Fatalna sadašnjost
U Petrogradu je stvoren savez Rusije i Turske, odnosno Vladimira Putina i Recepa Tayyinna Erdogana. To je “savez uvrijeđenih”, piše Woche /Tjedan, br. 33), magazin dnevnika Frankfurter Allgemeine.
Vladimir Putin i Recep Tayyinn Erdogan dali su vanjskoj politici nove naglaske i svijetu, NATO-savezu i Zapadu, uputili dobro promišljene snažne signale. Putina su neki podrugljivo proglasili carom, a Erdogana sultanom. Imajući pred očima njihovo dosadašnje neprijateljstvo, mnogi smatraju da bi se to neprijateljstvo moglo razviti u nerazdruživo prijateljstvo. Spajaju ih brojne osobine. Nijedan ne voli slobodu medija, obojica malo drže do neovisnog pravosuđa ili ga instrumentaliziraju, vole manipulirati kad im to koristi, obojica se zanose megalomanskim idejama, jedan osmanskim vizijama, drugi carističko-sovjetskim. Tako ih opisuje njemački katolički tjednik Die Tagespost (br. 95). Europa tu geopolitičku igru pred svojim kućnim vratima gleda kroz plot, veli spomenuti tjednik. Erdogan ostavlja dojam da uvodi islamizam i demontira demokraciju, a Putin Rusiju već godinama samovoljnim akcijama pretvara u svjetsku velesilu. Što se događa na rusko-ukrajinskoj granici, u Moskvi i Carigradu, u Siriji i Izraelu – o tome u Europi i Njemačkoj ne postoji jedinstveno stajalište. No publicistika i politika cijeloj toj priči posvećuje veliku pozornost, jer se pakt između Moskve i Carigrada modelira u trenutcima nove napetosti između Rusije i Zapada, u kojoj Turska, kao nekoć Titova Jugoslavija, želi naći svoj vlastiti interes, a Moskva učvrstiti svoje pozicije na Levantu (države istočnog Sredozemlja: Grčka, Turska, Sirija, Libanon, Izrael, Jordan, Egipat). Očito postoje zajednički interesi, iako Turska, bude li se snažnije okrenula Moskvi, od Rusije ne može dobiti onu korist, koju već desetljećima dobiva od Zapada. Erdogan je zasigurno dovoljno pametan da se ne odrekne onoga gdje je Turska već čvrsto usidrena. To su NATO-savez i Europa. NATO-savez jamči sigurnost, Europa gospodarski napredak.
Interesi Moskve i Carigrada
Međutim, ima niz zajedničkih interesa Moskve i Carigrada – procjenjuju dobri poznavatelji euroazijskog područja. Prije devet mjeseci Turci su oborili ruski zrakoplov na tursko-sirijskom zračnom prostoru i dvije su države bile na rubu rata. Putin je svog novog prijatelja Erdogana još prije rušenja ruskog zrakoplova optužio da podupire Islamsku državu, kad se doznalo da Erdoganova obitelj s islamskim teroristima trguje oružjem i naftom. Rusija je nakon obaranja zrakoplova uvela sankcije protiv Turske i embargo na turizam. Trgovina se prepolovila. Devedeset posto ruskih turista krenulo je na odmor u druge države. Tursko gospodarstvo našlo se u krizi. Početkom srpnja ruska obavještajna služba doznala je da se priprema urota protiv Erdogana. Putin je – tvrde izvjestitelji – o tome obavijestio Erdogana i tako je počelo zbližavanje između njih. Putin je bio prvi političar koji je odmah nakon svrgavanja prevrata Erdoganu čestitao na uspjehu. Prema tome, Erdogan je u tome ostao dužan Kremlju. Putin je majstor da to iskoristi. Na razgovorima u Petrogradu 9. kolovoza – potvrđuju komentatori – ustanovljena je ne samo gospodarska, nego i vojna suradnja. Nacionalnu gardu, koju sada stvara Erdogan, naoružat će Rusija. NATO je tu činjenicu hladnokrvno uzeo na znanje, kaže Die Tagespost i dodaje da je zaokret opširniji, nego što se to javno prizna.