Pad gospodarstva, a ključne reforme na čekanju
Svijet sve više postaje mjesto bez granica i novac pokreće svijet, a utrka za profitom mora stati. Hrvatska ima najveći pad gospodarstva unutar EU, a pad BDP-a bio je 8%. Rast od 3,6% se predviđa u 2021., a 6% u 2022.
Globalna ekonomija je stvarnost, a naglasak je na učenju i morat ćemo naučiti s njom živjeti, jer svijet sve više postaje mjesto bez granica. Internet od sredine 1990-ih se razvija, preko njega teče promet i sve je dostupno pomoću osobnih računala. Kapital je prešao sve granice, velike korporacije su vidjele svijet kao svoje tržište i preseljavaju se na povoljnije lokacije kako bi što više zaradile, a potrošačima omogućile da što jeftinije i što bolje proizvode kupuju. Razvijene zemlje traže mogućnosti daljnjeg gospodarskog širenja, svijet se svugdje mijenja i tu je ključna tehnologija, a sve više ljudsku radnu snagu zamjenjuju roboti i automatizacija. Ponuda novca postaje ključna u makroekonomskom modelu, a EU sve više stari i ljudi štede kako bi se moglo u miru preživjeti. U svijetu postoji višak kapitala i on traži ulagačke prilike i zaradu, iako mnoge države to ne žele, već BDP koji bi se odvijao unutar državnih granica. Stvaraju se veliki deficiti i golemi vanjski dugovi koji mogu imati destabilizirajući učinak na inače zdravu ekonomiju. Ako proračunski manjak divlja ostaje veći teret za mlađe naraštaje. Regije mogu biti središte napretka i postaju značajni ekonomski igrači u svijetu, pa je vrlo važno da i Hrvatska bude dio tog napretka i budemo otvoreni prema vanjskom svijetu, povoljniji za poslovanje i primamljivo mjesto za rad. Mnogi kod nas još žive u real-socijalizmu, bili smo dio Jugoslavije i socijalizma, kada su škole i zdravstvo bile besplatne, tvornice radile, sada su nastale promjene iz komunističkog na tržišnu ekonomiju, a javno vlasništvo dano je malom broju privatnika. Za prijelaz na tržišnu ekonomiju na Zapadu su trebala tri stoljeća da se pravilno uspostavi, a kod nas se nametnula ta promjena u nekoliko godina, što je ostavilo velike posljedice i iseljavanja. Mladi moraju shvatiti kako funkcionira tržišna ekonomija, neki su postali prebogati, ali i poslušati poruku pape Franje mladima da utrka za profitom mora stati, a novca mora biti za obrazovanje, zdravstvo, zaštitu okoliša i izlazak iz siromaštva. On traži promjenu ekonomije i put kojim će se postići socijalna uravnoteženost u svijetu.
Očekujem da će našu ekonomiju spasiti privatni poduzetnici. Zadržimo
ljude, demografski spasimo Hrvatsku, snažnije idimo u poduzetništvo,
stvorimo inovacije, privucimo investicije i osvojimo tržišta
Gospodarski pad – pokrenimo se
Prošla 2020. bila je puna izazova koju je obilježila pandemija koronavirusa, ali su se dogodili i dobri procesi otkrivajući nam nove i mlade poduzetnike koji su spremni ulagati i graditi velike svjetske brandove. Hrvatska je ušla u europski tečajni mehanizam, imala nova financijska ulaganja EU-a i veliku državnu potporu za očuvanje radnih mjesta s preko 10 mlrd proračunskih kuna. To je koristilo više od 100 tisuća poslodavaca za 600 tisuća radnika, od kojih bi mnogi ostali bez posla. Ključne reforme opet su na čekanju i puno smo u lošijoj situaciji od drugih država EU. Epidemija je utjecala i na druge države EU i SAD-a, pa ih čeka pad konkurentnosti u odnosu na Aziju i posebno na Kinu. Nama preostaje jedino brzi ulazak u eurozonu kako bismo očuvali stabilnost financijskog sustava i povukli što više novca iz europskih fondova, a i da se krene u reformske zahvate. Zdravstveni sustav je prezadužen s dugom od 11 mlrd kuna, poslodavci i dalje traže isplatu državnih potpora za očuvanje radnih mjesta, poljoprivreda ime problema s likvidnošću iako poljoprivredna proizvodnja raste 4,7%, među najpogođenijima je promet, a ostaju promjene u sustavu plaća u javnom sektoru i smanjenje broja općina. Hrvatska je u 3. kvartalu pala 10%, BDP nam je pao 15,4% a državna potrošnja je u plusu i imali smo procijenjenih 96 mlrd kuna. Imali smo veći pad u odnosu na ostale države, što pokazuje ranjivost hrvatske ekonomije i veliku orijentiranost na turizam i ugostiteljstvo, jer se u 3. kvartalu ostvaruje oko 28% godišnje vrijednosti BDP-a i oko 40% godišnje vrijednosti izvoza roba i usluga. Blagi rast smo imali u industriji, poljoprivredi, graditeljstvu i informatici. Najveći minus smo ostvarili na stavci izvoza usluga, odnosno turizma od 45%, zbog pada turističkih noćenja. Imali smo pad izvoza roba od 3% i pad potrošnje kućanstava od 7,5%, te smanjenje investicija od 3%. Cijela će nam godina biti lošija od očekivane, s minusom od 8 do 10% na godišnjoj razini. Veliki pad u 3. kvartalu u odnosu na ostale države pokazuje ranjivost hrvatske ekonomije i usmjerenost na jednu djelatnost. Hrvatska se, nažalost, sve više orijentira na uvoznu ovisnost (u prvih devet mjeseci 126,5 mlrd kn,izvoz 80,2 mlrd kn) a ne na domaću proizvodnju i izvoz. Ostale države su imale znatno manji pad, pa je turistička španjolska imala minus na godišnjoj razini 6,7%, Češka 5,8%, Italija 4,7% i Njemačka 4,2%. U 4. kvartalu imamo rast i puno sporiji oporavak, ali smo u prosincu imali velika zatvaranja što je utjecalo na blagdansku potrošnju, koja je prošle godine bila 2 mlrd eura. Čekamo rezultate i bojimo se da će pad biti znatno veći iako mnogi vjeruju da bi minus mogao biti od 9,4%.
Optimistično naprijed
Ministar Marić vjeruje da ovo dvomjesečno zatvaranje ne će bitno utjecati na BDP. Ja sam optimističan i očekujem da će našu ekonomiju spasiti privatni poduzetnici, jer mjere vlade produbljuju ekonomsko zaostajanje u budućnosti i novac za turizam moramo upotrijebiti u razvoj proizvodnje. Zadržimo ljude, demografski spasimo Hrvatsku, snažnije idimo u poduzetništvo, stvorimo inovacije, privucimo investicije i osvojimo tržišta. Novac iz EU fondova upotrijebimo za otvaranje novih radnih mjesta, smanjimo državnu potrošnju i racionalizirajmo se uz ovakvo oslabljeno gospodarstvo.