Lika i Velebit, nadahnuće, riječ i znamen
Priredile:
Ana Lemić,
Jasminka Brala Mudrovčić
Lika i Velebitsko primorje
u hrvatskoj književnosti
Matica hrvatska, ogranak Gospić
Udruga Ličana
“Vila Velebitaâ€
Gospić, 2017.
Zamisao o nastanku ovoga djela rodila se još prije dvadesetak godina, u vrijeme jednog posjeta pjesnika Dragutina Tadijanovića Matici hrvatskoj u Zagrebu. Evo što je o tom susretu, između ostaloga, zapisao Josip Vuković u Vili Velebita 17. ožujka 1995. godine:
(…) Matica hrvatska prema riječima tajnika Sučića priprema monografiju o hrvatskim piscima koji potječu iz Like.
– Budite urednikom toga izdanja – obraća se Sučić Tadijanoviću. Opazih dva suprotna izraza na pjesnikovom licu: prvi, razdragan kad je čuo za tu nakanu, drugi bolan, kojim je odgovorio na Sučićev prijedlog
– E moj Sučiću, da budem urednik, pa moje je pero zahrđalo…
A na drugi, izmijenjeni Sučićev prijedlog, da bude članom uredništva, opet otvori nalivpero, ali prije nego će napisati ijedno ime, otpoče glasno navoditi hrvatske književnike: Turić, tri Starčevića, Draženović, oba Budaka, Došen, Krpan, Ledić, Budisavljević, Perković, Pric5a, Rukavina, Karakaš… tu zastane i nadoda: I Joso, Joso Barković.
Tako je rad na spomenutoj monografiji već počeo, a samo uredništvo tek će biti doskora osnovano…
Devedesetogodišnjem pjesniku Dragutinu Tadijanoviću zacaklile su se oči ispunjene ponosom i nostalgijom…
Tanahne vibracije dopirahu iz duše, duše panonskog diva podvelebitskih korijena.
Tako je počelo! Ali, bilo je to u ožujku 1995. godine, kada je još veliki dio Like bio okupiran i trebalo ju je osloboditi, kao i mnoge druge dijelove domovine. Nakon operacije Oluja, kada je konačno oslobođena cijela domovina, uspostavljeni su prioriteti u radu svih institucija, pa tako i gospićkoga Ogranka Matice hrvatske. Spomenuti razgovor u Matici u Zagrebu gospićki Matičari nisu zaboravili, samo su se čekali uvjeti da to sjeme urodi plodom, da sve ono što je Lika dala zavičajnoj i hrvatskoj književnosti bude skupljeno na jednom mjestu, u jednoj knjizi, od samih početaka pa do suvremenosti. Poticaj, potporu, dragocjene savjete i veliki osobni doprinos u prikupljanju građe dao je potpredsjednik Matice hrvatske Stjepan Sučić. Književnim djelima Ličana dodana su djela i svih ostalih hrvatskih pisaca koje je nadahnula Lika, Velebit ili pak naš Jadran pod njime. To je veliki i prelijepi, uglavnom planinski dio naše domovine, omeđen Koranom na sjeveru, Zrmanjom na jugu, Unom na istoku i našim divnim morem na zapadu, Velebitskim kanalom. Taj bajkoviti, bregoviti kraj, junačka Lika, kako je zapisao Kukuljević, osim što je domovini kroz sva vremena najhrabrije branitelje rodila, dala je svoj doprinos bogatstvu i raznolikosti hrvatske književnosti i hrvatskoga jezika. Upravo to je bila želja priređivača.