Najnoviji broj Hrvatskog slova

Hrvatska kulturna zaklada

Baner

Raspored događanja

TRIBINA HRVATSKO SLOVO UŽIVO

News image

      Na tribini Hrvatsko slovo uživo 21. ožujka 2019. predstavljena je knjiga autora dr. sc. Miroslava Međimorca i akademika Josipa Pečarića: „General Praljak – S prijezirom odbacujem...

Predavanje i razgovor HRVATSKI DEMOGRAFSKI IZAZOVI

News image

?etvrtak, 18. travnja u 19 sati Pozivamo Vas na predavanje i razgovor. prof. dr. sc. Stjepan terc HRVATSKI DEMOGRAFSKI IZAZOVI

Projekcija dokumentarnog filma

News image

      Četvrtak, 11. travnja u 19 sati   Srdačno Vas pozivamo na projekciju dokumentarnog filma     o fra Iliji Barišiću   “OD RAME DO KONGA” Sudjeluje:Ivica Barišić...

ANA GUBERINA - LICE TVOJE TRAŽIM, GOSPODINE

News image

    Otvorena je izložba GALERIJA AZ   ANA GUBERINA   LICE TVOJE TRAŽIM, GOSPODINE Otvorena je do 30. travnja.

Kolumne

KRSTIONICA - PLANINARSKI KRIŽNI PUT HVARSKE BISKUPIJE

News image

  ŽIVI SPOMENIK SVJEDOČENJA VJERE NAŠIH PREDAKA     Ima vjerskih događaja koji po svom značaju i vjerničkom doživljaju nadilaze okvire isključivo vjerskog sadržaja i zavrjeđuju da budu medijski...

DOMOVINSKI RAT - Pokopan Rade Stojić „Raća“

News image

  Pokopan Rade Stojić „Raća“ - hrvatski domoljub, uznik i branitelj   Uz počasne plotune vojske, posljednji ispraćaj Rade Stojića Raće bio je u nedjelju 7. travnja 2019. godine...

DOMOVINSKI RAT - SJEĆANJE NA JOSIPA JOVIĆA

News image

    SJEĆANJE NA JOSIPA JOVIĆA – JUNAKA DOMOVINSKOGa RATA   Prvi hrvatski branitelj koji je život položio na Oltar Domovine   Među mnogima koji su dali svoje živote...

DUHOVNI VELIKANI

News image

  SV. RUŽA IZ VITERBA   - MIRISNI CVIJET   Rođena je  1234. u Viterbu. Otac joj se zvao Ivan a majka Katarina. Još u ranoj dječjoj dobi, imala je...

NARODSKI REČENO (Piše: Anto PRANJKIĆ)

News image

    UČINAK DRUŠTVENIH MREŽA NA NAŠE ŽIVOTE   Stvaranjem novog načina komunikacije, komunikacije na društvenim mrežama, riječ gubi svoju smisao. Na facebooku možete napisati što hoćete i ne...

HRVATSKA ZBILJA - Hrvoje Hitrec

News image

  Bagdasarova Armenija u hrvatskom divot-izdanju   Formatom velika i sjajno dizajnirana, s velikim brojem dojmljvih fotografija, knjiga „Armenija – Noina zemlja“ Artura Rafaeloviča Bagdasarova doista je divot-izdanje kakvo...

Karte na stol

KARTE NA STOL

News image

    Saborskim zastupnicima, hrvatskoj javnostiVjerujemo da Vam je teško slušati kako saborski zastupnik Milorad Pupovac u Hrvatskom saboru igra ulogu gospodara života i smrti, te odlučuje o tome koje su žrtve ubijene u Drugom svjetskom ratu i neposredno nakon njega nevine, a koje su „ostavile krvave tragove“, što bi valjda, u skladu s njegovim izjavama, trebalo značiti da su i trebale tako završiti, ubijene i bačene u jame diljem križnoga puta, sve do Makedonije? Pa bi nam, slušajući njega, bilo zabranjeno nazočiti misi za te ljude. On se...

Glazba

GLAZBENA ŠKOLA PAKRAC

News image

  Iznimno žarište glazbenoga života   priredila: Eva KIRCHMAYER- BILIĆ (pakrackilist.hr)   Prva glazbena škola u Hrvatskoj osnovana odlukom mjerodavnog Ministarstva nakon završetka Domovinskog rata upravo je Glazbena škola...

28. SVEČANOSTI PASIONSKE BAŠTINE

News image

  Kristova Muka i Urskrnuće – temelj zapadnoeuropske umjetnosti   priredila: Eva KIRCHMAYER- BILIĆ   I ove će se godine, u korizmenom vremenu i hodu, dvadeset i osmi put,...

OTKRIVANJE ZABORAVLJENE GLAZBENE OSTAVŠTINE

News image

  Kad „Zora svjetlom svijetli“   Nosač zvuka svećenika i skladatelja Matije pl. Ivšića „Aurora lucis“, nakon predstavljanja u Velikom Kaptolu u Sisku 28. veljače, predstavljen je i u...

SIMFONIJSKi ORKESTAR HRT U KD “VATROSLAVA LISINSKOG” U ZAGREBU

News image

  Majstorski ritam i zvuk udaraljkaša Filipa Merčepa   Brojnu publiku privukao je na posljednji koncert Majstorskoga ciklusa Simfonijskog orkestra HRT-a „Ritam i zvuk“, 28. veljače 2019., nastup mladoga...

Četvrtak, 11 Travanj 2019 15:00   
Mladen VUKOVIĆ

 

Stihovi i aforizmi Ivana Bradvice

 

Stih i aforizam su kratke književne vrste u kojima se najdublje zrcali čarolija umjetnosti riječi, koji često žive u lirskoj simbiozi, međusobno prelijevajući biserne igre slova i zlatnjake mudrosti jedno iz/u drugo/ga. Budući da oboje traže načitanog čitatelja, krug im je poštovatelja sužen, lirsko su cvijeće koje otkrivaju i beru samo sladokusci blistavih i britkih pera. Aforizam je najkraći, lapidarni izričaj, hibrid koji živi na granici stiha i proze, a kada može sam stajati kao utvrda stila i smisla, preraste u autohtoni diskurs. Ivan Bradvica hrvatski je književnik koji već u četvrtoj knjizi zajednički ukoričuje i stih i aforizam, dvoriječje koje ispire obje strane životne medalje.
Bradvica je životnim pozivom graditelj, a u svojim zrelim i umirovljeničkim danima marno, poput bradve i bradvice, teše i gradi svoju kuću stiha, u kojoj su čvrsto prizemlje aforizamski izričaji koji imaju naslov, što i nije čest primjer ortodoksnih aforističara. Te plodotvorne sudare nasuprotja, doumke, mozgalice i razumnice naziva osmislicama, među kojima su neke osrokovljene, i zapravo epigrami ako se ispišu u stihu. Teme autorovih ljekovitih i mudroslovnih uboda su prizemnosti, neukosti, bahatost, lažotvorje, mržnja i pojedinčeva zloća, mutivoda i vlastolizaca, kao i aktualne boljke cijelog društva, ne samo ljubljene nam domovine nego su na nišanu i širi svjetski gabariti (europski imperijalizam, globalisti i drugi isti...). Aforist napuhane glave želi spustiti na zemlju, prizemljiti i približiti otkucaju srca i uzdahu duše. Opomene su to čovjeku – “beznačajnici svemirskoj” da krene poniznijim, skrušenijim i samokritičkijim putem, otkrivajući prozore svojih obzora: “Između svjetla istine i osjetila kut je spoznaje. “Uronjen u hrvatsku zbilju hipokratski prepoznaju nam dijagnozu: “Komunistička grabež: očevi nacionalizirali, sinovi privatizirali, unuci sve skrivali.” Tko smo mi da sudimo, ali ipak, ako ima neke utjehe u prednost pod kapom nebeskom, u ovom privremenom dijelu vječnosti, onda nam autor poručuje: “Nečistu savjest život kažnjava za života.”Aforizamlje se peče u brusionici iz koje pršti prašina zvjezdanih osmišljaja koji svjedoče ono umjetničko geslo “manje je više”, pučki rečeno – znati stati!
Na prvom katu Bradvičine devete kuće, devete knjige, deveto čuđenje u svijetu, misaone su pjesme poredane abecednim redom u kojima autor promišlja svakodnevlje, rituale prirode i ljudskih navika, od kiše do ispijanja kave. Pisac se igra rimama, gomila ih u zanimljiva poetska čvorišta, katkada i zaškripe, u sretnim kairoskim nadahnutim trenutcima rode se neobični i poučni pjesmotvori. U većem dijelu stihova autor je filozof blizak zdravoj narodnoj pameti koji izlijeva svoje osjećaje i poglede o nekim etičkim i estetskim temama užurbanog nam suvremenog života u kojemu tehnološka dosegnuća drobe i mrve zadnje mrvice humanog i obiteljskog sklada. Rado ističe ljudske vrline – dobrotu, savršenstvo, životne radosti, iskreni život u kojemu iskra iskrama vlada: “Kad prohodao sam /dočekala me stijena / pa njen kamen / ušli su u me / postao sam stijena / njezin kamen” (Iskra). Redaju se pjesnikovi okušaji o razumu, misli, univerzalnoj istini, zahvali, ideji (“bez ideje / nema bogatstva života”), fantaziji, hijerarhiji, inflaciji nagrada i sličnim poticajima koji sugeriraju da moderni čovjek često gubi dobru mjeru zlatne sredine, pozivajući na traganja za “malo u svemu mjere” (Malo). Znakovito je iskazao načela ljepote življenja: “dan za se / od vječnosti krasti... / dobrotu dobrotom nagrađivati / ljubavlju zahvaljivati / lijepo u lijepom bivati” (Lijepo li je).
Najveći dio stihovlja natopljen je domoljubnim motivima, koje prerasta u osebujno domotužje, uz toliko pohlepe i licemjerja naših sunarodnjaka, pomanjkanju istinskog domoljublja, mahanju parolama, egzodusu i izumiranju Lijepe Naše, obamrlosti države koja nema spasonosnog recepta izlaska iz recesija i kriza već se zabavila sama sobom: “nove afere svježe / koje do straha kosti ježe” (Protiv bolesti), u sveopćem bezdušju gubi se i svjetlo optimizma: “nema nade / sve se krade / od javnosti krije / poštenima za život nije (Izopačeno stanje). Preduvjet boljem životu naroda je zdravi krvotok gospodarstva, a ni tamo ne cvjetaju ruže uz visoke poreze i namete, uz socijalno frigidne poslodavce pa autor priznaje: “sanjam Hrvatsku / u kojoj rad se cijeni” (Sanjam Hrvatsku). Pisac zavjetno moli “za življenje duševnije / za življenje pravednije” (Hrvatska danas), vapi za časnim imenom: “da se Hrvat vječno / kulturnim i ponosnim poima” (888).
Kao tradicionalistu i kršćaninu, pjesniku je nemoguće ne zagaziti i u duhovni potok opjevanim vjerskim motivima hodočašća, molitve, traženja nebeske nit Stvoritelja, uz spomene Krist, pape Franje i Vatikana. Nije zaboravio svoje zavičajne korijene: “Moj je korijen / dubok tisućama naraštaja” (Korijen), ni gromku grlenu jeku gangaša (koju je i UNESCO zaštitio pod imenom ojkavice): “iskazati sebe kao gospodara / koji s gangom nebo para” (Gangaš).
Da su pjesme pisane u ljeto 2018. jasno je po nekoliko ustihovljenih zahvala nagometašima Hrvatske koji se na Svjetskom prvenstvu u Rusiji okitiše povijesnim srebrom, kao i njihovim predvodnicima na terenu Luki Modriću i izborniku Zlatku Daliću, kojima su se na nezaboravnim nacionalnim ilinštačkim feštama poklonili milijuni Hrvata na našim ulicama i trgovima.
S pouzdanjem u riječ, autor se poigrava i grafičkim ludizmom te je u pjesmi izgledom u obliku vaze opjevao sva njezina duhovna i semantička prostranstva: “riječ je život / koja se uči i sva ne nauči” (Jedna riječ), a pjesmi Rutinska miriši na varijaciju krležijanskih poruka iz kajkavske pjesme Khevenhiller. A pravi pjesnik je i kovač novih riječi pa je u naš govor zalepršao neke svježe i manje rabljene imenice obogaćenica, imac, sličnomišljenik, ili glagol snavlja, a ponajbolje su mi dvije brojalice (simpatične i za mlađe čitatelje) s novim nazivljima sedam dana u tjednu, Lagani tjedan za lijenčine i feštaroše, Tegobni tjedan za radoholičare i trudbenike, s duhovitim iskazima tulumenjak, otrežnjenjak, napornjak, umornjak...
U kreativnim traganjima za “zrakom radosti”, pojeći o smislu pjesnikovanja, autor žali: “Ima previše toga / što u pjesmu / ne može stati” (Tijesna pjesma), podsjetivši na staru misao Antuna Pavlovića Čehova kako treba pisati tako da mislima bude široko, a riječima tijesno. Ivan Bradvica ispisao je još jednu knjigu u kojoj je dobrim dijelom riječima tijesno, ali će istjerati tjeskobu iz čitateljevih grudi, dok je bude držao u rukama, šireći mu obzorja za lijet mislima,

 

Likovnost

OBRISI (Piše: Branka Hlevnjak)

News image

  Sinergija Zlatice Kovačićek-Poljan i Josipa Poljana   Skupna izložba slikarice i kipara u Galeriji “Vladimir Filakovac” u Zagrebu  svakako ima svojih prednosti. Dvodimenzionalni izričaj u kombinaciji s trodimenzionalnim...

L O V R I J E N A C

News image

    L O V R I J E N A C   Najljepši rođendan provedoh u mirisnom Dubrovniku, s pitosporom u glavnoj ulozi. Kao petogodišnjak u teget-odori s...

Kazališna nadahnuća Joze Kljakovića

News image

    Kazališna nadahnuća Joze Kljakovića   Scenografija Joze Kljakovića za Dubrovački diptihon i Dubravku koji se ovom izložbom po prvi put predstavljaju javnosti, nastale su dvadesetih godina prošlog...

OBRISI (Piše: Branka Hlevnjak)

News image

  Uz odlazak Ivana Obsiegera(Koprivnica 11. siječnja 1939. - Zagreb, 21. ožujka 2019.)     Kad se spomene ime Ivana Obsiegera asociraju se dva značajna lokaliteta nezaboravnih događanja, izložbi...

Film i TV

PREMIJERA U SPLITSKOM GK LUTAKA

News image

  Bajkovita likovnost   Lilian Muur, Mali rakun u režiji Ljudmile Fedorove     U Gradskom kazalištu lutaka Split 15. ožujka izvedena je peta ovosezonska premijera, predstava “Mali rakun”,...

Književnost

Mladen VUKOVIĆ

News image

  Stihovi i aforizmi Ivana Bradvice   Stih i aforizam su kratke književne vrste u kojima se najdublje zrcali čarolija umjetnosti riječi, koji često žive u lirskoj simbiozi, međusobno...

NATJEČAJ MATICE HRVATSKE VUKOVAR

NATJEČAJ MATICE HRVATSKE VUKOVAR Nastojeći promicati vrjednote stvaranja i obrane hrvatske države te potaknuti književno stvaralaštvo na tu temu, predsjedništvo Ogranka Matice hrvatske u Vukovaru raspisujePeti natječaj za kraće književno...

Nikola BIĆANIĆ Nadahnuće vjerom i domoljubljem

News image

  Marija Vukić-Perković:Uzdah, Ogranak Matice hrvatske, Zadar, 2018.     Poslije zbirka Sunce iza oblaka (2003.), Velebite, postajo moje ljubavi (2006.) i Što ljubav može (2009.), Uzdah je četvrta...

Đuro VIDMAROVIĆ Svijet u pjesničkim detaljima

News image

Ljerka Vladović: Žene šetaju, Ogranak Matice hrvatske,  Zaprešić, 2018.     Ljerka Vladović (diplomirala na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu i Muzičkoj akademiji), djeluje više godina kao profesorica na Glazbenoj školi, pjesnikinja...

Šport

PORT (Pie: Tomislav OVAGOVI?)

News image

Poezija na parketu Kako je „Jugoplastika“ 1989. godine iznenadila samo one koji nisu vjerovali da na Gripama niče najbolja europska momčad 20. stoljeća Ako je...

Kazalište

IZ TALIJINA DVORA

News image

  NAGRADA “Iso Velikanović” Mati Marasu     Nagradu za životno djelo “Iso Velikanović” za 2018. dobio je prevoditelj Mate Maras, a godišnja nagrada dodijeljena je prevoditeljici Andi Bukvić-Pažin...

IZ TALIJINA DVORA

News image

    U SPOMEN Josip Zovko(1970. - 2019.)     Nemilosrdna smrt odnosi Talijinu djecu, odnosi veterane i zaslužnike ali i Talijine mlađahne privrženike poput, primjerice, darovitoga mladića Roberta...

IZ TALIJINA DVORA

News image

  UZ SVJETSKI DAN KAZALIŠTA   Kazalište postaje i opstaje   Povodom Svjetskog dana kazališta, koji se svake godine obilježava 27. ožujka, međunarodnu je poruku kazalištarcima i kulturnoj javnosti...

IZ TALIJINA DVORA

News image

    U spomen Ada Nagy (1920.-2019.)     Dana 26. veljače u 99. godini preminula je glumica Ada Nagy koja je glede dugovječnosti zamalo “sustigla” Zvonimira Rogoza (1887.-1988.),...

Your are currently browsing this site with Internet Explorer 6 (IE6).

Your current web browser must be updated to version 7 of Internet Explorer (IE7) to take advantage of all of template's capabilities.

Why should I upgrade to Internet Explorer 7? Microsoft has redesigned Internet Explorer from the ground up, with better security, new capabilities, and a whole new interface. Many changes resulted from the feedback of millions of users who tested prerelease versions of the new browser. The most compelling reason to upgrade is the improved security. The Internet of today is not the Internet of five years ago. There are dangers that simply didn't exist back in 2001, when Internet Explorer 6 was released to the world. Internet Explorer 7 makes surfing the web fundamentally safer by offering greater protection against viruses, spyware, and other online risks.

Get free downloads for Internet Explorer 7, including recommended updates as they become available. To download Internet Explorer 7 in the language of your choice, please visit the Internet Explorer 7 worldwide page.