Poznavajući hrvatsku povijest, podjela na regije uistinu bi predstavljala prijetnju nacionalnom biću
Nikola Dobroslavić rođen je 2. siječnja 1949. u Slanom, po struci je profesor filozofije i engleskoga jezika, ima bogato iskustvo u turizmu i politici, član je HDZ-a i predsjednik Općinskog odbora HDZ-a Općine Dubrovačko primorje, a u vrijeme agresije na Republiku Hrvatsku bio je predsjednikom Kriznog stožera u Slanome.
Poštovani gospodine Dobroslaviću, ovih ste dana razgovarali s ostalim hrvatskim županima, na sastanku s predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović, o opravdanosti postojanja županija u Hrvatskoj, a tema je glasila: „Samoupravna uloga i razvojne mogućnosti hrvatskih županija“. Jeste li podržali postojeći regionalni ustroj? Možete li obrazložiti zbog čega je to, po Vašem mišljenju, bolje rješenje?
– Mi u ovoj županiji, u našoj stranci, ali i u Zajednici županija, oduvijek smo tvrdili da je postojeći županijski ustroj dobar i da ga ne treba mijenjati. U našoj županiji Županijska skupština donijela je i posebnu Deklaraciju o položaju i regionalnom statusu Dubrovačko-neretvanske županije u kojoj se zahtijeva da Županija zadrži status područne/regionalne jedinice i da Dubrovnik mora ostati regionalno središte. Regionalni i lokalni sustav utemeljio je prvi predsjednik dr. Tuđman i za to je imao dobre razloge. Doista bi, poznavajući našu povijest, ustroj sa četiri – pet regija bio prijetnja jedinstvu nacionalnog bića i stoga smo se tom ustroju oduvijek suprotstavljali. Na sastanku kod predsjednice Grabar-Kitarović čuli smo od predsjednice posve jednako stajalište, što smo pozdravili. Zaključak sastanka bio je da ustroj ne treba mijenjati nego da treba ići u daljnju decentralizaciju, davanje više ovlasti županijama, dakako i više financijskih sredstava. Ministar Tolušić, koji je također sudjelovao na sastanku, najavio je spuštanje na županije odlučivanje o dijelu europskih fondova, što bi predstavljalo istinski iskorak u postupku decentralizacije, što je primljeno s odobravanjem.
Predsjednica je naglasila kako treba raditi na decentralizaciji, uključujući fiskalnu?
– Da, zadržavanje postojećeg županijskog ustroja i više ovlasti i sredstava regionalnim i lokalnim jedinicama bilo je jasno stajalište predsjednice Grabar-Kitarović.
Dubrovačko-neretvanska županija u svome sklopu ima gradove Dubrovnik, Metković, Korčulu, Ploče i Opuzen. No, južni je dio Županije odvojen bosanskohercegovačkom općinom Neum. Koliko hrvatsko gospodarstvo time gubi, da ne naglašavamo ostale negativne aspekte podijeljenosti teritorija?
– Odvojenost dvaju dijelova teritorija Županije, Republike Hrvatske i napokon Europske unije kod Neuma predstavlja svakovrsni problem. Trpe građani, a posebno trpi gospodarstvo: velik broj turista dolazi cestom u južni dio Županije, složene procedure na granici otežavaju poslovanje, neke robe ne mogu se uopće prevoziti preko granice (živa stoka, pčele i sl.) itd. Stoga smo uvijek isticali da je Pelješki most nužnost i da će se njegovim dovršetkom ne samo povezati teritorij Hrvatske nego će se gospodarski unaprijediti Pelješac, Korčulu, Mljet, Lastovo ali i ukupno područje Županije.