Blamaža u crkvi svetoga Blaža
Viktor Kovačić, znameniti hrvatski arhitekt, izgradio je jednu od najljepših zagrebačkih crkava,
crkvu sv. Blaža. No, njezino unutarnje uređenje izaziva brojne dvojbe i promišljanja
Nakon devedeset i dvije godine pokušaja uređenja unutarnjosti crkve sv. Blaža arhitekt Željko Kovačić s timom umjetnika realizira njegov projekt. Novi oltar i svetište posvećeno je 1. veljače 2015.
Zamagljivanje cilja
Građevinski natječaji, odbori za sakralnu umjetnost, zavodi za zaštitu spomenika kulture, projekti, elaborati, urbanistički uvjeti, investitori i donatori, skice, nacrti, šifre nagrade i ugovori, poticaji i polemike u stanju su saturirati, zamagliti cilj i smisao graditeljskog pothvata.
K tome kriteriji šireg ambijenta: arhitektura kao referenca grada i vremena, kao ukras trgova, “eyes chatcher†ili hrvatski “blikfang†unutar planova okolnih građevinskih ostvarenja, dodatno percipiraju građevinu jedino kao poželjnu blistavu ambalažu manje važnog sadržaja kojeg su ponekad u stanju previdjeti ne samo naručitelji nego i sami autori. Urbanisti, konzervatori, arhitekti, teoretičari umjetnosti i u slučaju crkve sv. Blaža odnosno njenog arhitekta Viktora Kovačića u pohvalama uglavnom naglašavaju vrijednost njene vanjštine.
I dugogodišnje procedure mogu imobilizirati, stoljećima akumuliranu energiju vjernog naroda, koja je bila spremna šiknuti kao gejzir okamenjen u arhitekturu Božjeg hrama. Međutim, tada zanos i strast arhitekta postaje oslonac očekivanja. Primjerice religioznost i nacionalizam Antonija Gaudija (u Kataloniji to nisu diskvalifikacijske kategorije) bili su važni kontrafori ne samo njegove kreativnosti, nego i podupirač katalonskog identiteta. Spominjem to jer izgradnja “Sagrade familie†(Sveta Obitelj) u Barceloni koincidira s gradnjom crkve sv. Blaža u Zagrebu. Naime, osobno nagnuće tvorca, autora u građenju hrama nipošto se ne smije zanemariti.