Stjepan Šulek: Eksplozivne svjetske politike

Imamo pred očima predsjednika Kine, Rusije i drugih vođa država koji traže nove strategije. Mnogi već govore o hladnom ratu, koji bi se zasnivao i na tehnologiji. Američka politika s velikim negodovanjem promatra kinesko pitanje. Lako je moguće da se brzo dogodi sukob u svezi s Tajvanom. Takav rat bi promijenio ravnotežu cijelog azijskog prostora. U tom slučaju i Europa bi se našla teškoj situaciji

Po cijelom svijetu se govori o budućnosti demokracije. Odgovori na ta pitanja nisu dani. Tema je eksplozivna, ako imamo pred očima predsjednika Kine, Rusije i drugih vođa država koji traže novu strategiju. Mnogi već govore o hladnom ratu, koji bi se zasnivao i na tehnologiji. Američka politika s velikim negodovanjem promatra kinesko pitanje. Zapad želi znati što Kina zapravo želi. Lako je moguće da se brzo dogodi sukob u svezi s Tajvanom. Ratna opasnost nije isključena – smatraju analitičari. Takav rat bi promijenio ravnotežu cijelog azijskog prostora. U tom slučaju i Europa bi se našla teškoj situaciji. Njemačka bi bila veliki gubitnik na području međusobne trgovine. Komunistička partija Kine koristi sve činjenice da kontrolira svoj narod, a i cijeli svijet. Može li i snažnu Njemačku?

Politička pozornica

Dana 9. prosinca novi kancelar socijaldemokrat i dosadašnji ministar financija Olaf Scholz poklonio se Njemačkoj i među inim izjavio da će vanjska politika biti u njegovim rukama. To je – kažu neke novine – zaboljelo ministricu vanjskih poslova Annalenu Baerbock, koja je odmah drugi dan nakon sastava nove vlade otputovala u Pariz, gdje je bila svečano primljena. Ona je članica stranke Zelenih i aktivna u borbi za spas prirode i izbjeglica iz Azije i Afrike. Na strani je Ukrajine. Nije prijateljica Putina i njegovih planova glede Ukrajine i njegovih planova u svezi s Europom. Nakon posjeta Parizu, ministrica vanjskih poslova otišla je u Bruxelles i u Varšavu. To je iznenadilo novog kancelara, koji je deveti kancelar nakon Drugoga svjetskog rata. Novu vladu čine socijaldemokrati, Zeleni i liberali (FDP). Predsjednik liberala Christian Lindner preuzeo je ulogu ministra financija. Kancelar i članovi vlade namjeravaju odlučno utjecati na cijepljenje necijepljenih ljudi. Ministrica vanjskih poslova svojedobno je kritizirala Hrvatsku zbog zaustavljanja izbjeglica na bosansko-hrvatskoj granici. No, kako ona brani suverenost Ukrajine, bilo bi logično da malo bolje pogleda situaciju na spomenutoj granici. To više što najveći dio izbjeglica gubi živote u morima, što Europska unija do sada nije bila u stanju zaustaviti. Jedna kritika u svezi s izbjeglicama na hrvatsko-bosanskoj granici nikako ne bi smjela zaustaviti Schengensku zonu. Vjerujemo da će europske države biti na strani Hrvatske, zemlje ljepote i europske kulturne i znanstvene prošlosti. Kako će se nakon odlaska s dužnosti kancelarice Angele Merkel u Njemačkoj razvijati demokracija, valja biti optimist. Novi kancelar dobio je odmah prijateljske riječi od kršćanskog demokrata  Friedricha Merza, dosadašnjeg najoštrijeg protivnika. Merz: “Nadamo se da će Scholz biti uspješan u vođenju savezne vlade. Ako to ne bi bio slučaj, onda bi to mi u parlamentu stavili na dnevni red… Mi sad imamo dosta vremena da promatramo kako će se stvari razvijati.” To ćemo zasigurno činiti i mi u Hrvatskoj, jer u Njemačkoj ima mnogo Hrvata koji su pomogli i danas pomažu izgradnji njemačkog života. Politika nije samosvrhovitost, izjavio je nedavno bivši predsjednik parlamenta, kršćanski demokrat dr. Wolfgang Schaeble.”Mi kao političari ne služimo vlastitim interesima nekih društvenih skupina, nego mi služimo zajednici… Bez kompromisa nije moguća suradnja, posebno kad se radi o više stavova.. Parlamentarna demokracija u Njemačkoj položila je bezprimjerni ispit i to će nas iskustvo ohrabrivati u novim globalnim izazovima…”

Uz obljetnicu smrti dr. Tuđmana

Vratimo se u Hrvatsku. Desetog prosinca 1999. preminuo je naš otac Repubblike Hrvatske dr. Franjo Tuđman.Tom tužnom prigodom želim citirati dio svojeg teksta pod naslovom “Dr. Franjo Tuđman u svjetlu hrvatskog iseljeništa i stranih medija”, koji je objavljen u knjizi “Dani dr. Franje Tuđmana – Hrvati kroz stoljeća. Općina Veliko Trgovišće 2010.” Citiram ukratko: “U ovom prilogu želim prikazati kako je dr. Tuđman primljen u hrvatskoj političkoj emigraciji od sedamdesetih do početka dvadesetih godina prošlog stoljeća i kako su budućeg hrvatskog predsjednika prihvatili međunarodni, posebno njemački mediji. Pokušao sam ponovno – s odmakom – ući u trag između idejne veze dr- Franje Tuđmana i iseljeništva u kojem sam i ja sudjelovao… Brojni hrvatski intelektualci koji su u iseljeništvu patili zbog toga jer ih se moglo odmah optuživati da su fašisti i rasisti kada su se deklarirali kao Hrvati, odahnuli su 80-godina pojavom jednog giganta iz Zagreba koji se usudio cijelom hrvatskom i jugoslavenskom tužilaštvu i svijetu dići glas istine u obrani Hrvatske i hrvatstva na temeljima pravedne borbe hrvatskoga naroda za svoju samostalnost. On je na jedan novi način iznosio hrvatsku problematiku, što je nadilazilo unitarističko-jugoslavensku retoriku i dosadašnji emigrantski govor. Time je dr. Franjo Tuđman privukao pažnju ne samo iseljeništva, nego i strane medijske izvjestitelje i komentatore, te se takoreći pridružio sličnim disidentima iz ondašnjih socijalističkih država istočne i jugoistočne Europe. Sudbina hrvatskoga naroda je htjela da je upravo njemu najviše uspjelo suvremenim i originalnim načinom pristupa hrvatstvu udariti temelje duhovne i političke promjene cijeloga hrvatskog naroda…”

Neka ove riječi budu zabilježene u Hrvatskom slovu u povodu obljetnice smrti prvoga hrvatskog predsjednika (10. prosinca 1999.), neizbrisivog stvaratelja hrvatske države zajedno s gotovo cijelim hrvatskim narodom u Domovini i u emigraciji. Hvala Ti, Predsjedniče, na svemu što si učinio za nas. Možda bi bio tužan kad bi ustao iz groba i vidio što se opet događa u našoj Domovini.

Počivaj u miru Božjem.

Što se budućnosti Hrvatske tiče, ona je neizvjesna. Ovdje se suviše ljudi vuče po sudovima. Sve je previše krizno. Teško je zamisliti nove političare koji se ne bi stalno svađali.

Oni ne zastupaju građane kao političari u Njemačkoj, gdje je Angela Merkel svoju zemlju digla na razinu najvažnije države u Europskoj uniji. S njom nismo bili zadovoljni ali moramo priznati njenu veličinu u vlastitoj zemlji. Hrvatska je nerazvijena. Nema ovdje političara poput Stjepana Radića, Ante  Starčevića, i Franje Tuđmana. Ovdje se stalno šire razne iluzije, ideje  da će Hrvatska imati veliku ulogu u EU. To bi bilo lijepo, ali izgleda da je sve kasno, pogotovo što je Unija raskoljena, a na Balkanu je sve u neredu, jer tamošnje države nisu suverene i tamo sve jednog dana može puknuti na račun hrvatske.