KARTE NA STOL

 

Ministarstvu kulture Republike Hrvatske, Ministarstvu vanjskih poslova RH, Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu
Dobra je vijest da je zahvaljujući dugogodišnjoj uspješnoj suradnji NSK iz Zagreba i Ministarstva kulture, te Ministarstva vanjskih poslova i hrvatskog veleposlanika u Italiji Jasena Mesića, Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu vraćena iz NSK ukradena knjiga, s popisa knjiga i drugih dragocjenosti koje su iz NSK nestajale u razdoblju od 1982. do 1987., kada ih je krala ili otuđivala tročlana skupina na čelu s Aleksandrom Milesom. Vraćena je knjiga: „Trinum magicum sive Secretorum magicorom opus continens“ iz 1614., autora Cesarea Longinusa, te je NSK potvrdila da je signirana na način kako se to u Knjižnici radilo prije 1912. godine i zbog pečata na poleđini prednje korice pretpostavlja se da je NSK knjigu pribavila kao dar Sveučilišne knjižnice u Jeni. Nedostaje li Hrvatskoj još puno knjiga i drugih dragocjenosti s tog popisa Nacionalne i sveučilišne knjižnice, te na koji način se na to pazi? Vode li o tome računa i hrvatski veleposlanici u drugim državama?

Hrvatskom narodnom kazalištu i intendantici Dubravki Vrgoč
Sjajno je kako Hrvatska kazališta drži otvorenima i izvodi predstave, jer su i u gotovo svim europskim državama kazališta otvorena, ali se izvode predstave, dok se istodobno pripremaju programi i održavaju pokusi. Mi na ovaj način čuvamo i umjetnike i ipak im omogućavamo da rade i čuvamo posao, a publici ostavljamo čaroliju dasaka koje život znače. Uspjeli ste izvesti i dvije velike premijere: operu „Carmen“ sa smanjenim orkestrom i zborom i balet: „Ponos i predrasude“ s gotovo cijelim ansamblom na sceni.
S druge strane, internetskim kanalom i programima „HNK u vašem kvartu“ i „Ljetne večeri HNK“ dobili ste i novu publiku, koja nije išla u kazalište? Svakako, dobra kombinacija i u teškim okolnostima? Nagrada za hrabrost i dobro upravljanje?

Vladi Republike Hrvatske, Ministarstvu branitelja RH
Branitelji sve češće postavljaju pitanje ratne odštete koju bi Srbija trebala platiti i koja je Republici Hrvatskoj nanesena u agresiji koju su počinili. Koliko nam je poznato, predsjednik Vlade Andrej Plenković je razgovarao o toj temi s predsjednikom Srbije Vučićem. Što se može učiniti i jesmo li nastojali dobiti ratnu odštetu nakon tog sastanka dvojice predsjednika? ?Radi se o 43 milijarde eura?
Doznajemo da se intenzivno vode sastanci na temu odštete hrvatskim braniteljima za zatvaranje u srbijanskim koncentracijskim logorima. No, proces dostave i razmjene dokumentacije o zločinima i logorima ne funkcionira?
Osim toga, postavlja se pitanje i o sve očitijim pokušajima relativizacije ili izjednačavanja krivnje za ratne zločine, te nakon Grubora i Varivoda, izaslanstvo Srpskog narodnog vijeća baca vijenac za žrtve srpske nacionalnosti u Dunav, najprije, a zatim kod spomen-obilježja na Ovčari i na kraju su zapaljene svijeće za sve žrtve u vukovarskoj Sabornoj crkvi sv. Nikole. No, SNV nikada nije osudilo velikosrpsku agresorsku politiku i pokušaj sprječavanja ostvarenja hrvatske neovisnosti niti reklo tko je agresiju ili rat počeo i tko je razarao na hrvatskom teritoriju? Bojimo se da će ovakva obilježavanja na taj način prouzročiti štetu i dodatne traume hrvatskim žrtvama i njihovim obiteljima, kao i hrvatskim braniteljima, čija se žrtva nikako ne može izjednačavati, posebno ne u Vukovaru, potpuno razrušenom i prognanom gradu? Izaslanik Srbije kleknuo je na Ovčari i izrazio žaljenje, no jesmo li prije toga trebali inzistirati na konačnom utvrđivanju prirode i vrste toga rata koji nazivamo Domovinskim, a počeo je i trajao zbog velikosrpske i jna politike i agresije na Republiku Hrvatsku?
To je od početka i nastanka hrvatske države problem koji nismo riješili i sada je upitno hoćemo li to ikada više moći učiniti?