Kako razviti poduzetništvo i povećati zaposlenost

Pred nama su teška gospodarska kretanja, a državne tvrtke i dalje troše veliki novac poreznih obveznika. Fokus je na rasterećenju gospodarstva i poboljšanju demografske slike. Uvodi se poticaj povratnicima

Već je prošlo trideset godina samostalnosti i moramo brže napredovati, smanjiti troškove, digitalizirati procese, racionalizirati vlastitu potrošnju i od naših političara stvoriti pragmatične poduzetnike i odgovorne ljude u javnom sektoru

Promjene gospodarstva u svijetu su velike i okruženi smo ratovima i virusom. Predsezona u turizmu je izgubljena i ima veliki utjecaj na rast BDP-a i standard Hrvatske. Cijela EU je u previranjima, napustila ju je V. Britanija, a ostalih 27 članica nikako se ne mogu dogovoriti oko sedmogodišnjeg proračuna od 2021. do 2027., jer velike članice žele smanjiti izdvajanja u zajednički proračun, izgubili su britanskih 75 mlrd eura, a siromašne članice žele pomoć iz tog proračuna. Siromašnije među njima, a i mi, izgubili smo proizvodnju, najbolji kadrovi odlaze u bogatije države, siromaštvo raste i stanovništvo živi sve lošije. Mi se pripremamo za uvođenje zajedničke valute eura, a situacija je sve složenija i neizvjesnija za našu budućnost. Migranti nadiru s istoka i traže kruh u Europi, čeka nas velika gospodarska kriza, a već se nalazimo u stagnaciji i u velikim problemima. Hrvatska se mora okrenuti proizvodnji, pokrenuti zapostavljenu poljoprivredu i okrenuti se sebi i svojim problemima. Jedinstvene europske politike nema, , a koliko ćemo izvući iz kohezijskih fondova je vrlo teško pitanje.

Javni sektor puno uzima, malo daje

Mladi nam odlaze i ne žele se vratiti u Domovinu zbog ukupne situacije, a ne samo zbog nezaposlenosti. Restrukturiranje državnoga gospodarskog portfelja ide sporo, loše posluju i završavaju u likvidaciji ili u privatnim rukama, što nas kao porezne obveznike košta stotine milijuna kuna. Sve se to obrazlaže nacionalnim interesima, korist je mala a završava nedopuštenim subvencijama i tobožnjom zaštitom tržišnog natjecanja. Tim se tvrtkama gubitci i dalje gomilaju i tome nema kraja. Izlaz je da poduzeća u državnom vlasništvu koja loše posluju završe u likvidaciji ili u privatnim rukama, agonija se nastavlja i košta porezne obveznike novih stotine milijuna kuna. Ovo je predizborno vrijeme i mladi u nastupima traže da država vodi drugačiju politiku nego do sada. Poduzetnici traže manje poreze i učinkovitu državnu administraciju s manje zaposlenih. Državni proračun je u posljednje četiri godine narastao za 30-ak mlrd kuna, a mladi žele povećanje investicija i otvaranje novih i bolje plaćenih radnih mjesta, bez suvišnih administrativnih procesa. Sve bi te mjere riješile demografske mjere u Hrvatskoj, otvorila nova radna mjesta i snažniji razvoj. Građani žele znati kako se javni novac troši, žele smanjiti korupciju i privlačiti nove strane investicije uz niže poreze. Želja je svih da se javni novac troši transparentno, učinkovito i u službi građana. Gradovi su već uveli manje poreze (Zagreb i dalje ima prirez 18%), tako da građanima ostaje više novca za druge stvari, kako bi brže dosegli standard Europe. Naši ljudi još nisu prihvatili poduzetništvo kao nužnu mjeru, jer samo 44% hrvatskih građana vidi to kao pozitivnu aktivnost, dok u skandinavskim državama to misli čak 80% građana. Kod nas je previše sive ekonomije, posebno u poljoprivredi i prehrambenoj industriji, a oko nas se svijet brzo mijenja i prilagođava vremenu. Već je prošlo trideset godina samostalnosti i moramo krenuti u brži napredak, smanjiti troškove, digitalizirati procese, racionalizirati vlastitu potrošnju i od naših političara stvoriti pragmatične poduzetnike i odgovorne ljude u javnom sektoru. Građani sve to plaćaju, traže bolje usluge i odgovornost za učinjeno.

Država uvodi poticaj povratnicima

Vlada želi poduprijeti povratak iseljenih građana i postojeće mjere zapošljavanja od 75 do 100 tisuća kuna za pokretanje biznisa proširiti i na njih. Želi se preko tih mjera poticati migracije unutar domaćeg tržišta, ali i povratak onih koji su napustili Hrvatsku. U to su prve krenule baltičke zemlje koje su promovirale povratak iseljenih nudeći pomoć oko smještaja, školovanja djece, plaćanja troškova preseljenja, financijske potpore za pokretanje biznisa. Interes nije bio velik i vrlo malo ih se vratilo. Hrvatska će ove godine za poticanje zapošljavanja nezaposlenih izdvojiti više od 1 mlrd kuna, a sredstva će biti namjenjena za pokretanje privatnog biznisa. Sve to mora biti sa svrhom poboljšanja života u Hrvatskoj, povećanja zapošljavanja i povratka iseljenih. Želi se poboljšati kvaliteta života, da ljudi žive u svom, a ne iznajmljenom stanu ili kući i da se ugodno osjećaju. Vlada mora žurno napraviti bilancu radne snage, razviti gospodarstvo, vidjeti kakve su potrebe gospodarstva u srednjem roku i zadržati radnike u Hrvatskoj. Ugledajmo se u Poljsku iz koje se masovno odlazilo u inozemstvo (preko 1 mln u Irsku), a sada se svi vraćaju natrag.