„Barok in C“ čembalistice Linde Mravunac Fabijanić

Prvi koncert druge sezone ciklusa od deset koncerata „Glazbeni salon Arheološkog muzeja u Zagrebu“, nazvan „Barok in C“, održala je 22. veljače 2019. čembalistica Linda Mravunac-Fabijanić

Poznavatelji glazbe i glazbene teorije kao i slušatelji skromnije glazbene naobrazbe prisjetit će se da je ishodište sustava ljestvica C-dur ljestvica čiji tonski niz obuhvaća samo bijele tipke na suvremenim instrumentima s tipkama. Teško je pronaći skladbu, osim vježbi za solfeggio, u kojoj nema modulacija iz ishodišnog tonaliteta (u ovome slučaju C-dura) pa se koriste i crne tipke na klavijaturi. Prvi koncert druge sezone ciklusa od deset koncerata „Glazbeni salon Arheološkog muzeja u Zagrebu“, nazvan „Barok in C“, održan je, 22. veljače 2019. Čembalistica Linda Mravunac-Fabijanić odabrala je skladbe u C-duru i istoimenome c-molu pa je tako njihov početni ton sugerirao naziv koncerta i okvir glazbnoga događanja.
Jedini instrument čiji su se zvuci čuli te večeri u intimnom, akustički dobrom prostoru Arheološkog muzeja je čembalo. Taj barokni instrument s tipkama često je imao obrnuti raspored crno-bijelih tipaka u odnosu na današnje instrumente s tipkama ili su pak tipke bile drukčijih boja. U prvoj polovini 18. stoljeća, u vremenu vrhunskih dometa europske barokne glazbe izgrađuje se novi pretklasični „osjećajni“ stil i čembalo dobiva novu ulogu solističkoga glazbala u odnosu na harmonijsku pratnju najdublje barokne dionice bassa continua. Skromne mogućnosti izvedbe dugih izdržanih tonova u melodiji nadomještali su skladatelji različitim ukrasima obogaćujući time i ritamsku sastavnicu. Nastojeći potvrditi čembalo u odnosu na nove klavire usavršavali su neki skladatelji i tehniku sviranja čembala što se ponad svega odnosi na talijanskoga skladatelja Domenica Scarlattija (1685.-1757.). On je autor zbirke od petsto pedeset i pet kratkih jednostavačnih sonata „Esercizi per gravicembalo“, oglednih za početak pretklasičnog, homofonog stila. U njegovu opusu više je sonata „in C“ pa je za prvi dio koncerta Linda Mravunac-Fabijanić odabrala tri od kojih dvije s oznakama K. 308 i 309 čine malu cjelinu, a treća s oznakom K. 420 je samostalna skladba. Oznaka „K.“ označujepopis poznatoga čembalista Ralpha Kirkpatricka koji je djelovao sredinom 20. stoljeća (iz 1953.). Uz nju se često (kako je navedeno i na programu koncerta) navodi i oznaka „L.“ prema prvome popisu Scarlattijevih sonata koji je 1906. godine sastavio talijanski muzikolog i skladatelj Alessandro Longo. Za središnji dio koncerta odabrla je Linda Mravunac-Fabijanić „Partiti u c-molu“, BWV 826 Johanna Sebastiana Bacha zaokruživši program koncerta sa još četiri sonate Domenica Scarlattija: tri u C-duru (K. 513, K. 132 i K. 133) te nakon prve „Sonata u c-molu“, K. 84.