PROJEKT LAZARUS

 Udahnimo umjetnost

Uz nastup ansambla Lazarus na Festivalu Seviqc u Brežicama, Slovenija, 27. kolovoza

Pripredila: Eva KIRCHMAYER BILIĆ

 

U nastojanju otimanja zaboravu vrijednih spomenika hrvatske glazbene baštine, nepresušnom vrelu potvrde pripadnosti zapadnoeuropskom kulturnom i civilizacijskom krugu, glazbenici Projekta Lazarus izvode djela skladatelja tzv. rane hrvatske glazbe, poput Ivana Lukačića, Vinka Jelića i Ivana Šibenčanina, no posebno izdvajaju Damjana Nembrija, skladatelja rođenog u Hvaru 1584., čije je do ovoga trenutka jedino sačuvano djelo “Brevis et facilis psalmorum” iz 1641. ansambl Projekt Lazarus izveo na koncertima u Hrvatskoj i inozemstvu, a prigodno je u 2015. obilježena i 120. obljetnica rođenja utemeljitelja suvremene hrvatske muzikologije dr. Dragana Plamenca, čije su posljednje istraživanje i studija bili upravo psalmi Damjana Nembrija. Koncertom pod nazivom “Brevis et facilis psalmorum” ansambl se predstavio u studenom 2016. na 12. festivalu hrvatske glazbe u Beču nastupivši u St. Peterskirche na Grabenu. U dosadašnjem djelovanju ansambl je održao niz koncerata s ciljem upoznavanja šireg spektra publike s vrhunskim dostignućima hrvatskih skladatelja, nastupivši i u okviru ciklusa Lux musicae u organizaciji Hrvatskog glazbenog centra.
U okviru projekta “Putevima Damjana Nembrija” ansambl Projekt Lazarus u kolovozu 2017. nastupio je u bazilici San Giorgio Maggiore u Veneciji na VII. međunarodnom festivalu Gaetano Callido izvevši jedino sačuvano djelo Damjana Nembrija upravo u benediktinskom samostanu u kojemu je i nastalo davne 1641. Istim programom Projekt Lazarus predstavio se i na 56. Hvarskim ljetnim priredbama koncertom u katedrali sv. Stjepana 30. kolovoza 2017., u kojoj je Nembri bio kršten 20. prosinca 1584. Projekt “Putevima Damjana Nembrija predstavljen je i varaždinskoj publici koncertom u crkvi sv. Florijana 29. rujna 2017. u okviru 47. Varaždinskih baroknih večeri.
U kolovozu 2018. Projekt Lazarus ostvario je iznimno uspješan nastup na poznatom međunarodnom Festivalu Seviqc u Sloveniji, na kojemu je u prepunoj Viteškoj dvorani dvorca u Slovenskoj Bistrici publici predstavio ranobaroknu hrvatsku glazbenu baštinu.
Kruna višegodišnjeg intenzivnog djelovanja Projekta Lazarus u revitalizaciji hrvatske glazbene baštine ostvarena je u rujnu 2018. na 48. Varaždinskim baroknim večerima koncertom u Franjevačkoj crkvi, u kojoj su prvi put u suvremenoj povijesti izvedene brojne skladbe istarskog skladatelja Francesca Sponge Uspera, krštenoga u crkvi sv. Eufemije u Rovinju 1561. Nastup je ostvaren u suradnji sa svjetski renomiranim japanskim čelistom i dirigentom Hidemijem Suzukijem i solistima orkestra Libera Classica, a pod ravnanjem maestra Darijana Ivezića. Uslijedio je u kolovozu i nastup na međunarodnom festivalu „Seviqc“ u Brežicama na kojemu su predstavljeni Bonaventura Beretta sa svojim psalmima „Clio sacra“ i Domenico Scarlatti sa „Stabat Mater“.
Na hrvatskoj i međunarodnoj glazbenoj sceni od 2013. djeluje dakle profesionalni ansambl pod nazivom Projekt Lazarus, iza čijeg se neobičnog imena krije glavni cilj djelovanja ovoga ansambla – revitalizacija hrvatske glazbene baštine. Istraživanje, revitalizacija, promocija i prezentacija hrvatske glazbene baštine primarni su ciljevi Projekta Lazarus koji se realiziraju kroz dva osnovna procesa; istraživanjem nepoznate i neobrađene glazbene literature nastale u razdoblju od 16. do 18. stoljeća u suradnji sa stručnjacima za navedeno razdoblje, modelirajući profesionalni ansambl neophodan za pripremu i izvođenje glazbenog materijala.
Koncertni program objedinjuje više aspekata: proslavu 400. godišnjice prvotiska najvažnijega spomenika hrvatskoga glazbenog baroka – zbirku moteta „Sacrae Cantiones“ (1620.) Ivana Lukačića, jukstapoziciju sa svojim suvremenikom i prethodnikom u stolnoj splitskoj crkvi, Veronežaninom Tomasom Cecchinijem te geografski i kulturološki diferentnim Vinkom Jelićem iz Rijeke. Ivan Lukačić je skladbe za jedan, dva i tri glasa pisao bliže monodijskomu stilu ranoga baroka, dok su četveroglasne i peteroglasne skladbe temeljene na izmjenama solističkih i tutti odlomaka u stilskoj renesansno-baroknoj mješavini. Ranobarokne koncertantne skladbe očituju naglašenu subjektivnost u tumačenju uglazbljenoga teksta, što je postignuto napose naglim ritmičkim kontrastiranjima i bogatim koloriranjem pjevačke dionice. Cecchini je skladao svjetovne monodijske arije, madrigale i canzonette s instrumentalnim continuom ili bez continua, duhovne monodije, višeglasne mise, motete i psalme uz orguljski continuo te instrumentalne sonate. Cecchini je još za života stekao ugled i u zapadnoeuropskim državama što potvrđuju njegove skladbe uvrštene u antologijska izdanja crkvene glazbe i zbirke pohranjene u knjižnicama u Austriji, Njemačkoj i Portugalu. Vinko Jelić  je objavio tri zbirke: Nebeska vojska (Parnassia militia, 1622) te Prvi Arion (Arion primus) i Drugi Arion (Arion secundus, 1628); u cijelosti je sačuvana samo prva. Jelićevi duhovni koncerti nadahnuti su sjevernotalijanskom školom, a ističu se melodijskom maštovitošću i formalnom preglednošću. Dinamičnost i napetost Jelić je postigao nizom bogatih baroknih ritmičkih i harmonijskih obrazaca, a podrobno je istaknuo opreke u tempu i dinamici.
O koncertu održanome 27. kolovoza, posljednjemu od šest koncerata održanih tijekom 38. Festivala Seviqc, dojmljiv tekst je napisao Frane Križnar, objavljen na portalu Sigic (Slovenski glazbeno-informativni centar) te istaknuo:

‘Festival Rane glazbe u Sloveniji pokrenuo je g. Malo Klemen Ramovš (Zavod ARS Ramovš) još 1982. u Radovljici, a od 1997. Festival se održava u Brežicama, u dolenjsko-štajerskom području u Sloveniji SEVIQC (Semper viva quam creata). Do sada se na Festivalu održalo gotovo 750 zbivanja, na preko stotinu povijesnih i dvadesetak drugih lokacija, u preko pedeset slovenskih općina, te je održano preko šest stotina koncerata rane glazbe, a također niz susreta i razgovora s izvođačima, predstavljanja lokalnih znamenitosti, projekcije filmova, promocija, izložbi, radionica, edukativnih i programa za mlade, predavanja, simpozija i konferencija. Ovogodišnji Festival Seviqc, bio je opet međunarodni: Samo su trojica od inače 14 članova vokalno-instrumentalnog Projekta Lazarus nastupila u Hudičevom turnu u Soteski kraj Novog mjesta: Daniel Perosa (sopran), Robert Palić (bas) i Franjo Bilić (orgulje i umjetnički voditelj). Osobitost koncerta bila je što su umjetnici nastupali na publici nevidljivome mjestu, na prvom katu kule, a zvuk nam je dolazio kroz stepenice kroz otvorena vrata i među slušatelje. Ime Lazar (brat Marije i Marte, kojeg je Isus uskrisio iz mrtvih) simbolizira “uskrsnuće” hrvatske glazbe s početka 17. stoljeća. Čuli smo glazbu hrvatskih, prilično poznatih skladatelja kasne renesanse i ranog baroka: Tomasa Cecchinija, Vinka Jelića i Ivana Lukačića. Dodatni poticaj za oblikovanje repertoara i gostovanje u Brežicama je ovogodišnja 400. obljetnica objavljivanja Lukačićeve zbirke moteta Sacrae Cantiones (1620). O popularnosti i kvaliteti ansambla svjedoče njegovo sudjelovanje na najprestižnijim domaćim i međunarodnim festivalima. Na Festivalu Seviqc ansambl Projekt Lazarus nastupio je po treći put. Znanstvena istraživanja, pripreme i izdanja u tisku u modernim zapisima, izvedbe-koncerti, snimke i elektronička glazbena izdanja potvrđuju kvalitetu i svestranost glazbenika ovoga ansambla. U Hudičevom turnu nastupali su u manjem sastavu i pjevali solistička (monodijska) djela – barokne arije i duete iz skladateljske baštine Cecchinija, Jelića i Lukačića. U ovom su talijanskom i latinskom jezičnom idiomu bili uvjerljivi, precizni i više nego dosljedno ocrtavali su glazbu prve polovice srednjoeuropske glazbene baštine 17. stoljeća. Oba pjevača predstaviliasu sva stilska obilježja barokne glazbe kao solisti i u duetima, dok ih je orguljaš slijedio i profinjeno pratio. Vrijedilo je još jednom pozvati trio iz Projekt Lazarus na naš prestižni festival, vrijedilo ga je poslušati i vrijedilo je potruditi se prihvatiti ga čak i u ovim izvanrednim trenucima, samo zbog same glazbe.’ Umjetnički su voditelji ansambla Projekt Lazarus dirigent Darijan Ivezić i čembalist Franjo Bilić, umjetnička suradnica, pijanistica i producentica dr. sc. Martina Mičija Palić, a vanjski je suradnik ansambla uvaženi znanstvenik, muzikolog prof.dr. Ennio Stipčević.
Osnovnu postavu ansambla Projekt Lazarus čine vrsni hrvatski vokalni solisti, sopranistice Daniela Perosa i Tanja Rupnik, mezzosopranistice Martina Menegoni i Nikolina Virgej Pintar, tenori Ivan Martinčić i Josip Čajko te basovi Matija Meić i Robert Palić.

Zahvaljujući zahtjevnom istraživačkom, organizacijskom, izdavačkom, produkcijskom, repertoarnom i izvođačkom umjetničkom radu i djelovanju Projekta Lazarus na najvišoj razini, taj ansambl prepoznaje se i pokazuje kao značajan nositelj i pronositelj hrvatske glazbene baštine, posebice one koja je desetljećima, pa i stoljećima dočekala svoje uskrsnuće. Poput Lazara.