KARTE NA STOL

 

Ministarstvu kulture Republike Hrvatske, Hrvatskom narodnom kazalištu – Kazališnom vijeću, Sindikatu scenske djelatnosti HNK, medijima
Hoćete li svi imati strpljenja i razumijevanja u ovoj, rekli bismo, užasnoj situaciji u Hrvatskom narodnom kazalištu, u kojoj se prije svega našla intendantica HNK Dubravka Vrgoč? Ministrica kulture zamolila je tjedan dana za očitovanje i uvid u to što se zapravo dogodilo. Nevjerojatno je složeno i teško optužiti nekoga za širenje zaraze kao što je to učinjeno, te je podnesena i kaznena prijava protiv intendantice. Naravno da je ansamblu nemoguće održavati udaljenost, a dijeli se i garderoba. Je li se u tom slučaju trebalo postaviti pitanje o tome je li trebalo zabraniti rad ansambla u vrijeme pandemije i jesu li svi uključeni bili svjesni opasnosti i odgovornosti? Ne smijemo zanemariti niti očaj glazbenika i glumaca i svih uključenih u predstave i koncerte, zbog toga što nemaju posla i što si ne mogu osiguravati egzistenciju! Kao što svi sada sa žaljenjem zaključujemo da HNK zbog ovakve epidemiološke situacije nije u mogućnosti prikazivati predstavu Orašar. Svi skupa imamo razloga biti ponosni da se program HNK nastavio održavati, kao i u nekim europskim gradovima, no samo je hrvatska intendantica suočena s ovako teškom optužbom. Tko može točno ustvrditi gdje se tko i kako zarazio? K tome, navodno da gospodin Ante Topić, pjevač tenor u Operi, nije sudjelovao u predstavama, nego je bio samo na jednoj probi i audiciji?
Naravno da se sudionici na probi i svi savjesni ljudi u ovakvim prilikama moraju javiti svome liječniku kao i ne dolaziti na posao, ako sumnjaju na bolest. A ako se uzimaju u obzir asimptomatski slučajevi, kako znati je li netko bolestan? Intendantica je prije toga postavila pravila o tome kako se ponašati ako je netko bolestan, utvrdili su tko su koordinatori za covid… Dogodio se tragičan slučaj, no zaraze se događaju svugdje, u svim institucijama pa i školama, ali nitko ne može prozvati za odgovornost profesore ili ravnatelja škole. No, utvrdit će se što se zapravo dogodilo. Nadamo se da ćete uspjeti izbjeći atmosferu optuživanja i linča, bez obzira na pojedinosti?

ZET-u, Gradu Zagrebu, pjesnicima, nakladnicima, hrvatskoj javnosti
Hoće li svi oni koji sudjeluju u projektu Poezija u pokretu, koji je pokrenula jedna hrvatska nakladnička kuća po uzoru na brojne svjetske metropole, nastaviti s tom izvrsnom inicijativom da se u tramvajima i autobusima mogu pročitati pjesme hrvatskih pjesnika pa i nekih stranih? Nije li lijepo ujutro vidjeti ploču s nekom lijepom pjesmom u tramvaju? Dok zabrinuti i u strahu od virusa stojite s maskom i mrštite se? I onda pročitate neku lijepu pjesmu, mašta Vam omogući putovanje u predjele ljepote, a ispod maske se formira širok osmijeh? Šteta što osmijeh ne mogu vidjeti i drugi putnici, no smješak zaiskri i u očima? Kome se mogu javiti drugi nakladnici i pjesnici, kako bi i oni predložili izbor pjesnika i pjesama, jer još ćemo se mjesecima voziti u ovakvim uvjetima?

Vladi Republike Hrvatske i predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću, Predsjedniku Republike Hrvatske Zoranu Milanoviću
Izvrsno je da je predsjednik Vlade sudjelovao u radu Međunarodne videokonferencije u povodu 25. godišnjice potpisivanja Daytonskog sporazuma u organizaciji Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Ministarstva vanjskih i europskih poslova, pri čemu je naglasio da mu je čast govoriti u ime Republike Hrvatske i dogovoru s predsjednikom Zoranom Milanovićem. Daytonski mirovni ugovor donesen je prije 25 godina u Daytonu, Ohio, i nakon toga formalno potpisan u Parizu 14. prosinca 1995., što je omogućilo dolazak mira i demokracije u tu državu. No, sada se propituje funkcionalnost države Bosne i Hercegovine i osigurava li ta država u punom smislu prava svim konstitutivnim narodima koji u njoj žive? Daytonski sporazum je složen dokument i zato što je njegov Aneks 4 zapravo Ustav Bosne i Hercegovine. Hrvatska je jedna od država supotpisnica Daytonsko-pariškog sporazuma i kao takva je obvezna „poštivati i promicati ispunjavanje“ Sporazuma. Kako Republika Hrvatska može zaštititi prava svojih sunarodnjaka u Bosni i Hercegovini, jer se u posljednje vrijeme njihova prava ipak zanemaruju ili krivo tumače, jer Hrvate predstavlja osoba koju oni uopće nisu izabrali da ih predstavlja, jer se zalaže za prava drugih a ne Hrvata i logično je da ih kao takva ne bi mogla niti smjela predstavljati.
Hoće li sudjelovanje hrvatskog predsjednika Vlade u radu Konferencije biti dostatno kako bi se i na diplomatski način podsjetilo da je Bosna i Hercegovina utemeljena na načelu jednakosti triju konstitutivnih naroda: Bošnjaka, Hrvata i Srba kao i na jednakosti svih svojih građana, dok Aneks 4 Daytonsko-pariškog sporazuma utvrđuje legitimnu zastupljenost triju konstitutivnih naroda u Predsjedništvu BiH, kao i Domu naroda Parlamentarne skupštine. Kako razotkriti lažnu dvojbu o tome je li BiH država utemeljena na Daytonskom sporazumu ili je BiH država svih svojih građana? Kao da to jedno drugo isključuje? Jer načelo jednakosti triju konstitutivnih naroda u Bosni i Hercegovini i načelo jednakosti građana se međusobno ne isključuju!
Ništa ne može opravdati praksu koja je uvedena nakon 2006. i koja se pojavila kroz izborni inženjering a dopušta uklanjanje legitimne političke zastupljenosti Hrvata u Predsjedništvu BiH! S obzirom na to da se to dogodilo 2006., 2010. i 2018. te da to ne doprinosi koheziji države i funkcioniranju njezinih institucija, u kojima svi narodi i građani trebaju biti jednako zastupljeni, kako će se to ispraviti? Hoće li lokalni izbori u Mostaru 20. prosinca 2020. biti mogućnost za korištenje demokratskog prava? Hoćete li se uporno i dosljedno izboriti za poštovanje konstitutivnosti hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini koje je potpisano u navedenim sporazumima i dokumentima, a treba biti i u eventualnim budućim izmjenama postojećih ili u novim dokumentima, jer je to jamstvo opstanka Hrvata u državi Bosni i Hercegovini, ali i vanjskopolitička i diplomatska tema od iznimne važnosti?