L J E T N I K O V A C

Kad pitate stranca za Hrvatsku, spomenu vam Dubrovnik, kao prepoznatu glavnu turističko-kulturnu atrakciju na našem Jadranu. U tom božanskom spoju ljepota prirode i ljudskih djela ističe se gotičko-renesansni ljetnikovac Petra Sorkočevića na Lapadu, s pogledom na Gruški zaljev. Najbolje je očuvani od pet ljetnikovaca roda Sorkočević. Dao ga je sagraditi Petar Sorkočević, uz ribnjak pri moru, od 1514. do 1521. Okružen je ladanjskim vrtom i nazubljenim zidom. Ulazi se na južna renesansna vrtna skromna vrata i na monumentalna sjeverna vrata kroz raskošni trijem tordiranih stupova, s pogledom na vrt s ribnjakom. Tek iznutra se upija sve umjetničko bogatstvo kanonskog izraza, naspram jednostavnosti vanjštine, čija krljušt štiti od vjetra i pogleda. Tlorisno se pruža dvokrako zasvođenim trijemovima, dijelom podno zdanja, a dijelom podno terase s orsanom položenima poprijeko. Katnica ima tipični dubrovački tlocrt. U prizemlju je salonski atrij, s tri pokrajnje sobe. Ka katu vodi usko i strmo stubište. Piano nobile zauzima saloča okruženom četirima sobama. Navodno je ovakav raspored nadahnuo mletačku izreku “Quattro stanze un salon, Zè la casa d’un Schiavon” (Četiri sobe jedan salon, to je kuća Slavena). Saloča ima prekrasne gotičke prozore i gotičko-renesansnu ogradu s balustradom. Nad prostranom prostorijom je drveni strop zamjetnog raspona vidljivog ritma greda. Kroz središnju triforu izlazi se na sjevernu ložu, ponad orsana za barke, s pogledom na vrt, ribnjak i Gruški zaljev. Nasuprotno se ishodi na poluzatvorenu južnu ložu, odakle se skalama spušta u kopneni vrt s obiteljskom kapelicom. Ložu međe renesansni lukovi. U njoj su: oktogonalni kameni gotički stol, zdenac i umivaonik. Sve je podređeno estetici i kreposnom užitku. U Neptunovoj sobi drveni je strop oslikan alegorijskim prizorima iz Neptunova života, sa sirenima, dupinima, volutama i cvijećem. Zgrada je podignuta na drvenom temelju, okružena vrtom i ograđena zidom. U vrtu je i ribnjak s morskom vodom, te orsan, pristanište za čamce. Grb obitelji Sorkočević uklesan je u kamenu, kao i inicijali Petra Sorkočevića “P. S.” Ljetnikovac je bio namijenjen odmoru i razonodi. Tu su se održavali plesovi, kazališne predstave i književne večeri. Danas se u kapelici sv. Križa u stražnjem vrtu ljetnikovca nalazi kip sv. Vlaha kojega je isklesao Juraj Dalmatinac 1464. Sagrađen je u doba prosperiteta republike, koja je živjela uglavnom od trgovine, balansirajući između svoje odanosti vjeri i starom paktu s Portom, koja se pretvorila u velesilu, i postala nominalni suveren. To nije priječilo dubrovačke poklisare, koji su razvili živu diplomatsku mrežu diljem Sredozemlja. Grad je bio napredan sa svojim liječništvom, ljekarništvom, sanitarnim rješenjima, nahodištem, školstvom, kovanjem novca i brojnim brodovljem, s četiri tisuće pomoraca i dvjestotinjak velikih jedrenjaka, izgrađenim utvrdama samoga grada, koji nije nikad vojno osvojen, te dugih zidina i utvrda Stona. Godine 1416. Dubrovačka Republika ukinula je ropstvo, zabranila trgovinu robljem i prijevoz robova brodovima, kao prva na svijetu. U doba procvata sagrađeno je dvjestotinjak ljetnikovaca. Dobro očuvani gotičko-renesansni ljetnikovac Petra Sorkočevića (1472.-1535.) ističe se među njima, zahvalnim položajem u gustoj šumi gruškoga zaljeva, uz padinu Gimen, raskoši i rasporedu. Patricijska obitelj Sorkočević-Sorgo obnašala je mnoge istaknute dužnosti dubrovačke komune odnosno republike, kao članovi Velikog i Malog vijeća, Vijeća umoljenih, knezova, carinskih nadglednika, poklisara i trgovaca. Petar Sorkočević bio je četverostruki knez Dubrovačke Republike. Zbog izbjegavanja koncentracije vlasti i pojave despota Dubrovačka je Republika imala sistem kratke vladavine izabranih knezova, na rok od samo mjesec dana. Dubrovačka Republika je vještim diplomatskim manevriranjem stoljećima uspjela izbjegavati ratove, i time se čuvala od razaranja i financijskih slomova. Zato su ljetnikovci mogli biti sagrađeni smireno, a ne kao obrambene utvrde. Ljetnikovac je nakon Petrove smrti naslijedio njegov sin Paskoje. S vremenom je došao u posjed obitelji Đurđević, koji su zasjajili ljetnikovac još jednom u XVIII. stoljeću. Zdanje je dodijeljeno JAZU-u 1949. Pedesetih godina uslijedila je obnova. U njemu je danas Zavod za povijesne znanosti HAZU, gdje se izučava povijest Dubrovnika i njegova šireg mediteranskog i balkanskog okruženja, napose za Dubrovačke Republike (1358.-1808.). Zavod posjeduje bogatu knjižnicu i zbirku rukopisa, objavljuje časopise Anali i Dubrovnik Annals te knjige u tri glavna niza: Monografije, Prilozi demografskoj povijesti Dubrovnika i okolice te Studies in the history of Dubrovnik (na engleskom jeziku). Skupa sa Sveučilištem u Zagrebu i Sveučilištem u Dubrovniku, Zavod je jedan od organizatora i izvoditelja doktorskog studija “Povijest stanovništva”.

Ati SALVARO