VLADO ŠIMENC
VIJESTI
ZAGREB
Nakon što su kao novi izvor zaraze koronavirusom identificirani i locirani noćni klubovi, hitno su uvedene obvezne maskice u tramvajima, a neke su noćne linije skraćene ili ukinute, pod maskom, oliti krinkom obuzdavanja noćnog života.
Ne obuzdaju li antivirusne restrikcije ludo cjelonoćno partijanje, iduća bi mjera mogla biti: zatvoriti noćne klubove i goste samoizolirane u noćne klubove.
. . .
Simbolično i sukladno sintagmi “ime je znak” za nadzor socijalnog razmaka u noćnim klubovima postavljen je viši policijski dužnosnik Damir Trut, koji pomno i savjesno brine i bdije, da ondje ne bude gužve kao u košnici.
. . .
U udruzi umirovljenika veliku brigu posvećuju zdravlju svojih članova. Uz redoviti pregled vida i sluha preporučuje se i uvodi obvezni redoviti pregled NJUHA. Jerbo jedino dobar njuh spašava penzića kad pridrijema pred telkaćem, zaboravivši iskopčati šparhet na kojemu podgrijava skromnu penzićku večericu.
. . .
Nakon što je kao izvorište zaraze koronavirusom, uz noćne klubove identificiran Institut Hrvoje Požar, Zagrepčanci zdvajaju: “Poslije korone i potresa, eto nam i POŽAR! “Samo još fali poplava, da pošast bude prava!”
. . .
Po uzoru na OPG, što je kratica za OBITELJSKO POLJOPRIVREDNO GOSPODARSTVO, eto i političari osnivaju OPG, što je u njihovu primjeru OBITELJSKO POLITIČKO GOSPODARSTVO, a zapravo je prema prosudbi mnogih OPN, odnosno OBITELJSKO POLITIČKO NASILJE.
Zajednički im je slogan: “NEMA KRUHA BEZ MOTIKE. NI BEZ POLITIKE!”
. . .
Kao ideju vodilju
HOD ZA ŽIVOT
daje ženama
koje se dvoume oko abortusa
IDEJU RODILJU!
FLAJŠMAŠINA
Totalno pijani i nasnifani nogometni navijači koji su transparentom sočno narodskim izrazom najavili transparentan spolni kontakt s pripadnicama tobož najugroženije manjine, trijezne se u pritvoru, pod optužbom da su zaprijetili silovanjem, premda tog termina na njihovu transparentu nema, dok tvorni, dokazani vukovarski silovatelji bezbrižno promenadiraju šetnicama, smijuljeći se podrugljivo svojim žrtvama.
Što je u neku ruku sreća u nevolji po spolno nedorasle zagrebačke nogometne navijače. Jer, jao si ga njima da ih pritvore u istu ćeliju s iskusnim vukovarskim silovateljima koji su u zatvoru na svom terenu.
Da su kojekakvi sočni i naizgled opaki verbalizmi tek dio narodskog folklora svjedoči svakodnevica, a jedno osobno neugodno iskustvo s ugroženim entitetom vučem s početka devedesetih.
Sin Žarkić upoznao se i gdjekad susreo s Olivom, kćerkom jugočasnika iz jugočasničkog nebodera do savskog nasipa, nizvodno od Željezničkog mosta. Na putu do faksa ili na triatlonski trening i na povratku, znao bi proćaskati koju minutu s Olivom, koja je nasipom šetala svoju kujicu. Kadli jednog poslijepodneva iz drijemeža me trgne zvonjava telefona. Bez predstavljanja u slušalicu rukne prijeteći glas:
– Jeste li vi Žarkićev otac? Jeste. Čujte, opet se vaš Žarkić susreo s mojom simpatijom Olivom, točno ispod moga prozora na našem vojničkom neboderu. Međunacionalni odnosi su se usijali. Mi smo ljuti krajišnici i ovo nadalje ne mogu trpjeti. Spazim li još jednom vašega Žarkića da se sastao s Olivom, isjeckat ću ga na sitne komadiće!
Malo zatečen, nekako se pribrah i šaljivo otpovrnuh razjarenom Otelu, ljubomornom na međunacionalnoj i privatno sentimentalnoj osnovi:
– A ondak ću ja, prijatelju, vas osobno na još sitnije komadiće. A možda i sfaširati, makar ispao fašist.
Srećom se jugočasnički neboder do savskog nasipa, slijedom poznatih zbivanja uskoro ispraznio i postao hotel propuh, pa je i moja flajšmašina ostala u kredencu neiskorištena!
Vlado ŠIMENC
ISKRICE 99
Postoje oni koji se trude svakome se svidjeti i oni koji se trude svakome se zamjeriti.
Meni se nekako više sviđaju… oni drugi!
Što je to „antifašizam“? U nas je to antihrvatski, jugonostalgičarski boljševizam, odjeven u „tangice“! Sve se vidi, samo se ono najbestidnije skriva!
Dragi moji autonomaši, lideri vaši odavno znaju da do fotelje mogu doći samo u Hrvatskoj. A vaši ih snovi odavno ne zanimaju!
Imate li dojam da se ova vlast nije baš pretrgnula oko suzbijanja ovisnosti kod mladeži? Ja sam u to sasvim siguran. Jer dok je naša mladež „napušena“, „nafiksana“, pijana, njihove su fotelje sigurne. Pa takvi nisu ni sposobni izaći na ulice!
Možda tako i treba biti, da su mladi okrenuti budućnosti, kakva god da bude, a starci prošlosti, kakva god da je bila. Ali gdje je tu sadašnjost, takva kakva jest?
Hrvati su oduvijek pokazivali da vole mir, ali da se i u ratu… jako dobro snalaze!
Eh što bih dao da se radi Lijepe naše mogu radovati, a ne tugovati!
„Partija“ nam je obećavala raj na zemlji, stranke isto tako, a Crkva raj na nebu. A Hrvati su poznati kao… dobri vjernici!
Vjernici prigrliše vjeru, agnostici neznanje, a ateisti nevjeru. Tko je od njih najsretniji svojim životom?
Kažu da je griješiti ljudski, a opraštati božanski. Pa što da se čovjek miješa u Božje poslove!
Vlado JURCAN
Životni ispit nisam položio zadovoljavajućom ocjenom. Hoće li me tvorac pozvati na popravni?
Zvonimir Balog