Hrvatska uvodi euro

Veliki su nenaplativi krediti i traži se u EU formiranje “loše banke”. Vlada je očuvala puno radnih mjesta, kreće u nove reforme, socijalnu sigurnost građana i uvođenje eura

Ukupne promjene su velike i izazivaju socijalno-ekonomsku krizu društva, a gospodarska situacija u svijetu je sve složenija i traži se način kako to razriješiti. Europska središnja banka (ECB) upozorava da bankarstvo ulazi u velike probleme i da je nenaplativo 1400 mlrd eura kredita, pa traže da se osnuje tvrtka koja bi upravljala lošom imovinom. Slovenija je takvu banku osnovala 2013. kada joj je prijetio “grčki scenarij”, pa su na tu banku prenijele sve dubiozne plasmane banaka, očistili im bilance, pa su mogli raditi na zdravim osnovama, pomoći malim i srednjim poduzetnicima i kućanstvima. ECB traži da se to obavi brzo kako bi se spasilo banke i poduzeća od pogoršanog kreditnog rizika, jer je danas slab bankarski sektor EU i treba spasiti jedinstveni europski sustav od globalne krize. Nas kao državu ne mogu spasiti dobri krediti, nego domaća proizvodnja i samo ćemo se tako izvući iz krize. U svibnju smo imali rebalans proračuna kada je prihodovna strana smanjena za 23 mlrd kuna na 122 mlrd kuna, a rashodi su ostali nepromijenjeni na 147 mlrd kuna. Imali smo ovih dana novi rebalans i očekuje se deficit BDP-a od 8% ili oko 30 mlrd kuna. Vlada je ove godine puno pomogla subvencijama da održi ekonomiju, ali se pokazalo puno pogrješaka dosadašnje ekonomske politike. Previše smo se oslonili na turizam, koji je u svijetu dopunska djelatnost, a bez industrije i razvoja primarnog sektora nema nacionalnog gospodarstva. Morat ćemo smanjiti javnu potrošnju ili ići ponovno u zaduživanje. Isto tako, ako želimo osigurati buduće proračunske prihode moramo se usmjeriti na bolje upravljanje državnom imovinom, koncesijama i bržom privatizacijom, ako želimo napredak i socijalni mir.

Koje reforme pokrenuti
Države nema bez gospodarstva i dobre demografije, a sve se mora napraviti da se razvija i opstane. Pandemija je otvorila puno problema, od zdravstvenog sustava, pravosuđa, državne i javne uprave do ukupnoga gospodarstva. Naši uvjeti poslovanja moraju biti bolji, nismo izvukli lekciju iz prošle recesije, kada je kriza trajala šest godina, a čeka nas velika neizvjesnost. Javni dug nam je počeo padati, a sada raste. Proračun za iduću godinu mora odgovoriti na nove izazove i ne znamo što nas čeka, niti ćemo imati manevarskog prostora. Državnu imovinu se mora uravnotežiti, da daju bolje rezultate i da prežive na tržištu. Zdravstvo nam je kronični bolesnik, sada rade predano i bore se za zdravlje, ali im je financijska situacija vrlo složena, veliki su dugovi i dosta su u problemima. Taj sustav traži drugačiji način upravljanja i bolje rezultate kako bi se financijski održali. Sada im je dug 10,5 mlrd kuna, obveze i dalje rastu, a to se mora zaustaviti. Puno je parafiskalnih nameta, ljudi su nezadovoljni i traže se promjene i smanjivanja. Gospodarstvo traži ukupne reforme, a toga ne će biti bez novih investiranja u gospodarstvo i ukupni razvoj društva. Domaća nam je financijska industrija jaka, a trebaju nam i međunarodna ulaganja. Dobro je da idemo na smanjivanje poreza, što će utjecati na potrošnju i na povećanje rasta BDP-a, i da nam javne financije ne budu teret gospodarstvu. Država nije svemoguća, ali mora surađivati s gospodarstvom i razvijati likvidnost. Struktura našega gospodarstva je potrošno orijentirana, a manje proizvodno, pa se moramo što prije vratiti na rast i razvoj. Pred Vladom su veliki prioriteti, ponajprije na demografskoj obnovi i zaustavljanju iseljavanja mladih, obrazovanih i sposobnih. Dobrim mjerama ove godine vlada je uspjela spasiti 630 tisuća radnih mjesta i preko 107 tisuća poduzeća, a čeka ih borba za socijalnu sigurnost svih građana i ekonomska suverenost Hrvatske. Gospodarska i porezna reforma kreće kako bi ga osigurali nova radna mjesta, bolje plaće, makroekonomsku stabilnosti i ubrzaniji rast. U Hrvatskoj stasaju novi poduzetnici koji su uspješni na svjetskom tržištu i nisu opterećeni prošlošću ni starim poslovanjem.

Hrvatske vlasti očekuju da će 1. siječnja 2023. euro
postati i naša nacionalna valuta, pa se za iduću godinu
predviđa smanjenje proračunskog deficita ispod 3% i postupno
spuštanje javnog duga koji se ove godine povećao

Priprema za uvođenje eura
U srpnju je Hrvatska ušla u veliki europski tečajni mehanizam i bankovnu uniju što je posljednji korak za preuzimanje eura i borbe s posljedicama krize, a hrvatska kuna je prihvaćena kao dio europskog monetarnog sustava. Hrvatske vlasti očekuju da će 1. siječnja 2023. euro postati i naša valuta, pa se za iduću godinu predviđa smanjenje proračunskog deficita ispod 3% i postupno spuštanje javnog duga koji se ove godine povećao. Kada se uvede euro, prva dva tjedna moći će se plaćati kunama i bez naknade mijenjati kune u eure, a posebno će se pripaziti na mjere za suzbijanje rasta cijena. Središnji paritet za zamjenu je određen na razini 1 euro = 7,5345 kuna. U RH je negativan trend na tržištu rada i smanjenje je na ukupno za 1,4% na ukupno 1,544 mln ponajprije zbog smanjenja zaposlenih u djelatnosti usluga u turizmu. Srednji tečaj za euro je 7,5445 kuna za euro, a prema dolaru kuna je ojačala za 2%, pa je tečaj pao na 6,3575 kuna za dolar. Višak likvidnosti se spustio na 41 mlrd kuna.