2018.     Ljerka Vladović (diplomirala na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu i Muzičkoj akademiji), djeluje više godina kao profesorica na Glazbenoj školi, pjesnikinja...

Šport

PORT (Pie: Tomislav OVAGOVI?)

News image

Poezija na parketu Kako je „Jugoplastika“ 1989. godine iznenadila samo one koji nisu vjerovali da na Gripama niče najbolja europska momčad 20. stoljeća Ako je...

Kazalište

IZ TALIJINA DVORA

News image

  NAGRADA “Iso Velikanović” Mati Marasu     Nagradu za životno djelo “Iso Velikanović” za 2018. dobio je prevoditelj Mate Maras, a godišnja nagrada dodijeljena je prevoditeljici Andi Bukvić-Pažin...

IZ TALIJINA DVORA

News image

    U SPOMEN Josip Zovko(1970. - 2019.)     Nemilosrdna smrt odnosi Talijinu djecu, odnosi veterane i zaslužnike ali i Talijine mlađahne privrženike poput, primjerice, darovitoga mladića Roberta...

IZ TALIJINA DVORA

News image

  UZ SVJETSKI DAN KAZALIŠTA   Kazalište postaje i opstaje   Povodom Svjetskog dana kazališta, koji se svake godine obilježava 27. ožujka, međunarodnu je poruku kazalištarcima i kulturnoj javnosti...

IZ TALIJINA DVORA

News image

    U spomen Ada Nagy (1920.-2019.)     Dana 26. veljače u 99. godini preminula je glumica Ada Nagy koja je glede dugovječnosti zamalo “sustigla” Zvonimira Rogoza (1887.-1988.),...

Your are currently browsing this site with Internet Explorer 6 (IE6).

Your current web browser must be updated to version 7 of Internet Explorer (IE7) to take advantage of all of template's capabilities.

Why should I upgrade to Internet Explorer 7? Microsoft has redesigned Internet Explorer from the ground up, with better security, new capabilities, and a whole new interface. Many changes resulted from the feedback of millions of users who tested prerelease versions of the new browser. The most compelling reason to upgrade is the improved security. The Internet of today is not the Internet of five years ago. There are dangers that simply didn't exist back in 2001, when Internet Explorer 6 was released to the world. Internet Explorer 7 makes surfing the web fundamentally safer by offering greater protection against viruses, spyware, and other online risks.

Get free downloads for Internet Explorer 7, including recommended updates as they become available. To download Internet Explorer 7 in the language of your choice, please visit the Internet Explorer 7 worldwide page.