Hrvatska (zagrebačka) moderna – jedno od najsjajnijih razdoblja nacionalne kulture i umjetnosti
Klovićevi dvori su nas ove godine obradovali prekrasnom i sveobuhvatnom izložbom: IZAZOV MODERNE: ZAGREB BEČ OKO 1900. / Slikarstvo, kiparstvo i arhitektura zagrebačke i bečke secesije, a otvorena je od 9. veljače do 7. svibnja 2017. Održava se pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović i predsjednika Republike Austrije Alexandera van der Belena. Za autorsku koncepciju izložbe zaslužne su: Irena Kraševac, Petra Vugrinec, Darija Alujević, Marina Bagarić; kustosice izložbe su Petra Vugrinec i Iva Sudec-Andreis, kustosica pripravnica je Valentina Galović; fotografije potpisuju Goran Vranić, Srećko Budek, Vedran Benović, likovni postav Sanja Bachrach-Krištofić i Petra Vugrinec, vizualni identitet Bachrach@Krištofić.
Izložba je ostvarena zahvaljujući novčanoj potpori Ministarstva kulture Republike Hrvatske i Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport Grada Zagreba te sredstvima Galerije Klovićevi dvori i sponzora…
Donosimo ulomke iz Uvodne riječi Antonia Picukarića koji objašnjava višestoljetne veze Beča i Zagreba, kao i navedena izložba.
Umjetnost briše razlike između centra i periferije
Izložba Izazov moderne: Zagreb – Beč oko 1900. aktualizira višestoljetne veze dvaju gradova upravo na području gdje su one rezultirale najvidljivijim manifestacijama – na širokom polju vizualne kulture. Kroz arhitekturu, skulpturu i slikarstvo preplitanje bečke kulture sa zagrebačkom ostvarilo je rječite primjere na koje smo danas posebno ponosni i prema kojima se odnosimo s posebnim pijetetom. Bečka kultura na prijelazu stoljeća, posebno na području likovnih umjetnosti, ali i na svim ostalim planovima, meritum je gradovima Srednje Europe. Brojne izložbe na temu odnosa s Bečom održane diljem Europe svjedoče o važnosti utjecaja nekadašnje austrougarske prijestolnice na kulturu gradova poput Pariza, Berlina ili Budimpešte. Zagrebački umjetnici, vrativši se sa školovanja na bečkim visokim školama i akademijama, ostvarili su pravi likovni procvat, a umjetnost koju su pod okriljem bečke kulture ostvarili prepoznata je kao zagrebačka šarena škola. Umjetnike Beča i Zagreba na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće okupirale su iste teme: zagrebački se umjetnici poput bečkih bore za slobodu umjetničkog izražavanja kao i za profesionalizaciju vlastita poziva. Grade se umjetnički atelijeri, formiraju profesionalna društva. Osnivaju se programatski časopisi, otvaraju galerije i umjetničke škole, a to jedinstveno razdoblje umjetničkog poleta odvija se usporedno u Beču i Zagrebu. Na izložbi ćemo prvi put povezati djela velikana hrvatskog i austrijskog slikarstva i kiparstva, arhitekture i primijenjene umjetnosti, Gustava Klimta, Kolomana Mosera, Josefa Hoffmanna, Vlahe Bukovca, Roberta Auera, Ivana Meštrovića, Antonije Krasnik i drugih važnih protagonista toga umjetnički poticajnog doba. (…) (Antonio Picukarić).