Vrijeme nove nade

Tek prije Božića političari u Njemačkoj oštrim su mjerama apelirali na razum ljudi. Mjere koje su poduzete u Njemačkoj, Francuskoj i u nekim drugim državama tako su oštre da nadilaze dosadašnje demokratsko ponašanje vlasti prema narodu. No, brojni stručnjaci ovih dana narodu šalju nadu zbog cjepiva. Cijelo ga čovječanstvo čeznutljivo očekuje

 

 

Već smo tijekom veljače 2020. osjećali da je širenje koronavirusa izvan kontrole država i stručnjaka, virologa i liječnika. Mjesecima su političari i stručnjaci gotovo svakog dana ili tjedna mijenjali svoja mišljenja i tako ljude u svim državama Europe i cijelog svijeta držali u neizvjesnosti. Tek prije Božića političari u Njemačkoj oštrim su mjerama apelirali na razum ljudi. Mjere koje su poduzete u Njemačkoj, Francuskoj i u nekim drugim državama tako su oštre da nadilaze dosadašnje demokratsko ponašanje vlasti prema narodu. Komentatori i obični ljudi u susjedstvu i na ulicama govore da Njemačka nakon Drugoga svjetskog rata nikada nije doživjela takvu ofenzivu riječima i propisima kao sada. To su poruke i propisi savezne vlade u Berlinu i izjave političara 16 saveznih pokrajina. Savezna i pokrajinske vlasti poduzele su sve da promijene dosadašnju retoriku i da narodu objasne zašto su zakazali u pokušajima uništenja virusa. Brojni stručnjaci koji su bili zaduženi da kontroliraju uništenje virusa počeli su se prije Božića cinički ponašati. No, nisu svi bili cinici. Brojni stručnjcia osjećali su potrebu da narodu šalju nadu nakon što je proširena vijest da će na kraju godine započeti zaštitno cijepljenje cjepivom, koje je proizvedeno i u Njemačkoj.

Cjepivo spoticanja
Cijelo čovječanstvo čeznutljivo je očekivalo cjepivo protiv koronavirusa. Kad je cijepljenje već započelo u Americi i u Engleskoj, u Europskoj uniji i u Njemačkoj izbile su prepirke. Mnogi su zavidno promatrali činjenicu što su Sjedinjene Američke Države, Kanada i Velika Britanija bile prve koje su počele cijepiti protiv koronavirusa. Neki komentatori ističu da je to bio još jedan dokaz europskog zaostajanja iza drugih velesila. Ministar zdravstva Jens Spahn našao se pod oštrim pritiskom liječnika i pacijenata te zatražio da ustanove Europske unije u Bruxellesu malo požure s cjepivom. Kad je postalo jasno da će cijepljenje uslijediti odmah nakon Božića, izbile su prepirke radi toga koja će skupina ljudi biti najprije cijepljena. Ipak su se dogovorili da će u prvom redu biti cijepljene osobe koje su navršile osamdeset godina života, a potom liječnici u bolnicama i medicinske sestre u bolnicama i u staračkim domovima. Postavilo se pitanje hoće li biti dosta cjepiva. Mnogi su javno postavljali pitanja kako je moguće da u bolnice ne će biti poslano dovoljno cjepiva kad se zna da je ono proizvedeno u Njemačkoj. Virus je razdrmao političku i zdrastvenu ravnotežu njemačke demokracije. Sada kada je jasno da će njemačke bolnice i starački domovi ipak dobiti veliku količinu cjepiva, nastalo je novo pitanje. Oko trideset posto ljudi nije spremno cijepiti se, jer se plaše nuspojava. Mnogi će radije pričekati i vidjeti posljedice cijepljenja. Javnost se iznova uzbudila 21. prosinca kad se po cijelom svijetu proširila vijest da se iz Engleske širi nova vrsta koronavirusa. Dok pišem ove retke virolozi u Njemačkoj još ne mogu točno kazati je li ta nova vrsta još opasnija. U svakom slučaju Europa se zbog tog virusa još više zatvara. Dok se ne razjasni o čemu se radi, iz Engleske ne smiju letjeti zrakoplovi u kontinentalnu Europu.
U Njemačkoj su posebno teške prilike u staračkim domovima. U njima najviše umiru osobe zaražene virusom. Tako su od prvog listopada do sredine prosinca preminule u njegovalištima u Berlinu 222 osobe, što je više od 60 posto svih umrlih osoba. U Hamburgu je u njegovalištima preminulo isto tako mnogo osoba (41 posto). U drugim gradovima situacija je slična u bolnicama i staračkim domovima. Komentatori postavljaju pitanja kako se to moglo dogoditi i ukazuju na stručnjake koji su već u travnju upozoravali politiku da treba poduzeti zaštitne mjere u staračkim domovima. U listopadu su liječnici zajedno s virolozima iznosili javno konkretne prijedloge kako zaštititi stanovnike u staračkim domovima. Međutim, njih se nije poslušalo iako su njemački političari dan i noć govorili samo o koronavirusu, što je većinu ljudi u Njemačkoj zamaralo. Kritičari krivnju za lošu brigu u njegovalištima, staračkim domovima, predbacuju kancelarici Angeli Merkel i predstavnicima 16 njemačkih pokrajina. Kako u njegovalištima, tako su i u bolnicama stari ljudi izloženi smrti. U nekim bolnicama ima premalo liječnika i medicinskih sestara, a jako negativnu ulogu u velikim bolnicama ima birokracija. Kad se neki bolesnik dovede u bolnicu, birokracija mora prema novim propisima ispuniti gomilu papira prije nego što će se bolesnik susresti s liječnikom, koji umjesto razgovora s bolesnikom mora proučiti te papire. Nakon nove vrste virusa, njegove mutacije, situacija je sve neizvjesnija za svakog čovjeka, posebno i za brojne ljude koji moraju iz obiteljskih ili bilo kojih drugih razloga putovati iz jedne u drugu državu, kao i pisac ovih redaka. Političari ne smiju više griješiti kao do sada, nego zajedničkom snagom stručnjaka i država članica Europske unije držati se oštrih mjera. To ne čine u dovoljnoj mjeri. Stalno govore kako treba nositi maske na licu, a nisu ništa poduzeli da svaka ljekarna ima dovoljno maski, ne samo za tri dana, kako je to bio slučaj tjedan dana prije Božića. Maske su skupe.

Nakon što se na drugi dan Božića počelo cijepiti u državama članicama
Europske unije, u javnosti se odmah počela širiti nada da će državama ipak
uspjeti spriječiti katastrofu. Nadi pridonose “obični ljudi”, koji sve više shvaćaju da su
zdravlje i život važniji nego trgovine, moda i razne nepotrebne navike

 

Koronavirus nam je možda donio nešto što je ipak dobro. U crkvama se na Božić rijetko služila Sveta misa i bilo je zabranjeno slavlje s više od pet do deset osoba u kućama i domovima. Možemo reći da je to dobro, jer smo na taj način bili u vlastitom domu i držali se vjere u Boga više nego kad su ljudi, stari i mladi, po trgovima velikih gradova oko štandova stajali i pili kuhano vino uz razgovore koji nisu imali nikakve veze s Božićem. Sjećam se kako smo slavili Božić u Hrvatskom zagorju. Nakon Badnjaka i polnoćke, nismo tražili društvo, nego smo u kući s roditeljima i bakom i djedom slavili Božić. Na povratku smo jeli purana, hladetinu, kolače. Ručak je bio još obilniji. Jeli smo već prije pripremljeno meso, posebno pečenu gusku, patku, papriku, sarmu i dr. Nismo posjećivali ni susjede ni rodbinu negdje na brdu. Božić je u Hrvatskoj bio najveći obiteljski doživljaj. Slavlje se nastavljalo na Štefanje, na Novo ljeto i na Sveta tri kralja.
To je ostalo u trajnom sjećanju. Koronavirus može pridonijeti da se vratimo starim dobrim običajima i da Božić slavimo kako su ga ljudi slavili u prošlosti.

Uoči 2021.
Godina je 2020. na kraju. U njoj su mnogim ljudima problemi razorili planove života. Drugi su se obogatili. Neki su postali “junaci” na ulicama i trgovima velikih gradova. Događaji u minuloj godini cijelo će čovječanstvo vjerojatno još dugo teretiti. Vlade će morati pomoći ljudima, koji su ostali bez posla kao umjetnici, glumci i vlasnici malih poduzeća. To će opterećivati državne financije. “Zdrava” država koja sve organizira i kontrolira već je odredila da se ljudi moraju držati novih propisa na području zdravstva, higijene, školstva, privrede. To se posebno može promatrati u Njemačkoj, državi snažne privrede i financijske snage. Ovaj put probudila se i Europska unija, koja je potpuno zakazala u pitanjima izbjeglica iz Afrike i Azije. Prije Božića Unija je odredila da sve države članice moraju dobiti određene količine cjepiva protiv koronavirusa. Svi koji se javno bave tim virusom hvale stručnjake koji su uspjeli samo za godinu dana proizvesti cjepivo, djelomice i u Njemačkoj. U proizvodnji cjepiva bitno je sudjelovao stručnjak turskog podrijetla Ugur Sahin, koji je voditelj Biontecha u Mainzu. On i njegovi kolege dan i noć radili su u laboratoriju. Njihov uspjeh označen je kao prava senzacija u Njemačkoj. Nakon što se na drugi dan Božića počelo cijepiti u državama članicama Europske unije, u javnosti se odmah počela širiti nada da će državama ipak uspjeti spriječiti katastrofu. Nadi pridonose “obični ljudi”, koji sve više shvaćaju da su zdravlje i život važniji nego trgovine, moda i razne nepotrebne navike, koje ljude ne čine boljima. Kolektivno iskustvo tog zla koje je zahvatilo cijeli svijet ljudima pomaže da budu budni i da se zajedno bore protiv tog virusa, kao što zajedno moraju štititi klimu, prirodu i sve drugo što ugrožava život ljudi.
Pobijedit ćemo u borbi protiv zla

Plamen, potres i klima
muka su nama svima
sada je doletio i koronavirus
čovječanstvu novi minus
protiv njega hrabro se borimo
da sebe oslobodimo
virus viče da je jači od nas
ali mi ćemo ga uništiti
jer znamo spiritualno misliti.