Hrvatskim ekonomskim iseljenicima novijega doba, starijim hrvatskim iseljenicima, građanima, poduzetnicima, svima
Hrvatska Vlada predlaže i usvaja nekoliko mjera kojima želi potaknuti zapošljavanje i povratak mladih obitelji i hrvatskih građana iz inozemstva, kako bi ovdje nastavili posao i možda pokrenuli tvrtku, preselili se u ruralne dijelove Hrvatske i tome slično. Za Mjere aktivne politike zapošljavanja za sljedeću godinu Vlada izdvaja 1.021.720.800 kuna ili 136,2 milijuna eura.
Maksimalni iznos potpore za samozapošljavanje na godišnjoj razini iznosit će 150.000 kuna ili 20.000 eura. Namjera je i potaknuti povratak mlađeg radnog stanovništva iz država Europskoga gospodarskog prostora, te se onima koji su tamo radili barem 12 prethodnih mjeseci a sada bi nastavili radili u Lici ili dalmatinskom zaleđu dodijelilo bi se 50.000 kuna ili 6.600 eura dodatno pa bi ukupna potpora za njih na godišnjoj razini iznosila 200.000 kuna ili 26.600 eura.
Za one koji se iz razvijenijih dijelova Hrvatske žele preseliti u manje razvijena, bit će odvojeno 25.000 kuna ili 3.300 eura, tako da bi ukupna potpora za njih iznosila 175.000 kuna ili oko 23.300 eura.
Vlada je naglasila da je u dva mandata u mjere zapošljavanja uloženo gotovo šest milijardi kuna u mjere zapošljavanja i samozapošljavanja, te je u njih bilo uključeno više od 175.000 osoba.
Naglasak je na demografiji, ali i zelenoj i digitalnoj ekonomiji, poručuju iz Vlade.
Kakve su reakcije? Predsjednik Milanović misli da treba ozbiljnije i temeljitije prići temi; demografi da je potrebno kreirati cjelovitu demografsku politiku za čitavu Hrvatsku; neki iz SDP-a misle da su mjere „prigodničarske“.
U skladu s analizama pretpostavlja se da bi ovu mjeru moglo koristiti između 4.000 i 4.500 ljudi.
No, poduzetnici u Hrvatskoj su, izgleda, izrazito nezadovoljni, jer misle da su time oštećeni upravo oni, koji su ostali i plaćaju poreze?
Hoće li se ipak dati prilika mjerama i mladim ljudima koji su otišli živjeti u inozemstvo da bi nešto zaradili? Činjenica je da i u Hrvatskoj postoji puno start up uspješnih tvrtki… Možda bi se moglo dodatno olakšati osnivanje tvrtki, kako bi se i mladim poduzetnicima omogućilo da možda imaju tvrtku i ovdje i u nekoj drugoj europskoj ili svjetskoj državi?
Mogu li se u sljedećim godinama dodatno osmisliti mjere za ciljani i planski povratak i starijega iseljeništva, koje ionako na različite načine, ulaže svake godine u Hrvatsku? Ili da se njima, a ne strancima, omogući povoljnija kupnja nekretnina i zemljišta u Hrvatskoj? Sve povezano s dodatnim demografskim mjerama, iako smo svjedocima da u Zagrebu nisu zaživjele i da sadašnja tumačenja idu korisnosti tih mjera u drugu krajnost.
Nadajmo se da će se veći broj mladih ljudi, u čije je obrazovanje ulagala hrvatska država, ipak vratiti i da će se mjere pokazati korisnima!?