MIJO JUKIĆ: HRVATSKI GOSPODARSKI BAROMETAR

Teška ekonomska jesen

 

Državni proračun pod pritiskom i pad BDP-a u drugom tromjesečju od 15,1%. Pokrenimo naš mrtvi kapital, povećajmo plaće, uložimo u investicije i nemojmo gomilati bogatstvo. Ide se na izmjene četiriju poreznih zakona, trebale bi porasti plaće, a najbolje će proći mladi radnici. Što s mirovinama?

Mnogi se pitaju jesu li teški dani pred nama, jer je turistička sezona iza nas i imali smo 60-ak% noćenja u odnosu na prošlu godinu, iako su nas V. Britanija, Njemačka i Slovenija stavile na crvenu listu rizičnih putovanja. Svi su pomalo zaradili, od ugostitelja do iznajmljivača smještaja, ali hoće li to spasiti gospodarstvo drugo je pitanje. Nešto je i država zaradila i lakše ćemo prebroditi gospodarsku krizu, ali se moramo okrenuti rastu hrvatske ekonomije. Turizam je dobar kao pomoć, ali moramo ići u skladu sa suvremenom tehnologijom. Nas su i do sada krize uništavale, činile nas slabijima i spustile na dno EU. Hrvatska treba puno dublje i sustavnije promjene, ako želimo opstati i sačuvati svoje gospodarstvo i državu. Šteta je za gospodarstvo 22 mlrd kuna, padaju državni prihodi, a rastu rashodi. Samo u drugom tromjesečju ove godine imali smo pad BDP-a 15,1% u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Situacija je veoma teška i treba poduzeti sve mjere da gospodarstvo opstane. Mi smo se 2019. tek vratili na razinu 2008. Na jesen nas čeka bitka za radna mjesta i smanjenje nezaposlenosti, a vremena nema puno i mora nam rasti gospodarstvo. Oštar pad gospodarstva u drugom tromjesečju zbog pandemije i restriktivnih mjera je paraliziralo poduzetničke aktivnosti, što smo uspjeli izbjeći u prvom tromjesečju. Gospodarstvo je ušlo u recesiju, iako je turistički promet bio bolji od očekivanog. Prema objavljenim podatcima ovakav pad ekonomije Hrvatska nije nikad zabilježila, a ukupne investicije su pale više od očekivanih. Ovako veliki rast javnog duga nije dobar, a mi ulazimo u eurozonu i to moramo smanjiti. Banke pooštravaju uvjete za davanje kredita, a kamatne stope bi trebale padati. One su dobro kapitalizirane i imaju višak kapitala, pa će ove probleme lakše podnijeti. Po podatcima iz HNB-a ukupni depoziti u poslovnim bankama iznosili su 316,3 mlrd kuna. Štednja je samo u odnosu na svibanj porasla za 1,2 mlrd kuna, a u odnosu na prošlogodišnji lipanj za 26,3 mlrd kuna. Ukupni depoziti nam rastu već 9 godina, a obuhvaća depozitni novac, štedne i oročene depozite. Uvjeti za oročavanje su nepovoljni i niska je kamatna stopa, pa se više od 80% štednih i oročenih depozita od 169,9 mlrd kuna krajem lipnja pretvaraju u eure, uglavnom stanovništva. Veliki nam je dio kapitala neiskorišten, što je mrtvi kapital, koji treba aktivirati i staviti u funkciju investicija, poduzeća i građana. Tu su ključni poduzetnici kako bi se stvorila nova radna mjesta i jedan od puteva gospodarskog oporavka i nove hrvatske ekonomije na domaćem mrtvom kapitalu, iz kojeg će porasti plaće radnika i životni standard stanovništva.

 


U RH je krajem srpnja 2020. bilo 1.541.613 osiguranika
i 1.242.819 umirovljenika (1,24:1), a prosječna mirovina je
40,94% prosječne plaće osiguranika ili 2524,36 kuna

Nove porezne olakšice
Ministarstvo financija ide na izmjene četiri zakona zbog poreznih promjena 2021., a počet će se primjenjivati od siječnja. Riječ je o smanjenju stopa poreza na dohodak i dobit, te promjenama u sustavu PDV-a i fiskalizacije. I dalje ostaje plaćanje 3% poreza na promet nekretninama, iako su bila obećanja o ukidanju, ali je taj porez prihoda gradova i općina, koji su lani prikupili od toga 1,1 mlrd kuna. Po novom poreznom rasterećenju od Nove godine bi trebale porasti plaće, a lokalne vlasti će izgubiti 2 mlrd kuna prihoda. Proračuni svih lokalnih jedinica kreću se između 27 i 28 mlrd kuna, a lani je od poreza na dohodak naplaćeno 14 mlrd kuna. Smanjenje poreza ne će se osjetiti na nižim plaćama, a Hrvatska ima široki krug izuzeća u sustavu poreza na dohodak, jer većina umirovljenika to ne plaća i zamalo polovica zaposlenih. Od iduće godine 320 tisuća mladih dobili bi povrat poreza koji im se skidao s plaća ove godine, a riječ je o 100%-tnom oslobađanju za mlade do 25 godina i 50% oslobađanja o porezu na dohodak i prireze za zaposlene između 25 i 30 godina. Ide se i na smanjenje stope poreza na dobit za male i srednje tvrtke s 12 na 10%. Ponovno se uvodi plaćanje PDV na pošiljke male vrijednosti do 22 eura odn. 160 kuna iz trećih država. Vrijeme će pokazati koliko je mudro snižavati poreze, jer bez poreza i države nema napretka i razvoja snažnih sustava, posebno za izvoz. Čeka nas iduća godina i nadamo se napretku.

Čeka li nas reforma mirovinskog sustava
U RH je krajem srpnja 2020. bilo 1.541.613 osiguranika i 1.242.819 umirovljenika (1,24:1), a prosječna mirovina je 40,94% prosječne plaće osiguranika ili 2524,36 kuna. Mirovine su niske i imali smo predizborna obećanja o povećanju mirovine za četiri godine od 10%, ali su bila puno niža. U starosnoj mirovini s više od 65 godina je 925.240 ili 80,51% umirovljenika, a ostali su mlađi zbog raznih razloga i imaju mirovinu. Situacija je vrlo složena i u RH je potrebna ozbiljna i poštena reforma mirovinskog sustava koja će osigurati umirovljenicima s niskim primanjima život dostojan čovjeka, a ponajprije onima koji su svoju mirovinu zaradili radom. Mirovine su za sada sigurne, ali one traže promjene.