Mijo Jukić: Turistička sezona je bolja od očekivanja

Proračun se dobro puni, a raste potrošnja i turizam. Javni dug raste i iznosi 340 mlrd kuna, a dug države 15,8 mlrd eura. Novca iz EU ne će nedostajati, a oporavak nam je snažniji od očekivanog

Hrvatski gospodarski problemi postaju sve složeniji, a Vlada je dobro postupila kada je s 11 mlrd kuna pomogla u zadržavanju radnih mjesta i utjecala na potrošnju. Europska komisija nam daje još 530 mln eura iz Europskog socijalnog fonda za očuvanje radnih mjesta zbog pandemije i nakon dva velika potresa u prošloj godini. Raste nam potrošnja i turizam, a dobro se puni proračun. Potrošnja je veća za preko 2 mlrd kuna nego u istom razdoblju prije dvije godine, a turizam i ugostiteljstvo su vodeći gubitnici s manjim prometom za 37%. Naš inozemni dug sada iznosi 43,4 mlrd eura, inozemni dug opće države iznosi 15,8 mlrd eura, kreditnih institucija 4,5 mlrd eura, a ostali dio domaćeg sektora duguje 9,8 mlrd eura. Svi očekujemo smanjenje toga duga i mogao bi se spustiti ispod 80% BDP-a, ali postoji bojazan zbog ubrzanja gospodarske aktivnosti i novih zaduženja na inozemnom tržištu da bi taj dug mogao rasti. Uglavnom, krajem ožujka javni dug je iznosio 340 mlrd kuna ili 91,3% BDP-a. Maastriški kriteriji traže od nas da taj udio bude 60% BDP-a, ali se nadamo da nas naš sadašnji dug ne će ometati za ulazak u eurozonu koji se najavljuje za 2023. Sada su nam na raspolaganju sredstva iz Fonda za oporavak i otpornost te da ih uložimo u investicije i rast gospodarstva, a ne na uvoz i rast gospodarstva i BDP-a drugih država. Svaki uvoz smanjuje rast našega gospodarstva i moramo se okrenuti sebi, posebno poljoprivredi i prehrambenim proizvodima, a javni dug bi se do kraja godine mogao spustiti na 87% BDP-a. Hrvatska poljoprivreda pada i proizvodnja je manja nego 2012. prije ulaska u EU, a do sada im je isplaćeno 33 mlrd kuna potpore. Doživjela je šok zbog snažne konkurencije, otvorenog EU tržišta, novih pravila EU poljoprivredne politike i gubitka dosadašnjih tržišta. Dobri su rezultati u ratarskoj proizvodnji. Hrvatska očekuje gospodarski rast, pad nezaposlenosti, pametno korištenje sredstava iz EU i opće pozitivnu klimu. Zaustavimo iseljavanje jer nas je u deset godina napustilo 400 tisuća Hrvata i veliki dio teritorija na sve načine odumire. Prestanimo s rasprodajom hrvatskih resursa, država smo s velikim mogućnostima i krvavo plaćenom slobodom. Puno ulažemo u obrazovanje mladih, zadržimo ih i uz njihovo znanje investirajmo u Hrvatsku i strategijske tvrtke. Država mora biti spremna za napredak i uvođenje eura, boljim stopama rasta. Porasle su plaće u Hrvatskoj pa su u prvoj polovici 2021. povećane 7% i prosječna plaća iznosi 7069 kuna, a najviše su u Zagrebu 7956 kuna.

Novca ima, krenimo u promjene

U Hrvatskoj se puno toga mora mijenjati ako želimo brže ići naprijed. Klima u društvu bi trebala biti više naklonjena poduzetnicima i inovatorima, a budućnost nam je određena za stjecanje kapitala temeljem rada i inovacija. EK nam je odobrila 22 mlrd eura, novca će biti i okrenimo se oporavku koji je slab još od krize 2008. Neke su stvari dobro osmišljene na papiru, ali se mora ići na realizaciju projekata i bolje hrvatske budućnosti za što imamo znanja i hrabrosti. Moramo iskoristiti postojeće resurse na pametan način, a Hrvatska je lijepa zemlja i prihvatljiva za sve. Zaboravimo politikantstvo i puno toga iz prošlosti, a okrenimo se zajedništvu i ljubavi za našu dragu Hrvatsku. Mora se stvoriti klima za poduzetništvo, te bi trebalo zaboraviti korupciju i primitivizam. Zaustavimo iseljavanje ljudi, jer bez ljudi nema rada, inovacija i napretka. Sustave u društvu Vlada mora dovesti u red i pojednostavniti, a rješenja prepustimo tržištu i gospodarstvenicima. Naše pravosuđe, zdravstvo, obrazovanje i mirovine traže kvalitetnu i dugoročnu održivost, novca će biti, a za neuspjeh nemamo koga optuživati. Hrvatski građani imaju prema podatcima HNB-a više od 545 mlrd kuna. Depoziti su i dalje najvažniji u financijskoj imovini kućanstava i premašili su 271 mlrd kuna te čine 50% financijske imovine kućanstava. Slijede ulaganje u osiguranja i mirovine sa 152 mlrd kuna, a 100 mlrd kuna je uloženo u vlasnički kapital, dionice i investicijske fondove.

Barometar financija

Kamatne stope banaka na kredite i depozite su u padu, kreditna potražnja raste, a stope na depozite su već blizu nule. Banke potiču razvoj novih usluga, digitalizaciju i smanjenje troškova, kako bi se sačuvala solidna razina profitabilnosti. Raste nam izvoz, ali i uvoz, pa nam je vanjskotrgovinski deficit u robnoj razmjeni povećan za 45,5% na godišnjoj razini. Povećana je potražnja za kunama, pa je tečaj bio od 7,48 do 7,4832 kuna za euro. Prema dolaru kuna je aprecirala pa se tečaj spustio na 6,3134 kune za dolar. Novca ima i samo je pitanje kako ćemo ga dobro uložiti.