Tuđman zaslužuje spomenik u središtu Zagreba
Bez Franje Tuđmana teško da bi ostvarili hrvatsku državu. Taj čovjek još nema spomenik u Zagrebu. Taj spomenik mora biti negdje u središtu Zagreba.
Ove godine obilježavamo 25. obljetnicu od početka srpske agresije na Republiku Hrvatsku. Sjećamo se okupacije Vukovara i Škabrnje, ali i niz drugih mjesta i gradova. Te, 1991. najviše je krvi proliveno za ovo što imamo danas – slobodnu, samostalnu i neovisnu hrvatsku državu. Mnoge ratne brigade, poput slavne 204. vukovarske, također su obilježile ovu veliku obljetnicu. Nu, u jednim dnevnim novinama (Jutarnji list, 25. rujna 2016.) o tome možete pročitati ni manje ni više nego dva-tri retka, a u drugima (Večernji list) ni to! A kad se obilježavaju dani kad su „pukle prve partizanske puške“ tijekom II. svjetskog rata o tome se pišu – feljtoni.
Dva istaknuta “junaka” Milorada Pupovca i Vojislava Stanimirovića ponovno nismo vidjeli (24. rujna) na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata gdje su se u povodu te obljetnice okupili pripadnici 204. brigade, na čelu sa Brankom Borkovićem, jednim od njihova legendarnih zapovjednika.
Braneći ondašnju općinu Vukovar kroz tu brigadu je prošlo oko 5.500 branitelja, (od kojih je 1800 branilo Vukovar), a što su sve doživjeli mogu vam pričati samo oni koji su uspjeli preživjeti!
Međutim, kad se danas, nakon toliko godina, prisjećamo slavnih dana borbe za slobodu, možemo ustvrditi da ime dr. Franje Tuđmana ni izdaleka nije u prvom planu. A pod njegovim vodstvom osnivane su ratne brigade, vodio se obrambeni rat i na kraju krajeva on je taj koji je bio na čelu pobjedničke vojske.
Gradonačelnik Zagreba Milan Bandić (za kojeg se ne može reći da ne skrbi za hrvatske branitelje i stradalnike) već je pustio u funkciju nekoliko fontana, ali i dalje je veliko pitanje kad će i hoće li uopće otkriti spomenik prvom hrvatskom predsjedniku! Naime, neprestano se o tome govori i piše, ali spomenika nema. Obitelj Franje Tuđmana se ne slaže da to bude na kraju grada, na nekoj „livadi“ koja nosi naziv „Trg dr. Franje Tuđmana“. Taj dostojanstveni spomenik, koji je već odavno trebao ugledati svjetlost dana, mora biti negdje u središtu Zagreba, a gospođa Ankica Tuđman, časna supruga Predsjednika, ne jednom nam je rekla da je najbolje i najprihvatljivije mjesto za spomenik – Roosveltov trg, tj. ispred Muzeja Mimare.
Zašto nitko ne želi čuti i glas obitelji Tuđman?
Čudi nas da Hrvatska demokratska zajednica na svim važnijim skupovima izlaže bistu Franje Tuđmana, ali gdje se izgubio njihov glas i potpora da se po osnivaču te političke stranke nazove neki trg dostojan imena vojskovođe i pobjednika Domovinskoga rata? Čak je i Zoran Milanović dao zanimljiv prijedlog (na stranu je li iskren ili nije) da se Trg sv. Marka preimenuje u Trg dr. Franje Tuđmana!
Bez tog čovjeka teško da bi ostvarili hrvatsku državu. Sad će jedan dio poglavito ekstremnih ljevičara skočiti i reći da to ipak nije tako, da je i on imao „tisuću mana“, ali kad se većina od njih stavi u kontekst vremena onda sva takva i slična razmišljanja padaju u vodu.