Uzoran redovnik, intelektualac i domoljub fra Karlo Kosor
U Velikoj gradskoj vijećnici grada Drniša održan je 11. studenoga kolokvij o dr. fra Karlu Kosoru (1914.-1982.), profesoru i ravnatelju Franjevačke klasične gimnazije u Sinju, odgojitelju, znanstveniku, filologu, povjesničaru i piscu. Skup su organizirale Središnjica Matice hrvatske iz Zagreba i Ogranak iz Drniša
Skup je započeo intoniranjem himne „Lijepa naša“, a onda je nazočne pozdravio Stipe Ramljak u ime Ogranka, Josip Begonja, gradonačelnik, i fra Joško Kodžoman, provincijal Provincije Presvetoga Otkupitelja (Split), kojoj je fra Karlo pripadao. Akademik Stjepan Damjanović, predsjednik MH, najprije je iznio nekoliko podataka o Matici i njezinu djelovanju tijekom proteklih 175 godina, a zatim o fra Karlovu doprinosu hrvatskoj filologiji i lingvistici. Dr. Stipe Botica, potpredsjednik MH i profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, pokazao je originalni rukopis fra Karlove doktorske disertacije o gramatici i trojezičnom rječniku fra Josipa Jurina (+1801.) i dokumentaciju postupka za njegov doktorat. Fra Mirko Marić, predsjednik Ogranka MH u Sinju, iznio je nekoliko podataka iz svoga djetinjstva, kad je kao ministrant „služio“ sv. Misu fra Karlu, a kasnije mu je fra Karlo u gimnaziji predavao hrvatski jezik. Naveo je nekoliko malih zgoda iz kojih se vidi kako je fra Karlo postupao s ministrantima i gimnazijalcima. Oni su ga doživljavali kao karakternog i uzornog redovnika, koji ih je iskreno volio i ulijevao im ljubav prema Crkvi, svomu hrvatskom narodu i njegovoj kulturi, što je bilo osobito važno u ono doba borbenoga ateizma. Predložio je da se postavi spomenik fra Karlu i ulica nazove njegovim imenom. Davor Gaurina, kustos u Gradskom muzeju u Drnišu, upozorio je na nekoliko objavljenih fra Karlovih znanstvenih članaka o povijesti Drniša. Fra Gabrijel Jurišić, urednik Zbornika „Kačić“, upozorio je na fra Karlovu bibliografiju, koju je razvrstao u nekoliko skupina: vjera, filologija, povijest književnosti, crkvena i nacionalna povijest i drugo. Posebno je govorio o fra Karlovoj knjizi „Bilješke o jeziku suvremenih hrvatskih pisaca“ (1979, s. 112). Fra Vjenceslav Glibotić, profesor klasičnih jezika na Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji u Sinju i urednik lista „Marija“, dogovorio se je s fra Karlom da će u „Mariji“ pisati male priloge o čistoći hrvatskoga jezika u rubrici, u početku nazvanoj „Malo slovnice“ (1972.), a kasnije „Jezična zrnca“. Prilozi su pobudili zanimanje čitateljstva, pa su tiskani kao posebna knjiga.