Kome smeta domoljublje?
Što je Thompson u glazbi, to je Sedlar u (dokumentarnom) filmu! U Hrvatskoj su oni danas poglavito na meti
U Hrvatskoj su danas poglavito na meti: pjevač i skladatelj Marko Perković Thompson i redatelj Jakov Sedlar. Prvi zbog toga što pjeva o domovini, obitelji i ljubavi, a drugi što neprestano „provocira“ dokumentarnim filmovima u kojima na otvoren i jasan način, bez „fige u džepu“, prikazuje istinitu hrvatsku povijest.
Još u vrijeme hrvatskog obrambenog Domovinskoga rata, Thompson je skladao i pjevao „Bojnu Čavoglave“, koja počinje riječima – „Za dom-spremni“. Pjesma je imala iznimnu vrijednost podizanja morala hrvatskih branitelja i puno je značila Hrvatima koji su živjeli pod prijetnjom srpskih agresora. Tekst govori o obrani od agresije Srba, a u stihovima se poručuje da će braniti svoju Domovinu (Hrvatsku) i svoje rodno selo Čavoglave.
Prvi put je javno izvedena na Hrvatskom radiju Split, 31. prosinca 1991., a nakon toga s tom pjesmom snimljen je i video spot koji je prvi put pušten na Otvorenoj televiziji.
Takva vrsta (domoljubne) glazbe nikome nije smetala, osim ekstremnim ljevičarima, sve do prerane smrti dr. Franje Tuđmana. A po uzoru na „Bojnu Čavoglave“, osobito u vrijeme obrane od agresora, nastale su i druge pjesme sličnih tekstova i melodije. Ali, veliku većinu njih je „odnijela magla“, pa se više ne mogu čuti ni prigodom obilježavanja datuma i obljetnica kao što je primjerice Dan pobjede, domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja.
Zahvaljujući iznimnoj upornosti i velikoj popularnost Marka Perkovića Thompsona to je jedna od rijetkih domoljubnih pjesama koju na njegovim koncertima mogu uživo čuti desetci tisuća ljudi, a koja nas vraća u dane ponosa i slave, i za koju znamo tko joj je autor i tko je izvodi. Naime, osim te velepopularne pjesme ponekad se može čuti i „Mi smo garda Hrvatska“, a naravno još i neke druge, osobito o Vukovaru. Nu, ako bi pitali tko je autor pjesme „Mi smo garda Hrvatska“, koja je također nastala 1991. malo bi tko točno odgovorio, to više što se ta pjesma danas manje-više isključivo izvodi kao koračnica, i prigodom svih dolazaka i odlazaka stranih i inih državnika na Pantovčaku. Dakle, autor te pjesme je Mladen Kvesić! Ali, njegovo ime je nažalost – prešućeno i marginalizirano, iako ovaj darovit i iznad svega skroman čovjek, skladatelj i pjevač (koji očito nema talenta za „guranje“) zaslužuje da mu se organizira i samostalni nastup, ako nigdje drugdje, a ono u zagrebačkoj Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog. Ali, Hrvati kao Hrvati. Jedan dio (ne baš mali) najradije bi zaboravio svoju prošlost, kao da se život isključivo sastoji samo od budućnosti.