“Nova” politika zastrašivanja
Svi europski političari iako govore oštrom retorikom pokazuju oprez da ne “zapale” Europsku uniju, koja se nalazi u velikoj krizi i koja u pojedinim državama kao u Austriji, Velikoj Britaniji, Francuskoj i „maloj“ Hrvatskoj, ne prestaje razdvajati ljude i političke stranke
U Varšavi, gradu na Visli s velikim tradicijama, održana je konferencija na vrhu NATO-saveza, koja je u javnosti njemačkoga govornog područja naišla na miješani odjek. Nikome nije potreban novi Hladni rat – piše bečki dnevnik Kurier. Konferencija je održana gotovo na isti dan kada je prije 25 godina raspušten Varšavski pakt, čuvar komunističkog „carstva“ od Vladivostoka do Berlina. Danas su neke države koje su tada bile u tom paktu – posebno Poljska – predvodnice jačanja NATO-saveza. Aneksija Krima i okupacija istočne Ukrajine od strane Rusije zastrašile su Poljsku i baltičke države da bi se to i njima moglo dogotiti u slučaju daljnje konfrontacije između Istoka i Zapada, pa traže pojačanu vojnu zaštitu NATO-saveza. Postupak Rusije duboko je uznemirio države članice NATO-a, te je stoga nužna nedvosmislena pomoć Saveza – izjavila je njemačka kancelarica Angela Merkel. Na području triju baltičkih država i u Poljskoj NATO namjerava 2017. stacionirati 4000 vojnika, među kojima će biti – kako čujemo – i hrvatski vojnici. Vodstvo preuzimaju Njemačka, Velika Britanija, Kanada i Sjedinjene Američke Države. Rusija se osjeća ugroženom. Vladimir Putin označio je čitavu akciju NATO-a provokacijom i zaprijetio vojnim protumjerama. Neki njemački tjednici već se ranije izrugali vojnim aktivnostima zapadnog saveza u istočnoj Europi. Rusi velikom vojskom održavaju vojne vježbe na svojim zapadnim granicama, NATO održava svoje vojne vježbe na granicama prema Rusiji. Po novinama se nabrajaju oružja zastrašivanja. SAD i Rusija raspolažu – podsjeća se ovih dana – s više od 93 posto atomskog oružja na kugli zemaljskoj. Amerikanci imaju navodno 7000 bojevih glava, a Rusi i više – 7290. U Beču komentator spomenutog dnevnika smatra da Vladimir Putin zna da je njegova aneksija Krima bila pogrješka kao i upad njegovih vojnika u istočnu Ukrajinu. On se ne plaši zapadnih trupa, nego atrakcije liberalnog društvenog i političkog modela u Rusiji. Inovacije u istraživanju, koje unapređuju gospodarstvo, nastaju samo tamo gdje je dopušteno izražavanje vlastitog mišljenja, a ne u autokratskim oligarhijama. Komentator Kuriera pita je li je NATO dovoljno jak da se suprotstavi ruskim agresijama? Poljska se uz pomoć NATO-a brani. Ima novu konzervativnu vladu, koja s velikim samopouzdanjem djeluje u Europskoj uniji, ne plašeći se da će se nekome zamjeriti. Kada su je početkom ove godine neki njemački političari i mediji kritizirali da ukida medijska prava i mijenja liberalno sudstvo, čelni ljudi u Varšavi uzvratili su udarac i rekli da Nijemci, koji su za vrijeme Drugoga svjetskog rata rušili Poljsku nemaju pravo kritikama napadi Poljsku. Poljaci su svjesni svoje uloge koju su imali u prošlosti i njihova ambicija u današnje vrijeme diže njihov polet, bez obzira što im se pregovara da imaju diktatorske manire. Njima u bivšem istočnom bloku slični su ponajviše Madžari, koji također na temelju svoje aristokratske prošlosti ne dopuštaju da im se netko previše miješa u njihovu politiku, kako to dopuštaju hrvatski političari na oba brda u Zagrebu. Poljska se danas jedino plaši istočnog susjeda, od kojeg se već nekoliko puta oslobađala u svojoj povijesti.
Dopisnici javljaju da će u Bjelorusiji kod Smolenska biti stacionirano 10.000 vojnika. Vladimir Putin najavio je da će Rusija odgovarajuće reagirati na sve korake Zapada, koji – kako je rekao – razaraju vojnu ravnotežu u istočnoj Europi. Tu ravnotežu Zapad ipak ne bi želio razoriti, kako se vidjelo i na samitu NATO-a u Varšavi. Tamo je Rusima odaslan znak razgovora. Američki ministar vanjskih poslova smanjio je nadu Ukrajinaca da njihova država uskoro postane članicom NATO-saveza. U medijima se spominje da čak 78 posto Ukrajinaca zagovara pristup Ukrajine u NATO. To je njihova reakcija na aneksiju Krima i rusku intervenciju u istočnoj Ukrajini.