Mijo Jukić: Manjak prihoda u proračunu

Vrijeme je za odlučne reforme i preporod Hrvatske, krenimo sa zdravstvom i obrazovanjem, a zaustavimo iseljavanje. Traži se porezna reforma. Hrvatska prihvatila euro, a u proračunu manjak 9 mlrd kuna.

Poduzetništvo se mijenja u svijetu, a nadamo se sve više i u Hrvatskoj, ako želimo preživjeti i ići naprijed. Moramo se okrenuti svojoj državi i vidjeti što možemo učiniti za nju, prazni smo, kako pokrenuti život, a ne da naša mladost gradi Europu i svijet. Dok strani turisti uživaju u ljepotama naše zemlja, naši odlaze vani. Vrijeme je da mijenjamo navike, radimo i uredno plaćamo poreze, potičemo privatno vlasništvo, a država mora pojednostaviti procese, otpustiti puno nepotrebno zaposlenih iz državne administracije i širiti biznis. Svi se pitaju gdje su domaći radnici, jer nam je svaki peti građevinac stranac, a Nepalci su nam novi radnici. Sada je prilika za reforme, bez izborne smo kampanje, vladajućoj strukturi oporba je nestala i treba krenuti u odlučne poteze. Za ekonomiju je ključno kroz programe koristiti sredstva EU, a trenutačno su najvažnije reforme zdravstva i obrazovanja. Troškovi sustava zdravstva su veliki i potrebno je obaviti reorganizaciju sustava. Znanje je uvijek problem, a obrazovni proces traži novac, veći dohodak i napredak. Čeka nas i reforma pravosuđa, novog teritorijalnog ustroja, socijalne skrbi i borba protiv korupcije. Strani ulagači se žale na pravosuđe i složenost postupka prilikom ulaganja i nestabilnost propisa. Nama javni dug i inflacija rastu, pa je vrijeme da se ide na poreznu reformu, koja bi trebala vrednovati rad. Vrijeme je da budemo uspješni u poljoprivredi i industriji te poticanju inovativnosti, a da nam prirodni resursi i ljepota budu za još bolju turističku industriju. Tržišna ekonomija se temelji na potrošnji, stvoren je potrošački mentalitet, pa stvara dosta siromaštva, napuštanje domovine i dramatičan pad populacije. Izvan Hrvatske živi još jedna Hrvatska, a drugi naseljavaju naš teritorij. Nama je potrebno mijenjati filozofiju razvoja, jer nije sve u zadovoljavanju materijalnih dobara, povećanju potrošnje i zadovoljavanju životnog standarda pojedinaca, iznad društvenog.

Porezne reforme

Pandemija utječe na ukupna događanja u društvu, pa i na porezni sustav. Porez na hranu trebao je biti smanjen, ali se do daljnjega odgađa. Snižavanje PDV-a na neke proizvode nije utjecalo na smanjenje cijena, jer su porasla druga opterećenja i nisu pomogli građanima s nižim primanjima. Prekoračenja građana na tekućim računima su velika, kamate velike i dogovor je da bi kamata mogla biti oko 7,3%. Rješenja je više, a oko 800 tisuća građana je u tim problemima oko prešutnog minusa, velikim kamatama i zaštite potrošača. Zakon o potrošačkom kreditiranju iz 2010. regulirao  je dopušteno i nedopušteno prekoračenje, ali se 95% svih prekoračenja odnosi na prešutno. Prešutna prekoračenja odobrena su za 1,8 mln potrošača, a koristi ih oko 840 tisuća na kojima banke dobro zarađuju. Problem je velik, jer ti ljudi rade, ali ne mogu podmiriti svoje osnovne mjesečne troškove života, pa se oslanjaju na te kredite, što ih zbog visokih kamata čini još siromašnijima. Oni postaju vječni krediti materijalno siromašnih ljudi, što su banke iskoristile zbog zakonske nedefiniranosti ovog kreditnog proizvoda koji se od redovitog dopuštenog prekoračenja razlikuje samo u nazivu i naknadama koje su banke skupo naplaćivale. U praksi je to postao vječni kredit, skup je i ljudi ga ne mogu plaćati pa ih čini još siromašnijima. HNB je najavio izmjenu tog zakona na 1500 kuna maksimalno s rokom odobrenja do 90 dana. Banke zbog zarade su sva prekoračenja pretvorila u izvanredna, ali i dalje će izvanredna prekoračenja biti redovita ili otplata u dvanaest mjesečnih anuiteta.

Financijski pregled

Hrvatska se priprema za uvođenje eura, a do sada smo u kovanicama imali 2,8 mlrd kuna, a isti broj je bio i u novčanicama. Uvođenje se predviđa 1. siječnja 2023., kovanice će se mijenjati tri godine, pripreme su velike i vrlo zahtjevne, a kovat će ih domaće firme. I sada smo visoko eurizirana zona, euro se dosta upotrebljava. U prvih šest mjeseci ove godine manjak je u proračunu opće države iznosio 9 mlrd kuna ili 2,3% BDP-a. Pao nam je BDP u prvom tromjesečju na godišnjoj razini 0,7%, a u drugom tromjesečju rekordnih 16,1%. Inflacija mjerena potrošačkim cijenama iznosila je 1,2%, zbog uvozne komponente i cijena nafte. Stopa ukupnih kredita raste pa su viši za 3,2% na godišnjoj razini, a povećavaju se krediti središnje države, privatnog sektora – posebno kućanstava i stambenih kredita, a gotovinski krediti padaju. Gospodarska aktivnost jača, posebno dobri rezultati turističke sezone rezultirali su ubrzanjem rasta depozita od 9,8% što pokazuje da unatoč oporavku potrošnje i poslovanja privatni sektor je vrlo oprezan. Očekuje se nastavak snažne kreditne potrošnje kućanstava i blaga potražnja korporativnog sektora, a i umjereniji rast depozita. Uvoz nam je rastao 21,7% na godišnjoj razini, a izvoz 27,4%. Kuna blaga jača i iznosi 7,47 za euro, a oslabila je prema dolaru na 6,31. Višak likvidnosti je povećan na 63 mlrd kuna.