Herojskim braniteljima Gvozdanskog
Koncertom u katedrali Uznesenja Blažene Djevice Marije u Zagrebu 12. siječnja 2018. obilježena 440. obljetnica pogibije hrvatskih branitelja

U povijest nekoga naroda upisani su ratni događaji koji bez obzira na njihov ishod zavrjeđuju trajno prisjećanje, obilježavanje ili slavlje. Povijest Hrvatske obilježili su tijekom 16. stoljeća dugotrajni prodori Turaka na njenim granicama zbog čega je 1519. papa Lav X. Hrvate smjestio na „predziđe kršćanstva“ – „Antemurale Christianitatis“ što je pisao u pismu banu i biskupu Petru Berislaviću. Među mjere obrane treba navesti gradnju utvrda, a u njih spada i ona u Karlovcu izgrađena godine 1579. Bilo je to godinu dana poslije bitke kod mjesta Gvozdansko na Banovini između Gline i Dvora u kome se danas nalaze tek ostatci utvrde u kojoj su 13. siječnja 1578. svoje živote junačkom smrću okončali hrvatski branitelji ne predajući se snažnoj turskoj vojsci. Turci su Gvozdansko opsjedali tijekom 1577. pod vodstvom Ferhad-paše, a hrvatski branitelji odbili su i njegovu treću ponudu za predaju koju im je dao na Božić 1577. Povijesničar Damir Borovčak je na temelju istraživanja povijesnih izvora opisao pad utvrde Gvozdansko u monografiji objavljenoj u Zagrebu 2012. pod naslovom „Gvozdansko. Hrvatsko velejunaštvo bez svjetskog uzora“. Ostavši bez ogrjeva i hrane, iscrpljeni dugotrajnom opsadom Turaka, ostali su u hladnoj noći s 12. na 13. siječnja 1578. malobrojni hrvatski branitelji na svojim položajima, tihi i nijemi. U zoru su ih zatekli turski vojnici koji su – iznenađeni zavladalom tišinom – nesmetano ušli u grad i ostali zaprepašteni prizorom koji su vidjeli. Hrabrost hrvatskih branitelja zadivila je Ferhad-pašu koji je, poklonivši se njihovu tihom i dostojanstvenom odlasku, odlučio pokopati ih prema kršćanskom obredniku u odjeći i sa svim stvarima koje su imali u trenutku smrti. Stanovnici Gvozdansko proživjeli su ratna stradanja su i za vrijeme Drugoga svjetskog rata kad su njih pedeset i pet ubili srbočetnici nakon mise na Božić 1941., a stradali su i 1991. tijekom Domovinskoga rata iz kojeg je Hrvatska izašla kao samostalna, priznata država.
