Nikola Albaneže ostavio je duboki trag na brojnim stranicama stručnih časopisa, dnevnih novina, u katalozima izložbi suvremenih hrvatskih likovnih umjetnika, tematskih i problemskih izložbi, publikacija, autorskih projekata i monografskih knjiga. U njegovim tekstovima mogli smo čitati na vrsnom hrvatskom književnom jeziku kako intrigantne analitičke prosudbe o djelima suvremenih umjetnika, tako i studijske interpretacije klasika, dakle, likovnih djela u širokom rasponu od Vjekoslava Karasa, Ljudevita Šestića, Mihovila Krušlina do Zlatka Price, Ivice Šiška, Krune Bošnjaka, Munira Vejzovića, Tihomira Lončara i drugih. Već za studenskih dana involviran je u likovnu stručnu problematiku i suvremenu stvaralačku produkciju u multimedijalnoj likovnoj sceni. Po završenom studiju povijesti umjetnosti, ruskog jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu javljao se svojim tekstovima u novinama i stručnim publikacijama. Važno je spomenuti da je 1985. godine pohađao semestar na Sveučilištu Lomonosov u Moskvi za predavače ruskog jezika, te 1989/1990 Dodiplomski studij muzeologije i potom poslijediplomski studij informacijskih znanosti pod naslovom „Organizacija znanja i teorija kulturne baštine“ s usmjerenjem iz Muzeologije. U razdoblju 1994. do 2000. godine kustos je u Gradskom muzeju Karlovac i voditelj galerije Vjekoslav Karas. Od 2000. do 2002. godine zaposlen je u Kabinetu grafike Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Petnaest godina, od 2003. do 2015. izbornik je i voditelj Zimske likovne kolonije u Karlovcu, u tom razdoblju, počev od 2003. radi u Art magazinu Kontura i u Aukcijskoj kući Kontura. Od 2006. godine namješten je neprofitnoj ustanovi Academia Cravatica (AC) i koncipira iznimno uspješan autorski projekt Muzej kravata.
U razdoblju od 2004. do 2008. kao vanjski suradnik predavao je kolegij Muzejske izložbe na katedri za Muzeologiju Odsjeka informacijskih znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Školsku godinu 2013/14. predavao je kolegij Muzeologija na poslijediplomskom studiju Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu. Bio je suradnik u časopisima Muzeologija, Informatica Museologica, Radovi IPU, Kvartal i dr. Autor je retrospektivnih izložbi Ljudevita Šestića i Vjekoslava Karasa 2001. u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu. Sudjelovao u radu međunarodnih simpozija: 2. svjetski simpozij gradskih muzeja u Barceloni 1995., Haus der Geschichte Bonn, 1985. Državni stručni ispit za zvanje kustosa položio je 1995. godine, da bi šest godina poslije, 2001. stekao stupanj višeg kustosa. U razdoblju od 2006. do 2014. predsjednik je Studijske sekcije ULUPUH-a, član AICA-e (Međunarodno udruženje likovnih kritičara). Autor je više monografskih knjiga. Tihomir Lončar, Ljudevit Šestić, Mihovil Krušlin, Petar Ujević, Željko Brguljan, Vesna Šojat i dr. U posljednjoj godini života autorski je koncipirao izložbu 5. međunarodnog trijenala autoportreta pod nazivom Ja – između zbilje i imaginacije, te, iznimno važan projekt prezentacije starih majstora iz fundusa Strossmayerove galerije starih majstora Hrvatske akademije znanosti umjetnosti. Naime, u procesu obnove Akademijine palače i drugih zdanja od posljedica potresa Nikola Albaneže inicirao je kao upravitelj Strossmayerove galerije starih majstora HAZU suradnju s muzejima u Osijeku, Rijeci, Dubrovniku i drugim gradovima s namjerom da upozna našu kulturna javnost s tim remek – djelima. Upravo ta reprezentativna koncepcija s autorskim potpisom potvrđuje da je svojom profesionalnom inventivnošću i stvaralačkom osobnošću ostavio trajnu vrijednost u hrvatskoj kulturi i umjetnosti.
Milan BEŠLIĆ