Stjepan Šulek: POGLED U EUROPU

Korona pa gospodarski kolaps

 

Mnoge ljude više zastrašuje gospodarski kolaps nego koronavirus. Nakon svjetske zdravstvene krize slijedi kriza hrane – smatraju stručnjaci koji se bave tom problematikom. Druga je velika tema njemačko predsjedanje Europskom unijom što je velika zadaća za kancelaricu Angelu Merkele. Njezine najvažnije riječi glase: Vjerujem u Europu…

 

 

Koronavirus proširio se u svim dijelovima svijeta. Afrika je na dnu, javljaju izvjestitelji. Korona uništava napredak u afričkim državama koji je ostvaren u prošlosti. Oko 40 milijuna ljudi u Africi izloženo je velikom siromaštvu. Nema dovoljno hrane. Čak životinje nemaju što jesti. Gospodarska kriza u Africi veća je nego što se očekivalo. Ona je započela već prije koronavirusa. Ljudi bježe u Europu, koja nije u stanju nešto konkretno učiniti za spas afričkih država i njihovih siromašnih ljudi. To je poznato. Mnoge stvari bit će još teže, kažu izvjestitelji.

Koronavirus u Africi i Aziji
Dok se u Europi poduzimaju velike mjere protiv širenja koronavirusa, u Južnoj Africi i u arapskim državama sve je veći broj zaraženih i mrtvih ljudi. Ne samo u Africi. Zlo se ovih dana širi u australskoj saveznoj državi Viktoriji. U Indiji je zbog koronavirusa nekoliko milijuna ljudi izgubilo radno mjesto. Nezaposleni su se iz velikih gradova vratili u svoja rodna mjesta i tako u svoje obitelji donijeli virus. U hrvatskom susjedstvu nije zaustavljeno širenje koronavirusa. Kosovo, Bosna i Hercegovina, Srbija i drugi krajevi nisu obuzdali širenje virusa, pa je Hrvatska naknadno prisiljena pooštriti kontrolu na granicama i u svom vlastitom prostoru. U bogatim industrijskim državama – kao u Njemačkoj – mnoge ljude više zastrašuju gospodarski kolapsi nego koronavirus. Zdravlju se najviše pozornosti posvećuje u siromašnijim državama, iako su i one – kao Hrvatska – pune gospodarskih problema svih vrsta. Nakon svjetske zdravstvene krize slijedi kriza prehrane – smatraju stručnjaci koji se bave tom problematikom. Njemački tisak posebno je kritičan prema američkom predsjedniku Donaldu Trumpu. Za njega se trvdi da se nalazi na dnu, jer da nije spreman promijeniti svoje ponašanje. Prilikom proslave neovisnosti Sjedinjenih Američkih Država, predsjednik Trump govorio je o pandemiji, rekavši da se smanjuje broj zaraza. Oštro je napao demokrate, medije, prosvjednike na ulicama, jer da su oni krivi za zlo koje je zahvatilo Ameriku. Njegovi oštri istupi u javnosti protiv svih neprijatelja i Kine odbacuju svi koji se protiv njega dižu. To je početak predizborne borbe protiv demokrata Joea Bidena. Neki komentatori tvrde da nije isključena pobjeda 77-godišnjeg demokrata, jer da je u svakom pogledu antiteza Donaldu Trumpu. Neki tvrde da Trump pred mnoštvom pristaša govori kao Hitler. Biden je u jednom svom govoru uputio ove riječi Trumpu: “Prestanite govoriti o svojoj pobjedi u trenutku kad je 15 milijuna ljudi ostalo bez posla. Prestanite ignorirati stvarnost pandemije i strašne gubitke ljudskih života… Radite, vodite! Ili oslobodite put za druge ljude.” Biden se služi konkretnim podatcima. Prema navodima izvjestitelja, u Americi je nakon zaraze umrlo više od 130.000 ljudi. No, ni Biden nije svetac. Tko je, primjerice, na jednom skupu u Texasu želio sudjelovati, morao je položiti 100.000 dolara.

 

Njemački mediji su dolično opisali političku i
gospodarsku situaciju u Hrvatskoj, njezine stranke,
lijeve i desne, i predsjednika vlade Andreja Plenkovića.
Publicist Michael Martens, koji dobro poznaje situaciju
u Hrvatskoj i u svim državama bivše Jugoslavije,
citira Andreja Plenkovića, koji je prilikom pobjedničkog
veselja rekao da je “pobjeda na izborima velika
obveza za Hrvatsku demokratsku zajednicu,
da je iza nas bio težak mandat pun ispita, a da će
ono što stoji pred nama – biti još veći izazov”.

 

Širenje straha
U Njemačkoj se unatoč svim mjerama širi strah. U novinama čitamo da će zbog koronakrize izgubiti posao oko 5 milijuna ljudi. Svako peto poduzeće računa s insolvencijom, nesposobnošću plaćanja. Predviđa se da slijedi val stečajeva. Posebno su ugrožene gastronomija i turizam. Ministar gospodarstva Peter Altmaier smatra da će u nekim gospodarskim područjima opet oživjeti rad. Njemačka je prošlih dana preuzela predsjedanje u Europskoj uniji i to je velika tema za kancelaricu Angelu Merkel, koja uskoro napušta vođenje vlade. Ona je iskoristila priliku i preuzimanjem uloge predsjedanja dala u Europskom parlamentu nekoliko izjava, koje su odmah postale predmetom komentiranja u novinama i na televizijskim programima. Njezine najvažnije riječi glase: “Vjerujem u Europu… Zbog njemačke prošlosti i vizije budućnosti.” Njezini lijevi i radikalno desni protivnici napali su “svoju” kancelaricu oštrim riječima. Jedan je u govoru nakon govora Angele Merkel uzviknuo da ona Europsku uniju vodi u smrt. Na televiziji su komentatori pohvalili njezin nastup u Europskom parlamentu, rekavši da Njemačka u pitanjima koronakrize i rješavanja svih tekućih problema preuzima sada veliku zadaću, najvažniju u Europskoj uniji. Bivši član Povjerenstva Europske unije i veliki promicatelj ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju Günter Verheugen rekao je na televiziji da je Njemačka mnogo skrivila što Unija šepa, ali da ona sada ima mogućnost ispraviti svoje pogrješke. Prema njegovim jasnim riječima, problem Europske unije nije u prvom redu gospodarski problem, nego politički. Europa unija može postojati samo onda ako se sve države članice budu slagale u ideji Europe. No, ta Europska unija nikada se ne smije pretvoriti u unitarističku Uniju, u kojoj bi države članice potpuno izgubile svoj suverenitet.

 

Hrvatski izbori u medijima
Parlamentarni izbori 5. srpnja u Hrvatskoj prilično su opširno i objektivno prokomentirani u njemačkom tisku. Dnevnici “Frankfurter Allgemeine Zeitung”, “Süddeutsche Zeitung”, “General Anzeiger” i dr. dolično su opisali političku i gospodarsku situaciju u Hrvatskoj, njezine stranke, lijeve i desne, i predsjednika vlade Andreja Plenkovića. Publicist Michael Martens, koji dobro poznaje situaciju u Hrvatskoj i u svim državama bivše Jugoslavije, citira Andreja Plenkovića, koji je prilikom pobjedničkog veselja rekao da je pobjeda na izborima “velika obveza za Hrvatsku demokratsku zajednicu, da je iza nas bio težak mandat pun ispita, a da će ono što stoji pred nama – biti još veći izazov”. Bit će, bit će veliki izazov. Uspostavom Republike Hrvatske društvo je globalizirano na način da se Hrvatska nije mogla razvijati kao primjerice Irska, Česka, Poljska i druge države. Globalizacija je spriječila razvoj gospodarstva i poljoprivrede u Hrvatskoj. To svi znamo, ali političari i neki “gospodarstvenici” to “nisu” znali. Sada bi neki veliki “stručnjaci”, bankari, htjeli da se ukine kuna i uvede euro. Hoće li hrvatsko društvo biti u stanju spriječiti ukidanje kune? Ako bi se na pozornici hrvatske politike pojavio jedan novi Stjepan Radić, onda bi to bilo moguće. Hrvatska seljačka stranka koju su stvorila braća Ante i Stjepan Radić imala je svoju vlastitu, hrvatsku ideologiju. To je bio pokret koji se zasnivao na jakoj obitelji, sigurnom domu i sretnoj domovini. To su teme koje su i danas aktualne i koje bi trebale biti na dnevnom redu suvremene hrvatske politike. Takvu politiku želio je i tvorac suvremene Hrvatske Franjo Tuđman. Znamo da je država i dalje najvažniji čimbenik u ostvarenju interesa i prava svakog naroda. Pravno oblikovana Europska unija uvijek će braniti takvo načelo i sve ono za čim su težili hrvatski naraštaji stoljećima i što su u dvadesetom stoljeću jasno zacrtali Ante i Stjepan Radić i kasnije Franjo Tuđman sa svojim iskrenim suradnicima.